Hrvatska 1. svibnja obilježava 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Bljesak, kojom je nakon gotovo četverogodišnje okupacije oslobođena zapadna Slavonija.
Kijevo, selo smješteno u vrličkom kraju na prometnici između Knina i Sinja, 1990. godine ostalo je okruženo barikadama postavljenim od strane pobunjenih Srba.
!["Prešućene žrtve Hercegovine" [video]](/media/k2/items/cache/91fae15a008156ed551a25710c51d242_M.jpg)
Moja Hrvatska je emisija u kojoj se priča o domoljubnim temama urednice i voditeljice Nade Prkačin na Laudato.tv.
Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne odigrala je svoju jedinu utakmicu s najboljom vrstom Paragvaja, 21. travnja 1996. godine u glavnom gradu Paragvaja, Asunciónu.
Koliko je bila ispravna odluka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da se odlikuju četiri gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Specijalne policije Hrvatske Republike Herceg Bosne,
U povodu obilježavanja 30 godina osnutka HVO-a svoja sjećanja s nama podijelio je Drago Herceg, zapovjednik 2. bojne IV brigade Stjepan Radić Ljubuški.
Četvrtak navečer, 3. ožujka 2022., podsjetio je na siječanj 2016. godine kada se vodio trgovinski rat između dviju benzinskih crpki, a kada je cijena goriva snižena na čak 1,26 KM.
Na današnji dan, 10. veljače, 1960. u sužanjstvu u Krašiću umro je kardinal Crkve blaženi Alojzije Stepinac.
Hrvatsko stanovništvo Hercegovine u Drugom je svjetskom ratu doživjelo tešku sudbinu. Brojni su Hrvati stradali kao žrtve četničkih i partizansko-komunističkih zločina.
Otac Hercegovine, Mojsije ili spasitelj sirotinje kako ga narod prozva, fra Didak, krsnog imena Franjo, Buntić rođen je u Paoči, župa Gradnići, 9. listopada 1871. u obitelji Mije Buntića i Matije r. Stojić.
Na današnji dan, 16. siječnja 1988, u Zagrebu preminuo je dr. Andrija Artuković, Ministar MUP-a za vrijeme NDH.
Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država, koja se održava 22. i 23. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu počela je u ponedjeljak svečanim obilježavanjem 50. obljetnice proglašenja studentskog štrajka na Hrvatskom sveučilištu, izvijestio je Fakultet hrvatskih studija.
Uloga hrvatskih sveučilištaraca
Cilj je manifestacije evocirati i interdisciplinarnim pristupom rasvijetliti povijesna zbivanja i posebice ulogu hrvatskih sveučilištaraca o 50. obljetnici proglašenja studentskoga štrajka, rasvijetliti poveznicu Hrvatskoga proljeća i procesa uspostavljanja hrvatske države i oduprijeti se pokušajima tendencioznih tumačenja najnovije dionice hrvatske povijesti.
Manifestacija se sastoji od znanstvenoga skupa i popratnoga kulturnoga programa. Održava se u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Zorana Milanovića i Sveučilišta u Zagrebu. Uz domaće i inozemne poznavatelje i istraživače sudjeluju i živući akteri i suvremenici Hrvatskoga proljeća.
Na skupu je pročitana poruka pokrovitelja manifestacije Predsjednika Republike Hrvatske.
Predsjednik Milanović u njoj ističe: „Hrvatsko proljeće, doživjevši vrhunac studentskim štrajkom u zimskim danima 1971., bilo je u ondašnjim državno-političkim prilikama pokret hrvatske narodne emancipacije. Iako ugušeno represijom, ostalo je trajnom baštinom hrvatske borbe za slobodu, a njegovi protagonisti simboli i nositelji autentičnih nacionalnih težnji, koje smo prije trideset godina ostvarili proglašenjem i obranom naše državne samostalnosti. Uvjeren sam da će znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država biti prigoda da se, u autentičnom prostoru događaja iz onoga vremena, i uz sudjelovanje tadašnjih protagonista, obilježi i vrednuje važnost toga jedinstvenoga razdoblja naše novije povijesti.“
Crodex.net donosi članak koji prenosi događaje na zagrebačkom Sveučilištu davne 1971. objavljen u Hrvatskom listu pod perom Brune Bušića.
Ponedjeljak, 22. studenoga 1971.
Točno u podne, u velikoj dvorani Studentskog centra počinje zbor hrvatskih sveučilištaraca na kojem potpredsjednik Saveza studenata Hrvatska Goran Dodig poziva studente da stupe u štrajk zbog odugovlačenja rješenja deviznog, bankarskog i vanjskotrgovinskog sustava. Oko tri tisuće nazočnih sveučilištaraca dugotrajnom aklamacijom prihvaća taj prijedlog.
U 19 sati istog dana u ABK kabinetu održava se plenum Saveza studenata Zagreba. Četrdeset i osam predstavnika studentskih organizacija iz Zagreba izjašnjava se za obustavu rada na Hrvatskom sveučilištu. Predstavnici Zavičajnog kluba Rusina-Ukrajinaca podržavaju tu odluku i naglašavaju, da je Hrvatska njihova domovina. Za štrajk na Hrvatskom sveučilištu izjašnjavaju se i predstavnici Zavičajnog kluba Makedonaca te predstavnici Zavičajnog kluba studenata s Kosova koji izjavljuju da su ponosni što pripadaju hrvatskom sveučilišnom pokretu. Odluku plenuma pozdravlja i ljubljanski sveučilištarac Tone Remc, član koordinacionog odbora Udruženja studenata Jugoslavije.
 |
 |
 |