Bosna i Hercegovina

Dijaspora će dolaziti samo za blagdane sve dok joj se ne stvore uvjeti za trajan ostanak

Dijaspora će dolaziti samo za blagdane sve dok joj se ne stvore uvjeti za trajan ostanak

Oluja podsjeća na cijenu slobode. Velika Gospa na ono što povezuje. Turisti donose svijet. Dijaspora donosi povratak. A između svega toga događa se život. Zato Velika Gospa sve više nalikuje ljetnom Božiću..

U samo desetak kolovoških dana, između 5. i 15. kolovoza, okuplja se hrvatski narod iz svih krajeva svijeta. Između Oluje i Velike Gospe naguralo se tisuće događaja, susreta, pjesama, utakmica, hodočašća, proslava i obiteljskih okupljanja.

Oluja je dan pobjede i sjećanja na one koji su za slobodu dali najviše. Desetak dana poslije je Velika Gospa, najveći hrvatski ljetni katolički blagdan. Između ta dva datuma Hrvati s obje strane granice ožive utihla mjesta.

Vraćaju se iseljeni iz svih krajeva svijeta u svoja velika i mala mjesta. U rodnu kuću, u rodno selo, na obiteljski grob, u crkvu u kojoj su kršteni roditelji, na trg na kojem su odrasli. Najvidljiviji znak da je kolovoz stigao jesu vozila sa stranim registracijama i prebukirane ceste.

Svi žure na more, na Alku, utrku lađara, na vjerske proslave i hodočašća. Uz ta okupljanja turiste privlače koncerti, filmski festivali, kulturne večeri, malonogometni turniri i seoske fešte. Po Hercegovini, Bosni i Dalmaciji, Slavoniji, Zagorju i Istri gotovo da nema mjesta koje u kolovozu nema svoju proslavu.

Tom ljetnom oživljavanju pridonose i strani turisti. Dolaze zbog mora, planina i jezera, ali i zbog gradova, kulture, vjere, povijesti, gastronomije i kulturnih događanja.

 

I tako se u kolovozu susreću tri domovine: ona koja je ostala, ona koja se vraća i ona koju otkrivaju drugi.

Zato su puni Jadran, jezera, planine, plaže, izletišta i restorani. Gradovi vrve ljudima, a u sela koja su veći dio godine tiha vrati se stari žamor.

Kuće koje su mjesecima zatvorene odjednom otvore svoje prozore. Pokose se dvorišta. Pred kućama stolovi, u dvorištima djeca. Vrate se ljudi koji su otišli prije tri, četiri ili sedam desetljeća. Vrate se njihova djeca i unuci, rođeni daleko od mjesta svojih predaka. Na ognjištima svojih očeva sa susjedima razgovaraju na svim svjetskim jezicima. Na nekoliko dana vrate se obrisi mjesta kakva su nekada bila.

 

Ali sada su na njihovim ulicama i ljudi koji nisu odande. Turist koji je zalutao u malo mjesto, hodočasnik koji je došao iz druge zemlje, gost koji je čuo za lokalnu feštu, koncert ili gastronomsku ponudu. Ono što je nekada bilo lokalno okupljanje postaje dio šire turističke i društvene priče.

 

Kolovoz je zato i veliki društveni i gospodarski događaj. Ljudi se susreću, dogovaraju poslove, obnavljaju prijateljstva, kupuju, grade, ulažu. Restorani, trgovine, iznajmljivači, OPG-ovi i brojni drugi žive od te kratke, ali intenzivne sezone. Dijaspora se ne dolazi samo odmarati; mnogi uređuju kuće, ulažu, obnavljaju imovinu i održavaju veze s krajem iz kojega potječu.

A turisti donose i pogled izvana. Podsjećaju da ono što nama izgleda obično njima može biti posebno: kameni zid, staro selo, crkva, planina, rijeka, domaća hrana, običaj ili pjesma. Možda je upravo zato kolovoz najživlji mjesec u Hrvata.

Oluja podsjeća na cijenu slobode. Velika Gospa na ono što povezuje. Turisti donose svijet. Dijaspora donosi povratak. A između svega toga događa se život.

Zato Velika Gospa sve više nalikuje ljetnom Božiću. Ne samo zato što se hodočasti Gospi u Sinju, Kondžilu, Međugorju, Širokom Brijegu, Mariji Bistrici, Trsatu, Aljmašu, Olovu, Rami… nego zato što je domaći i iseljeni zajedno slave u rodnome mjestu.

I tih nekoliko kolovoških dana najjasnije pokazuje ljepšu stranu hrvatske medalje. S obje strane granice.

Hrvatska i BiH nisu se iselile sve dok se u njih vraća. Za zimski i ljetni Božić doima se kao da se iz njih nikada nije ni odlazilo. Država treba graditi ambijent da ih, uza zov blagdana, privlače i rodna mjesta u kojima se isplati živjeti, raditi i stvarati.

“Blatničke note dobrote”: Tisuće posjetitelja i brojna izaslanstva na humanitarnom spektaklu

“Blatničke note dobrote”: Tisuće posjetitelja i brojna izaslanstva na humanitarnom spektaklu

Humanitarno-glazbeni spektakl “Blatničke note dobrote” večeras je u Donjoj Blatnici, na platou ispred crkve sv. Franje, okupio više tisuća posjetitelja, potvrđujući i ove godine svoju snagu i značaj kao mjesto susreta, zajedništva i humanosti.

Manifestacija, čiji je idejni tvorac i domaćin Mate Bulić, okupila je brojne stanovnike Hercegovine, ali i veliki broj iseljenika koji su se ovom prigodom vratili u rodni kraj, svojim obiteljima, prijateljima i sumještanima.

Brojno izaslanstvo političkog i javnog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nazočilo je ovogodišnjoj manifestaciji, predvođeno predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem.

Uz predsjednika Čovića, nazočili su i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

“Blatničke note dobrote” tijekom godina prerasle su okvire glazbene manifestacije i izrasle u prepoznatljivo mjesto okupljanja koje povezuje različite generacije, obitelji i prijatelje te potvrđuje snagu zajedništva.

 

Posebnu vrijednost manifestaciji daje njezina sposobnost da oko zajedničkih vrijednosti okupi ljude iz različitih sredina i potakne ih na sudjelovanje u životu zajednice. Upravo kroz takva okupljanja čuvaju se veze među ljudima, njeguje osjećaj pripadnosti te stvaraju temelji za djelovanje usmjereno ka općem dobru.

Humanitarni karakter ostaje temelj ove manifestacije. Sav prihod od prodaje ulaznica, kao i prikupljene donacije, usmjereni su u humanitarne svrhe, pomoć obiteljima u potrebi te potporu lokalnim projektima.

Na taj način solidarnost dobiva svoju konkretnu vrijednost, pretvarajući se u pomoć onima kojima je najpotrebnija i potporu inicijativama koje pridonose kvaliteti života u lokalnoj zajednici.

 

“Blatničke note dobrote” potvrđuju kako se zajedničkim djelovanjem mogu stvarati vrijednosti i projekti koji nadilaze glazbu i zabavu te ostavljaju konkretan trag u životu zajednice.

Uz domaćina Matu Bulića, na pozornici su nastupila brojna poznata imena domaće glazbene scene, dodatno obogaćujući večer prožetu emocijama.

U izaslanstvu HNS-a bili su i članovi Predsjedništva Josipa Prskalo, Nikola Raguž, Pero Barbarić te ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, ministar pravde FBiH Vedran Škobić, kao i brojni predstavnici općina i gradova, institucija, gospodarskog, kulturnog i društvenog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Ovogodišnje “Blatničke note dobrote” još su jednom poslale snažnu poruku o važnosti zajedništva, solidarnosti i odgovornosti prema čovjeku i zajednici. Njegovanjem veza s rodnim krajem, okupljanjem ljudi i potporom humanitarnim i društveno korisnim inicijativama može se graditi snažnije i povezanije društvo u kojemu dobrobit pojedinca i obitelji ostaje temelj općeg dobra, jer glazba nas podsjeća, da ono što nas povezuje, uvijek može biti snažnije od onoga što nas razdvaja, priopćio je HNS BiH.

Dobre vijesti za 60 tisuća korisnika u FBiH: Isplata uvećanih invalidnina i retroaktivna isplata

Dobre vijesti za 60 tisuća korisnika u FBiH: Isplata uvećanih invalidnina i retroaktivna isplata

 Točan iznos drugog povećanja zasad nije poznat jer službeni statistički podaci Federalnog zavoda za statistiku definiraju konačne postotke usklađivanja.
 
 
Nakon što su ovaj mjesec u Federaciji BiH isplaćene mirovine uvećane za 3,5 posto nakon usklađivanja, sada se očekuje novo povećanje invalidnina po istoj osnovi. Usklađivanje invalidnina za više od 60.000 korisnika, točnije oko 50.600 korisnika neratnih invalidnina i 9600 civilnih žrtava rata i članova njihovih obitelji, donosi u ovoj godini ukupni rast primanja za oko 17 posto kroz dva ciklusa.
 
Prvo povećanje od 11,2 posto isplaćeno je u svibnju, dok se drugo očekuje od srpnja, a novi rast mogao bi iznositi između pet i šest posto.
 
Točan iznos drugog povećanja zasad nije poznat jer službeni statistički podaci Federalnog zavoda za statistiku definiraju konačne postotke usklađivanja, a potom informacije o isplatama i koeficijentima ažurira Federalno ministarstvo za pitanja branitelja jer se usklađivanje invalidnina veže uz braniteljsku osnovicu.
 
Kako je za Večernji list potvrđeno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, isplata uvećanih invalidnina trebala bi početi već sljedeći mjesec. 

Sve informacije o rastu invalidnina pronađite u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH, ovog ponedjeljka 10. kolovoza 2026.

 
Pripremite se na paklenih 42 stupnja, ali i na obrat: Od ovog datuma VRIJEME SE MIJENJA

Pripremite se na paklenih 42 stupnja, ali i na obrat: Od ovog datuma VRIJEME SE MIJENJA

Sunčano i vruće i dalje će biti među najspominjanijim riječima kad je vremenska prognoza u pitanju na prostoru Bosne i Hercegovine.

Danas u Bosni i Hercegovini sunčano i vruće. Vjetar je slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19 °C, na jugu do 24 °C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 31 i 36 °C, na jugu do 38 °C.

U utorak 11. 8. 2026. u Bosni i Hercegovini pretežito sunčano i vruće. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19 °C, na jugu do 24 °C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 38 °C, na jugu zemlje do 40 °C.

U srijedu 12. 8. 2026. u Bosni i Hercegovini prevladavat će pretežito sunčano vrijeme. U poslijepodnevnim satima moguć je poneki lokalni pljusak na području zapadne, jugozapadne, središnje i istočne Bosne. Vjetar je slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20 °C, na jugu do 25 °C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 31 i 36 °C, na jugu zemlje do 40 °C.

U četvrtak 13. 8. 2026. u Bosni i Hercegovini pretežito sunčano vrijeme. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19 °C, na jugu do 25 °C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 35 °C, na jugu zemlje do 39 °C.

Prognoza do 21. kolovoza

Sunčano i vruće i dalje će biti među najspominjanijim riječima kad je vremenska prognoza u pitanju na prostoru Bosne i Hercegovine, navodi FHMZ u svojoj srednjoročnoj prognozi do 21. kolovoza. Ovih dana može biti nešto više oblaka u odnosu na prethodno razdoblje. Dotokom vlažnijeg zraka u poslijepodnevnim satima izgledni su i lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Početkom tjedna zadržat će se i dalje natprosječno toplo, ali stabilnije vrijeme u odnosu na vikend.

Indeks UV zračenja bit će i dalje visok.

Minimalne temperature zraka varirat će između 17 °C i 23 °C u Bosni, na jugu Hercegovine od 22 °C do 27 °C. Najviše dnevne temperature uglavnom između 28 °C i 34 °C, na jugu zemlje od 35 °C do 42 °C.

Iako Sunca neće nedostajati, od 13. kolovoza ne prognozira se posve stabilno. Vlažan i nestabilan zrak uvjetovat će oborine koje će biti izraženije u zapadnim i sjeverozapadnim područjima. Nestabilno vrijeme zadržat će se do kraja prognoziranog razdoblja.

Jutarnja temperatura u Bosni uglavnom između 14 °C i 19 °C, u Hercegovini do 22 °C. Najviša dnevna temperatura od 25 °C do 30 °C, na jugu zemlje do 33 °C. 

Inače, zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj i srpanj otkad postoje mjerenja, s prosječnom temperaturom od 21.62 Celzijeva stupnja. To je za 2.79 stupnjeva više od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine, objavio je u ponedjeljak odjel za klimatske promjene europskog programa Copernicus, piše Hina.

Rekordnim temperaturama prethodilo je neuobičajeno dugo razdoblje vrućine koje je započelo krajem proljeća, a tijekom kojeg su zabilježena četiri toplinska vala od kraja svibnja.

Temperaturne razlike na kontinentu

Podaci su također pokazali jasne temperaturne razlike diljem kontinenta. Dok je zapad bilježio rekorde, temperature su se smanjivale prema istočnoj Europi i Skandinaviji, gdje je bilo osjetno hladnije.

Kada se promatra Europa kao cjelina, srpanj je bio tek 11. najtopliji u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom od 20.49 stupnjeva.

Srpanj među najtoplijima na globalnoj razini

Na globalnoj razini, protekli je mjesec bio drugi najtopliji srpanj ikad zabilježen, čime se izjednačio sa srpnjem 2024. godine. Prosječna globalna temperatura iznosila je 16.9 stupnjeva, što je 1.47 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka.

Apsolutni rekorder i dalje ostaje srpanj 2023. godine, kada je prosječna globalna temperatura dosegnula 16.95 stupnjeva. Podaci programa Copernicus prikupljaju se od 1950. godine, a za neke parametre sežu i u ranija razdoblja.

Poznato kada počinje isplata uvećanih mirovina za srpanj

Poznato kada počinje isplata uvećanih mirovina za srpanj

Isplata mirovina za srpanj počet će u srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, preko Jedinstvenog računa riznice Federacije Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Federalnoga zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Korisnicima će srpanjske mirovine biti isplaćene u uvećanim iznosima, nakon što je Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio Odluku o akontacijskom usklađivanju mirovina po stopi od 3,5 posto, koja se primjenjuje od 1. srpnja 2026.

 

Akontacijsko usklađivanje mirovina po stopi od 3,5 posto primjenjuje se na mirovine ostvarene zaključno s 1. siječnja 2026. Mirovine ostvarene tijekom 2026. godine ne podliježu ovom usklađivanju, osim najnižih i zajamčenih mirovina koje se usklađuju po istoj stopi.

Stopa akontacijskog usklađivanja utvrđena je sukladno članku 79. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, primjenom zakonom propisane formule koja uzima u obzir 60 posto rasta prosječne bruto plaće i 40 posto rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI).

Novi iznosi mirovina

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina iznosi 690,10 KM, zajamčena 823,59 KM, dok najviša mirovina iznosi 3.450,47 KM.

 

Osnovica za izračun najniže mirovine iz članka 81. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO-u („Službene novine Federacije BiH“, broj 6/26), za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine, iznosi 749,71 KM (724,36 + 3,5 posto = 749,71).

Na temelju navedenoga:

  • Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke a), za manje od 20 godina mirovinskog staža, odnosno 60 posto osnovice, iznosi 449,83 KM.
  • Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke b), za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 25 godina, odnosno 65 posto osnovice, iznosi 487,31 KM.
  • Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke c), za 25 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina, odnosno 70 posto osnovice, iznosi 524,80 KM.
  • Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke d), za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 35 godina, odnosno 75 posto osnovice, iznosi 562,28 KM.
  • Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke e), za 35 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina, odnosno 85 posto osnovice, iznosi 637,25 KM.
  • Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke f), za 40 godina mirovinskog staža i više, odnosno 95 posto osnovice, iznosi 712,22 KM.

Invalidske, obiteljske i zajamčene mirovine

Invalidska i obiteljska mirovina, iza aktivnog osiguranika, u smislu članka 81. stavka 4. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, od 1. siječnja 2026. godine iznose:

 
  • Najniža invalidska mirovina iznosi 674,74 KM.
  • Najniža obiteljska mirovina iznosi 674,74 KM.

Iznos zajamčene mirovine za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine na temelju 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 871,93 KM.

Najniža mirovina korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji te Zakonu o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, izmjenama navedenih propisa koje se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine, utvrđena je u iznosu od 690,10 KM.

Za isplatu potrebno 370,17 milijuna KM

Prosječna samostalna mirovina za srpanj iznosi 881,89 KM.

Mirovinu za srpanj primit će ukupno 471.578 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 370,17 milijuna KM.

Podsjećamo da će konačna stopa redovitog usklađivanja mirovina biti utvrđena nakon što Federalni zavod za statistiku objavi sve službene statističke podatke za prvo polugodište 2026. godine.

Ako konačna stopa usklađivanja bude viša od akontacijski isplaćenih 3,5 posto, razlika će korisnicima biti obračunata i isplaćena retroaktivno, počevši od mirovine za srpanj 2026. godine.

Ministra Kraljevića prijedlog prihvaćen: Milijunska potpora gradovima i općinama u FBiH

Ministra Kraljevića prijedlog prihvaćen: Milijunska potpora gradovima i općinama u FBiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jučer je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministra financija Tonija Kraljevića, donijela Odluku o utvrđivanju načina raspodjele i postupka dodjele sredstava utvrđenih Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu s ekonomskog koda „Kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – gradovi i općine“ u iznosu od 48.000.000 KM.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube