Na današnji dan, 16. siječnja 1988, u Zagrebu preminuo je dr. Andrija Artuković, Ministar MUP-a za vrijeme NDH. 

Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država, koja se održava 22. i 23. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu počela je u ponedjeljak svečanim obilježavanjem 50. obljetnice proglašenja studentskog štrajka na Hrvatskom sveučilištu, izvijestio je Fakultet hrvatskih studija.

Uloga hrvatskih sveučilištaraca

Cilj je manifestacije evocirati i interdisciplinarnim pristupom rasvijetliti povijesna zbivanja i posebice ulogu hrvatskih sveučilištaraca o 50. obljetnici proglašenja studentskoga štrajka, rasvijetliti poveznicu Hrvatskoga proljeća i procesa uspostavljanja hrvatske države i oduprijeti se pokušajima tendencioznih tumačenja najnovije dionice hrvatske povijesti.

Manifestacija se sastoji od znanstvenoga skupa i popratnoga kulturnoga programa. Održava se u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Zorana Milanovića i Sveučilišta u Zagrebu. Uz domaće i inozemne poznavatelje i istraživače sudjeluju i živući akteri i suvremenici Hrvatskoga proljeća.

Na skupu je pročitana poruka pokrovitelja manifestacije Predsjednika Republike Hrvatske.

Predsjednik Milanović u njoj ističe: „Hrvatsko proljeće, doživjevši vrhunac studentskim štrajkom u zimskim danima 1971., bilo je u ondašnjim državno-političkim prilikama pokret hrvatske narodne emancipacije. Iako ugušeno represijom, ostalo je trajnom baštinom hrvatske borbe za slobodu, a njegovi protagonisti simboli i nositelji autentičnih nacionalnih težnji, koje smo prije trideset godina ostvarili proglašenjem i obranom naše državne samostalnosti. Uvjeren sam da će znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država biti prigoda da se, u autentičnom prostoru događaja iz onoga vremena, i uz sudjelovanje tadašnjih protagonista, obilježi i vrednuje važnost toga jedinstvenoga razdoblja naše novije povijesti.“

Crodex.net donosi članak koji prenosi događaje na zagrebačkom Sveučilištu davne 1971. objavljen u Hrvatskom listu pod perom Brune Bušića.
Ponedjeljak, 22. studenoga 1971.
Točno u podne, u velikoj dvorani Studentskog centra počinje zbor hrvatskih sveučilištaraca na kojem potpredsjednik Saveza studenata Hrvatska Goran Dodig poziva studente da stupe u štrajk zbog odugovlačenja rješenja deviznog, bankarskog i vanjskotrgovinskog sustava. Oko tri tisuće nazočnih sveučilištaraca dugotrajnom aklamacijom prihvaća taj prijedlog.

U 19 sati istog dana u ABK kabinetu održava se plenum Saveza studenata Zagreba. Četrdeset i osam predstavnika studentskih organizacija iz Zagreba izjašnjava se za obustavu rada na Hrvatskom sveučilištu. Predstavnici Zavičajnog kluba Rusina-Ukrajinaca podržavaju tu odluku i naglašavaju, da je Hrvatska njihova domovina. Za štrajk na Hrvatskom sveučilištu izjašnjavaju se i predstavnici Zavičajnog kluba Makedonaca te predstavnici Zavičajnog kluba studenata s Kosova koji izjavljuju da su ponosni što pripadaju hrvatskom sveučilišnom pokretu. Odluku plenuma pozdravlja i ljubljanski sveučilištarac Tone Remc, član koordinacionog odbora Udruženja studenata Jugoslavije.

Zašto se kraljicu Katarinu smatra jednom od najvećih žena u hrvatskoj povijesti, kako je tekao njezin put u izgnanstvo od središnjih dijelova Bosanskog Kraljevstva preko Humske zemlje do Dubrovnika, što je sve poduzimala kako bi se njezino kraljevstvo oslobodilo od osmanske okupacije, na koji način je podržavala svoju braću u obrani preostalih slobodnih dijelova Humske zemlje - sve su ovo pitanja čiji odgovor možda na prvu može biti složen, no u konačnici najbolje opisuje svu dramatičnost situacije u kojoj su se nalazili Bosna i Hum u drugoj polovici 15. stoljeća, braneći kršćansku Europu od osmanlijske najezde s istoka.