Informacije

Ljubuški među 15 lokalnih zajednica kojima su odobrena sredstva za turizam i okoliš

Ljubuški među 15 lokalnih zajednica kojima su odobrena sredstva za turizam i okoliš

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder potpisala je danas u Sarajevu ugovore s gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima 15 gradova i općina kojima su kroz javne pozive i programe Federalnog ministarstva okoliša i turizma za 2026. godinu odobrena sredstva za projekte zaštite okoliša, razvoja turističke infrastrukture i očuvanja kulturno-povijesnog naslijeđa u svrhu razvoja turizma.

Ukupna vrijednost danas potpisanih ugovora iznosi više od 1,24 milijuna KM, a sredstva će biti usmjerena u projekte koji donose konkretne rezultate na terenu, od uklanjanja divljih odlagališta i sanacije nesanitarnih deponija do uređenja turističke infrastrukture te obnove objekata i lokaliteta kulturno-povijesnog značaja.

 U okviru Akcijskog plana Strategije okoliša za 2026. godinu, kroz kapitalne i tekuće transfere drugim razinama vlasti i fondovima, za projekte lokalnih zajednica koje su danas potpisale ugovore izdvojeno je 665.000 KM.

Ukupan proračun za projekte zaštite okoliša u 2026. godini iznosi više od 5 milijuna KM.

Ugovori su potpisani za projekte sanacije i uklanjanja divljih odlagališta otpada, sanacije postojećih nesanitarnih deponija i unapređenja upravljanja komunalnim otpadom.

 S federalnom ministricom Pozder ugovore su potpisali gradonačelnik Gračanice Sadmir Džebo, načelnik Općine Kupres Danko Jurič, načelnik Velike Kladuše Boris Horvat, načelnik Kreševa Boris Marić, načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević, načelnik Ilijaša Amar Dovadžija, gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović i načelnik Bosanskog Petrovca Mahmut Jukić, te predstavnici Grada Tuzle i Općine Busovača.

Kroz Kapitalni transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH za 2026. godinu, ugovori su potpisani za projekte ukupne vrijednosti 578.675 KM.

Ukupan proračun za razvoj turizma u 2026. godini iznosi više od 5,3 milijuna KM, dok je za Kapitalni transfer za razvoj turizma izdvojeno 2.750.000 KM.

 Sredstva će biti usmjerena na unapređenje turističke infrastrukture, sadržaja i lokaliteta koji imaju potencijal za razvoj turističke ponude i privlačenje posjetitelja.

Ugovore su potpisali i načelnik Jablanice Emir Muratović, načelnik Općine Pale Almin Ćutuk, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković i gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.

Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović i načelnik Općine Kupres Danko Jurič potpisali su ugovore i za projekte razvoja turizma u tim lokalnim zajednicama, kao i predstavnica Općine Novo Sarajevo.

Obraćajući se načelnicima i gradonačelnicima, ministrica Pozder istaknula je da je suradnja s lokalnim zajednicama ključna za provođenje politika zaštite okoliša i razvoja turizma, jer se najveći dio konkretnih izazova i potencijala nalazi upravo na lokalnoj razini.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma kroz ove programe želi biti partner lokalnim zajednicama. Projekti koje danas podržavamo nisu samo stavke u proračunu, oni znače uređenije lokalne sredine, odgovornije upravljanje otpadom, bolju turističku infrastrukturu i očuvanje vrijednosti koje pripadaju svim građanima, kazala je ministrica Pozder.

Istaknula je posebno zadovoljstvo što Ministarstvo sudjeluje u podršci projektima poput uređenja povijesnog lokaliteta, primjerice, u Općini Jablanica ili zaštite nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški, kao i važnim sanacijama deponija na području Tuzle, Gračanice, Ilijaša i Bosanskog Petrovca.

Kroz statističke pokazatelje i naše analize pokazalo se da je odnos sredstava koji se prihoduje u određenim lokalnim zajednicama i županijama širom Federacije približan onome što se vrati kroz naše javne pozive. To mi je zaista pokazatelj da smo radili sustavno i kvalitetno, kazala je ministrica Pozder.

Današnje potpisivanje ugovora okupilo je predstavnike 15 lokalnih zajednica, čime je potvrđen značaj suradnje različitih razina vlasti u realizaciji projekata koji izravno utječu na kvalitetu života građana, zaštitu okoliša i razvoj lokalnih sredina.

(www.jabuka.tv | Foto: Grad Ljubuški)

PRAVI JESENJI DANI Pred nama je promjena vjremena, stiže izraženije zahlađenje

PRAVI JESENJI DANI Pred nama je promjena vjremena, stiže izraženije zahlađenje

Zahlađenje početkom sljedećeg tjedna, prema trenutnim prognozama izgleda prilično suho sa spuštanjem visoke jezgre i formiranjem ciklone istočno od naše regije.

U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast oblačnosti tijekom dana. Poslijepodne su mogući kiša ili lokalni pljuskovi u sjeverozapadnoj Bosni. Vjetar slab na jugu i jugozapadu, jugozapadu, a u ostalim područjima sjever i sjeverozapad. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 23 do 29, na jugu do 31 °C.

Meteorolozi BHMeteo najavljuju lokalnu kišu i pljuskove krajem ovog tjedna, s nešto izraženijim zahlađenjem početkom sljedećeg.

"Iako smo klimatološki ušli u jesen, kalendarski jesen, koja počinje 23. rujna, sve je bliže. U takvom okruženju vremenski uvjeti odgovaraju ranoj jeseni s temperaturama primjerenima dobu godine u usporedbi s izrazito visokim temperaturama tijekom prve dekade rujna. To će se nastaviti i u nadolazećem razdoblju, a početkom treće dekade rujna postoji mogućnost nešto izraženijeg zahlađenja i temperatura ispod prosjeka", navodi se. 

Iako je kiša pala u većini područja, količine su nedovoljne da bi se okončala višemjesečna suša i kronični deficit oborina koji nas prati dobar dio ove godine. Nažalost, ova situacija će se nastaviti i u nadolazećem razdoblju. Iako se od danas (17. rujna) do nedjelje (20. rujna) očekuju lokalne i povremene oborine, uglavnom tipa pljuskova, uz promjenjivu naoblaku, one neće biti dovoljne da značajnije utječu na hidrološku situaciju. 

Kako se ističe, zahlađenje početkom sljedećeg tjedna, prema trenutnim prognozama izgleda prilično suho sa spuštanjem visoke jezgre i formiranjem ciklone istočno od naše regije. Našli bismo se u hladnom sektoru s ispodprosječno niskim temperaturama, oborinama prolaznim ali očito bez većih količina, budući da bi ciklona "pobjegla" dalje na istok.

Federalni hidrometeorološki zavod za petak, 18. rujna 2026., najavljuje mjereno do pretežno oblačno vrijeme s kišom ili lokalnim pljuskovima, koji ponegdje mogu biti popraćeni grmljavinom. Oborine uglavnom u drugom dijelu dana. Lokalno su mogući i jači pljuskovi u Bosni. Vjetar slab do umjeren na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 23 do 28, na jugu do 30 °C.

U subotu, 19. rujna 2026., pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana očekuje se kiša ili lokalni pljuskovi s grmljavinom ponegdje u Hercegovini, na sjeveru i sjeverozapadu Bosne. Poslijepodne oborine uglavnom u središnjim, istočnim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar slab na jugu jugozapadni, a u ostalim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 30 °C.

U nedjelju, 20. rujna 2026., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postupno smanjenje naoblake. U Hercegovini sunčano s malom do umjerenom naoblakom. Vjetar slab na jugu, zapadu i jugozapadu, a u ostalim područjima sjever i sjeveroistok. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 31 °C.

 
KRAĆI RADNI TJEDAN Ideja o četiri radna dana bez smanjenja plaće ponovno u središtu pozornosti

KRAĆI RADNI TJEDAN Ideja o četiri radna dana bez smanjenja plaće ponovno u središtu pozornosti

"Rad se temeljno promijenio", rekao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenika.

Ideja o četverodnevnom radnom tjednu ponovno je u središtu pozornosti u Sjedinjenim Državama. Zastupnik Mark Takano i senator Bernie Sanders predstavili su novi zakon kojim bi se radni tjedan postupno skratio na 32 sata, a istovremeno bi se zadržala plaća i beneficije koje zaposlenici trenutno primaju za 40 sati.

Zakon, nazvan Zakon o tridesetdvosatnom radnom tjednu, smanjio bi standardni radni tjedan s 40 na 32 sata, bez smanjenja prihoda zaposlenika.

Takano je objasnio da se način na koji ljudi rade značajno promijenio, posebno zbog napretka tehnologije.

"Rad se temeljno promijenio", rekao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenika. "Vrijeme je da se radni standardi približe", dodao je.

Takano i Sanders predstavljaju sličan zakon od 2021. godine, nadajući se da bi ovaj put mogao dobiti dovoljno podrške za usvajanje.

 

Ne bi svi morali raditi samo 32 sata

Prema trenutnom prijedlogu, poslodavci ne bi nužno morali odmah smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenika na 32 sata tjedno.

Za svaki rad preko 32 sata, zaposlenici bi imali pravo na naknadu u iznosu od jednog i pol redovnog sata. Poslodavcima bi također bilo dopušteno postupno provoditi smanjenje radnog vremena tijekom razdoblja od četiri godine, prenosi Klix.ba. 

Istovremeno, zakon bi spriječio poslodavce da smanjuju plaće ili beneficije zaposlenika smanjenjem njihovog radnog vremena.

Sanders smatra da bi radnici trebali izravno imati koristi od tehnološkog napretka, posebno u vrijeme kada umjetna inteligencija i robotika mijenjaju tržište rada.

"U vrijeme kada će umjetna inteligencija i robotika radikalno transformirati naše gospodarstvo, bitno je da financijske koristi novih tehnologija idu radničkim obiteljima, a ne samo nekolicini milijardera i izvršnih direktora velikih tvrtki", rekao je Sanders.

Prema njegovim riječima, jedan od načina da se to postigne je četverodnevni radni tjedan bez smanjenja plaća i beneficija.

Kritičari upozoravaju na potencijalne probleme

Međutim, prijedlog ima i kritičare koji upozoravaju da kraći radni tjedan ne bi nužno odgovarao svim zanimanjima. 

Protivnici kažu da bi poslodavci mogli usporiti zapošljavanje, povećati troškove proizvoda i usluga ili tražiti od zaposlenika da obave istu količinu posla u kraćem vremenu.

"Jedan od rizika je da pet dana rada pretvorimo u četiri dana stresa", rekao je Jay Aldebert iz organizacije International Services.

Ako bi provedba četverodnevnog radnog tjedna zahtijevala više cijene, manje zaposlenika, kraće radno vrijeme ili veći teret za postojeće radnike, upozorio je, trošak se ne bi izgubio, već bi se jednostavno prenio na drugu stranu.

Eksperiment pokazuje dobre rezultate

Kraći radni tjedan već se testira u različitim dijelovima svijeta, a organizacija 4 Day Week Global godinama se zalaže za prelazak na četverodnevni radni tjedan.

Jedan od većih eksperimenata proveden je 2022. godine, kada je 33 tvrtke iz SAD-a, Irske i Australije, s ukupno oko 1000 zaposlenika, testiralo četverodnevni radni tjedan od 32 sata tijekom šest mjeseci.

Model se temeljio na načelu da zaposlenici rade 80 posto svog uobičajenog radnog vremena, ali za to primaju 100 posto plaće, uz očekivanje da će zadržati punu razinu normalnog učinka.

Rezultati su pokazali da je model prihvatljiv i poslodavcima. Osamnaest tvrtki reklo je da definitivno planiraju nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom, dok je sedam željelo nastaviti, ali još nije donijelo konačnu odluku.

Jedna tvrtka bila je "za nastavak", dok jedna još nije bila sigurna.

Nijedna od tvrtki koje sudjeluju u eksperimentu nije rekla da se naginje povratku na klasični petodnevni radni tjedan.

Prijedlog zakona u SAD-u tako bi mogao ponovno otvoriti pitanje koje se sve češće postavlja diljem svijeta: je li moguće, uz modernu tehnologiju i veću produktivnost, raditi manje i održati istu razinu prihoda i učinka?

U Ljubuškom održana simulacija glasanja uz nove izborne tehnologije

U Ljubuškom održana simulacija glasanja uz nove izborne tehnologije

U Ljubuškom je danas, 16. rujna, održana simulacija identifikacije birača i glasanja uz uporabu specifičnih izbornih tehnologija. Građani su imali priliku iz prve ruke upoznati i isprobati biometrijsku identifikaciju te skeniranje glasačkih listića.

Simulacija je održana na prostoru sjeverno od zgrade Gradske uprave Ljubuški, a organizirana je u okviru kampanje informiranja birača koju Središnje izborno povjerenstvo BiH provodi u suradnji s Misijom OESS-a u BiH, Uredom Vijeća Europe u Sarajevu i Gradskim izbornim povjerenstvom Ljubuški.

Cilj prezentacije bio je građanima približiti uporabu novih izbornih tehnologija te im omogućiti da sami prođu postupak glasanja.

Melisa Fazlibegović, viša stručna suradnica za informiranje birača u Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, kazala je kako je cilj terenskih prezentacija da što veći broj građana, odnosno birača, upozna nove tehnologije i iz prve ruke iskusi proces glasanja uz uporabu biometrijskih uređaja za identifikaciju i autentifikaciju, kao i skenera za glasačke listiće.

Kako je pojasnila, nova tehnologija trebala bi omogućiti i znatno bržu obradu i prijenos podataka prema serverima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Posebna pozornost posvećena je starijim biračima kojima novi način glasanja u početku može biti manje poznat. Fazlibegović je istaknula kako će članovi biračkih odbora davati potrebna pojašnjenja, a jedan član biračkog odbora bit će uz skener kako bi biračima pružio jasne upute za pravilno korištenje uređaja.

O tehničkom dijelu govorio je i Ivan Milinković, konzultant angažiran od Misije OESS-a. Naveo je kako je riječ o uređajima posljednje generacije koji su se tijekom dosadašnjih testiranja pokazali pouzdanima.

Predsjednica Gradskog izbornog povjerenstva Ljubuški Stanka Rašić istaknula je kako se ovih dana provodi niz aktivnosti vezanih uz izborni proces.

Podsjetila je kako su prošloga tjedna u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom održani testni izbori, čijim su rezultatima u Gradskom izbornom povjerenstvu zadovoljni.

„Sve je funkcioniralo bez nekih velikih poteškoća“, kazala je Rašić.

Današnja simulacija, dodala je, još je jedna aktivnost kojom se biračima omogućuje da se upoznaju s izbornim procesom i novim tehnologijama.

Gradsko izborno povjerenstvo Ljubuški nastavlja i s ostalim pripremama. Rok za prijavu promatrača političkih subjekata traje do subote, 19. rujna, dok se istodobno privodi kraju postupak imenovanja biračkih odbora.

„Privodimo kraju i uskoro ćemo imenovati biračke odbore, te idući tjedan krenuti s obukama biračkih odbora“, kazala je Rašić.

Današnja simulacija građanima je omogućila da se praktično upoznaju s postupkom identifikacije i glasanja uz uporabu novih izbornih tehnologija, dok Gradsko izborno povjerenstvo Ljubuški nastavlja s pripremama za predstojeći izborni proces.

JAVNI POZIV za dodjelu novčane potpore doktorima medicine za izbor specijalizacije iz obiteljske medicine

JAVNI POZIV za dodjelu novčane potpore doktorima medicine za izbor specijalizacije iz obiteljske medicine

Na temelju članka 5. stavka (2) Odluke o donošenju Programa utroška sredstava „Tekući prijenosi za poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 17/26), Ministarstvo zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike Županije Zapadnohercegovačke raspisuje

JAVNI POZIV za dodjelu novčane potpore doktorima medicine za izbor specijalizacije iz obiteljske medicine

I. Predmet Javnog poziva

Predmet Javnog poziva je dodjela novčane potpore doktorima medicine koji su odabrali specijalizaciju iz obiteljske medicine, kao deficitarnu i prioritetnu granu medicine, s ciljem poticanja razvoja primarne zdravstvene zaštite te povećanja broja liječnika u djelatnosti obiteljske medicine na području Županije Zapadnohercegovačke.

Za provedbu ovog Javnog poziva osigurano je ukupno 320.000,00 KM, a sredstva će se dodijeliti kroz osam (8) pojedinačnih potpora u iznosu od 40.000,00 KM.

II. Pravo prijave

Pravo prijave na Javni poziv imaju doktori medicine koji su u radnom odnosu u nekom od domova zdravlja na području Županije Zapadnohercegovačke, a koji su tijekom 2026. godine s domom zdravlja zaključili ugovor o specijalističkom usavršavanju iz djelatnosti obiteljske medicine.

III. Potrebna dokumentacija

  1. popunjen i potpisan obrazac prijave (preuzeti na web stranici Ministarstva),
  2. ovjerena preslika važeće licence izdane od nadležne federalne ili županijske komore,
  3. ovjerena preslika ugovora o specijalističkom usavršavanju iz obiteljske medicine,
  4. ovjerena preslika ugovora o radu,
  5. potvrda poslodavca o ostvarenom radnom stažu u djelatnosti obiteljske medicine,
  6. potvrda/uvjerenje o radnom stažu u struci (nadležna porezna uprava ili MIO/PIO),
  7. dokaz o prosjeku ocjena završenog studija.

IV. Kriteriji za dodjelu ugovora

Prijave će se vrednovati prema sljedećim kriterijima:

  • godine radnog staža – 40 bodova,
  • prosjek ocjena tijekom studija medicine – 30 bodova,
  • radno iskustvo u obiteljskoj medicini – 30 bodova.

U slučaju jednakog broja bodova prednost će imati kandidat s duljim radnim iskustvom u djelatnosti obiteljske medicine.

V. Postupak odabira

Prijave razmatra Povjerenstvo koje imenuje ministar zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike Županije Zapadnohercegovačke. Na temelju zapisnika Povjerenstva i utvrđene liste prednosti ministar donosi Odluku o dodjeli novčanih potpora.

S odabranim kandidatima Ministarstvo će zaključiti ugovor kojim će se urediti međusobna prava i obveze.

VI. Način i rok podnošenja prijava

Prijave s traženim dokumentima dostavljaju se osobno ili poštom preporučeno na adresu:

Ministarstvo zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike Županije Zapadnohercegovačke
Stjepana Radića 1, Grude

Uz naznaku:

„Prijava na Javni poziv za dodjelu novčane potpore doktorima medicine za izbor specijalizacije iz obiteljske medicine“

– NE OTVARATI –

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.

Javni poziv ostaje otvoren do 1. prosinca 2026. godine.

VII. Dodatne informacije

Sve dodatne informacije u vezi s Javnim pozivom mogu se dobiti u Ministarstvu zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike Županije Zapadnohercegovačke ili na kontakt telefon 039/661-675, od 8 do 15 sati, ili na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Nikola Ćutuk: Policija je bila prva oružana snaga koja je stala u obranu hrvatskog naroda

Nikola Ćutuk: Policija je bila prva oružana snaga koja je stala u obranu hrvatskog naroda

U povodu važnih datuma iz novije hrvatske povijesti u Bosni i Hercegovini, među kojima su 1. listopada 1992. godine – Dan osnutka Odjela unutarnjih poslova Hrvatske zajednice Herceg-Bosne R BiH i 29. rujna – blagdan svetog Mihovila, zaštitnika policije, Radio Ljubuški ugostio je Nikolu Ćutuka, voditelja Županijske podružnice Udruge policajaca hrvatskih branitelja.

Riječ je o udruzi koja okuplja veterane policije, odnosno bivše pripadnike aktivnog i pričuvnog sastava policijskih struktura koje su tijekom Domovinskog rata djelovale na području Bosne i Hercegovine.

 Ćutuk je podsjetio kako je 1. listopada 1992. godine osnovan prvi Odjel unutarnjih poslova pri Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni.

„Naša prvenstvena zadaća je čuvanje uspomena na naš doprinos u stvaranju i obrani domovine kroz policijsku službu u Domovinskom ratu“, kazao je Ćutuk, naglašavajući kako su policajci, zajedno s prvim dragovoljcima, bili među prvima koji su stali u obranu hrvatskog naroda.

Prema njegovim riječima, policija je u prvim danima rata imala posebno važnu ulogu jer je, nakon razoružavanja Teritorijalne obrane BiH od strane bivše Jugoslavenske narodne armije, predstavljala jedinu organiziranu i naoružanu formaciju koja je mogla pružiti zaštitu stanovništvu.

Posebno je istaknuo područje doline Neretve, Mostar i Ravno, koje je među prvim mjestima u BiH osjetilo ratna djelovanja.

„Policija je bila tu prva, u suradnji s prvim dragovoljcima, kroz mjesne straže i druge oblike samoobrane i otpora agresiji“, istaknuo je Ćutuk.

Cijena tog angažmana bila je velika. Prema podacima kojima raspolaže udruga, tijekom Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini poginulo je oko 185 policajaca iz aktivnog i pričuvnog sastava, dok ih je više od 400 ranjeno.

 

Od Čapljine do Ljubuškog

Govoreći o osobnim ratnim iskustvima, Ćutuk se prisjetio početka rata, koji ga je zatekao na dužnosti policijskog službenika u Čapljini.

„To su teške uspomene, ali čovjek ih se sjeća kao jednog dijela svog života“, kazao je, prisjećajući se prvih ratnih dana na području doline Neretve.

Kasnije je svoj policijski put nastavio u Ljubuškom, gdje danas djeluje kao voditelj Županijske podružnice Udruge policajaca hrvatskih branitelja.

Udruga je osnovana 2021. godine u Busovači kao krovna udruga policajaca hrvatskih branitelja u Bosni i Hercegovini. Danas ima podružnice na području gotovo svih krajeva u kojima su tijekom rata djelovale policijske strukture Herceg-Bosne, a okuplja više stotina članova.

Županijska podružnica sa sjedištem u Ljubuškom, koja pokriva područje Županije Zapadnohercegovačke, osnovana je prije dvije godine. Od tada se njezine aktivnosti postupno intenziviraju.

Članovi udruge mogu postati bivši pripadnici aktivnog i pričuvnog sastava policije koji su kao hrvatski branitelji sudjelovali u Domovinskom ratu od 1991. do 1996. godine, kao i članovi užih obitelji poginulih ili preminulih pripadnika policije.

 

Čuvanje uspomena i prava branitelja

Jedan od važnih ciljeva udruge je očuvanje sjećanja na ulogu policije u Domovinskom ratu, ali i zaštita interesa njezinih članova te ostvarivanje prava koja im pripadaju.

Ćutuk je posebno zahvalio Gradu Ljubuškom i Vladi Županije Zapadnohercegovačke na potpori radu podružnice.

„Svi su podržali naš rad, a posebno nam je važna potpora Odjela za branitelje našega grada“, kazao je Ćutuk, dodajući kako udruga još uvijek nema vlastite prostorije, ali vjeruje da će i to pitanje biti riješeno u suradnji s institucijama i braniteljskim udrugama.

Udruga pritom surađuje i s drugim udrugama proisteklima iz Domovinskog rata, kao i s policijskim i braniteljskim udrugama drugih veterana policije u BiH.

 

Dan policije i turnir „Jozo Leutar“

Udruga policajaca hrvatskih branitelja organizator je obilježavanja Dana policije Herceg-Bosne, koje se svake godine održava u Busovači.

U sklopu programa održava se i međunarodni nogometni turnir „Jozo Leutar“, posvećen prvom doministru Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i stradalom dužnosniku Jozi Leutaru.

Turnir je tijekom godina prerastao lokalne okvire. Na njemu sudjeluju policijske i druge sportske ekipe iz Bosne i Hercegovine, a posljednjih godina i ekipe iz Hrvatske i Crne Gore.

Nakon sportskog dijela dodjeljuju se prigodne plakete, održava svečana akademija, a potom i druženje sudionika.

Za Ćutuka je upravo takvo povezivanje sporta, sjećanja i druženja jedan od važnih načina očuvanja zajedništva među bivšim policajcima i hrvatskim braniteljima.

Na kraju razgovora pozvao je sve bivše pripadnike aktivnog i pričuvnog sastava policije koji ispunjavaju uvjete da se pridruže udruzi.

„Otvoreni smo za sve naše kolege“, poručio je Ćutuk, zahvalivši Radio Ljubuškom na prilici da predstavi rad udruge.

U danima kada se obilježavaju važni datumi vezani uz stvaranje i djelovanje policijskih struktura hrvatskog naroda u BiH, poruke iz ove udruge podsjećaju na doprinos policajaca koji su, često među prvima, stali u obranu svojih obitelji, svojih mjesta i svoga naroda.

Poruka biskupa BK BiH uoči Općih izbora u listopadu 2026. godine

Poruka biskupa BK BiH uoči Općih izbora u listopadu 2026. godine

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputili su 14. rujna 2026. Poruku članovima svojih biskupijskih zajednica u vezi s listopadskim Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Poruku prenosimo u cijelosti:

SVEĆENICIMA, REDOVNICIMA, REDOVNICAMA I OSTALIM KRISTOVIM VJERNICIMA

Svjesni poslanja i odgovornosti prema vjernicima i društvu u kojem živimo, obraćamo vam se ovom okružnicom, kako bismo pomogli da predstojećim izborima svi pristupe savjesno, odgovorno i u duhu kršćanske zrelosti.

Drugi vatikanski koncil u Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Radost i nada podsjeća, da građani imaju „pravo i ujedno dužnost da se služe svojim pravom glasa u korist općega dobra“ (GS, 75). Prema tomu, neodazivanje na izbore iz ravnodušnosti ili uvjerenja da pojedinačni glas ništa ne može promijeniti nije odgovoran odnos prema zajednici kojoj pripadamo. Stoga vas potičemo da se informirate, proučite programe te slobodno i prema vlastitoj savjesti, imajući pred očima dobro čovjeka, obitelji, naroda, Crkve i cijeloga društva, odlučite komu ćete dati svoje političko povjerenje.

Crkva ne određuje vjerniku komu će dati svoj glas. Drugi vatikanski koncil više je nego jasan kada kaže da se Crkva „zbog svoje službe i nadležnosti nikako ne podudara s političkom zajednicom niti se veže uz bilo koji politički sustav“ (GS,76). Pri tomu, politička zajednica i Crkva, svaka na svome području neovisna i autonomna, pozvane su služiti istom čovjeku i doprinositi općem dobru.

Prije odluke komu dati političko povjerenje, potrebno je voditi računa o tomu tko pristaje uz crkveni nauk o dostojanstvu svake osobe, zaštiti ljudskoga života od začeća do prirodne smrti, braku i obitelji, pravu roditelja na odgoj i obrazovanje djece, socijalnoj pravdi, brizi za siromašne i najslabije, slobodi vjere i savjesti, vladavini prava te promicanju mira, pomirenja i zajedničkoga dobra.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti demografskim izazovima, iseljavanju, gospodarskoj i socijalnoj sigurnosti te stvaranju uvjeta u kojima čovjek neće biti prisiljen napuštati svoj dom kako bi osigurao dostojanstven život sebi i svojoj obitelji.

Jednako je važno da izborni proces bude pravedan te da svim građanima i narodima omogući stvarno ostvarivanje njihovih političkih prava u skladu s Ustavom (Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir). U tom smislu, sȁmo Bosna i Hercegovina, u kojoj se poštuju jednakopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakoga građanina i naroda, može biti istinski demokratska i stabilna država.

Od svih, koji na izborima traže političko povjerenje, s pravom se očekuje odgovorno služenje općem dobru. Politička vlast nije sama sebi svrha niti smije biti podređena osobnim ili stranačkim interesima. Stoga su s takvim shvaćanjem politike nespojive pojave kao što su, na primjer, preglasavanje malobrojnijih naroda, kupovanje glasova, politički klijentelizam, zloporaba javnih dobara i institucija u stranačke svrhe te svaki oblik manipuliranja slobodnom izbornom voljom ljudi.

Nauk je Crkve također, da građani svoju političku odgovornost trebaju ostvarivati u korist općega dobra (GS, 75), dok smisao političke vlasti treba biti služenje čovjeku i društvu, promicanje pravednosti i stvaranje uvjeta za dostojan i miran život u zajednici.

Posebno pozivamo sve svećenike, da u predizbornom vremenu čuvaju svetost liturgijskih slavlja, a sve župnike, poglavare i poglavarice samostana, da čuvaju dostojanstvo crkvenih prostora, koji ne smiju biti mjesta stranačke ili predizborne promidžbe, niti svećenici, redovnici i redovnice smiju u njoj sudjelovati ili koristiti svoju crkvenu službu ili crkveni autoritet za promicanje pojedinih političkih stranaka i kandidata. Crkva i crkveni prostori su mjesta sakramentalne okrijepe, navještaja Evanđelja, molitve i zajedništva Božjega naroda. Stoga s pravom očekujemo također da sudionici predizborne kampanje ne koriste crkvene događaje i prostore u promidžbene svrhe.

Pozivamo vas također, da u predizbornom vremenu sačuvate mir i međusobno poštovanje. Različita politička mišljenja ne smiju dovesti do podjela u obiteljima, među prijateljima i susjedima niti smiju narušiti zajedništvo župnih zajednica.

Molimo Gospodina da svima, koji sudjeluju u političkom životu, podari mudrost, odgovornost i spremnost na služenje, a vjernicima svjetlo i snagu da svoje građanske odluke donose u skladu s istinom, pravednošću i vlastitom savješću. I na sve zazivamo Božji blagoslov te vas povjeravamo zagovoru Blažene Djevice Marije – službenice Božje.

www.ktabkbih.net

ŽZH bilježi najbolji vitalni indeks u cijeloj FBiH

ŽZH bilježi najbolji vitalni indeks u cijeloj FBiH

Dok se Federacija BiH i dalje suočava s negativnim demografskim trendovima, najnoviji statistički podaci za srpanj donose ohrabrujuće vijesti s juga zemlje. Zapadnohercegovačka (ŽZH) i Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) zabilježile su pozitivan prirodni prirast, pozicioniravši se uz Sarajevsku županiju kao jedine tri regije u FBiH s više rođenih nego umrlih osoba.

ŽZH na samom vrhu u FBiH

Apsolutni pobjednik po vitalnim pokazateljima u srpnju je Zapadnohercegovačka županija. S 99 živorođenih i 73 umrlih, ŽZH je ostvarila pozitivan prirodni prirast od 26 osoba. Zahvaljujući tome, ova je županija zabilježila i uvjerljivo najviši vitalni indeks u cijeloj Federaciji BiH, koji iznosi 136 – što u praksi znači da je na svakih 100 umrlih rođeno čak 136 beba.

Pozitivan predznak bilježi i Hercegovačko-neretvanska županija, u kojoj je u istom razdoblju rođeno 160 djece, dok je umrlo 145 osoba (prirast +15, uz vitalni indeks 110). U Sarajevskoj županiji evidentiran je 371 živorođeni naprama 350 umrlih (+21, vitalni indeks 106).

S druge strane, Hercegbosanska županija upisala je negativan prirodni prirast od 18 osoba (41 živorođeni i 59 umrlih), dok su najlošiji rezultati zabilježeni u Tuzlanskoj županiji, gdje je broj umrlih (359) premašio broj rođenih (241) za čak 118 osoba.

Statistika brakova i razvoda

Tijekom srpnja na prostoru Federacije BiH sklopljena su ukupno 1.084 braka, dok je zabilježeno 79 razvoda.

U trokut triju županija s hrvatskom većinom, situacija izgleda ovako:

  • HNŽ: Sklopljeno 85 brakova, zabilježeno razvoda

  • ŽZH: Sklopljena 3braka, zabilježena 2 razvoda

  • HBŽ: Sklopljen 21 brak, zabilježena 4 razvoda

Zabrinjavajući podatak na razini cijele Federacije BiH jest i osam zabilježenih smrtnih slučajeva dojenčadi u promatranom mjesecu.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube