Informacije

Marela iz Zvirovića već 12 godina živi uz koze: „Volim sve životinje, ali one su moja ljubav“

Marela iz Zvirovića već 12 godina živi uz koze: „Volim sve životinje, ali one su moja ljubav“

Već 12 godina Marela Dugandžić iz Zvirovića kod Čapljine svoj život dijeli s kozama. Ono što je počelo s jednom ili dvije koze danas je preraslo u stado od oko 40 grla, a za Marelu kozarstvo nije samo posao – to je ljubav i način života.

Ekipa Glasa Hercegovine posjetila je Marelu na njezinu imanju, gdje uz pomoć supruga i djece brine o burskim kozama.

„Volim sve životinje, ali koze su moja ljubav“, kaže Marela, kojoj su se burske koze prvi put svidjele tijekom boravka u Americi. Prva grla nabavljali su iz Srbije, Slovenije i Mađarske, a danas gotovo svaka koza na njezinu imanju ima svoje ime.

Marelin dan počinje dok većina ljudi još spava. Ustaje oko pet sati, obilazi i hrani životinje, a potom odlazi na posao u školu u Zvirovićima i Prćavcima. Nakon posla ponovno se vraća kozama, a dan joj često završava tek oko 20:30 ili 21 sat.

Veliku potporu pružaju joj suprug i djeca, koji također sudjeluju u brizi o životinjama.

„Ja ovo volim. Moji su zadovoljni, a kao prvo – ja sam sretna“, kaže Marela.

Briga o četrdesetak koza zahtijeva mnogo vremena i rada. Treba pripremiti sijeno i hranu, voditi ih na ispašu te svakodnevno brinuti o njihovu zdravlju. Marela im priprema i posebnu mješavinu kukuruza, ječma, zobi, vitamina i soli.

Ipak, na sve te obveze ne gleda kao na teret.

„Ako ujutro ustanem s voljom i idem njima, meni to nije teško. Da to ne voliš, ne bi to mogao raditi“, poručuje.

Uz životinje odrastaju i njezina djeca. Znaju pomoći oko koza, a naučili su i musti. Marela i suprug odmalena ih nastoje uključiti u život na imanju i prenijeti im vrijednosti uz koje su i sami odrasli.

Na imanju obitelj proizvodi i velik dio hrane za vlastite potrebe – imaju meso, mlijeko, sir, jaja i povrće.

Marelina priča pokazuje jednu drukčiju Hercegovinu – onu u kojoj se ustaje prije svitanja i vrijedno radi, ali se sreća pronalazi u jednostavnim stvarima, obitelji i ljubavi prema životinjama.

„Volim sve životinje, ali koze su meni nešto posebno.“

Ekipa Glasa Hercegovine zahvalila je Mareli i njezinoj obitelji na srdačnom dočeku, iskrenom razgovoru i gostoprimstvu.

Pobuna vlasnika svadbenih salona: „Ne možemo odgovarati za glazbenike i fotografe koje biraju mladenci”

Pobuna vlasnika svadbenih salona: „Ne možemo odgovarati za glazbenike i fotografe koje biraju mladenci”

Po njegovim riječima, u razgovorima su vlasnici svadbenih salona izjavili da nemaju utjecaja na to, niti biraju fotografe, niti glazbenike, te da ne mogu preuzeti odgovornost za te stvari.

Vlada Republike Srpske u četvrtak je odobrila Prijedlog zakona o ugostiteljstvu, kojim se regulira rad salona za posebne prigode, usluge smještaja i uvođenje elektroničkih knjiga, ali ugostitelji nisu zadovoljni dijelom koji se tiče svadbenih salona, ​​jer, kako kažu, njihovi prigovori nisu usvojeni, pišu Nezavisne.

Zato će, ističu, čim prijedlog ovog zakona dođe u Narodnu skupštinu Republike Srpske, uvesti amandmane, kako bi uključili ono što su tražili.

Inače, u ožujku ove godine, u NS RS-u je raspravljano o prijedlogu zakona o ugostiteljstvu, a najavljeno je da se planira uvođenje sustava koji će evidentirati sve što je vezano za ugostiteljske usluge, od čaša do glazbe i fotografiranja. Nacrt je predviđao da svadbeni salon s mladencima pronađe redovite fotografe i glazbu, da im se omogući pružanje usluga tijekom proslave, čak i ulaska u salon.

Vlada RS-a navodi da ovaj prijedlog zakona pojednostavljuje procedure za gospodarstvenike i građane, poboljšava digitalizaciju i kontrolu kvalitete usluga, te stvara moderni normativni okvir za daljnji razvoj turizma i ugostiteljstva.

„Ključne novosti odnose se na sustavno uređenje rada salona za posebne prigode, kao i preciznije uvjete pružanja usluga smještaja u apartmanima, kućama za odmor i sobama za najam, gdje fizičke osobe mogu pružati te usluge u do pet smještajnih jedinica, tj. do 10 kreveta, dok pravne osobe kao pružatelji tih usluga nemaju ograničenja u pogledu broja smještajnih jedinica i gostiju“, objavila je Vlada RS-a.

Pojašnjavaju da se definira i mogućnost pružanja usluga smještaja u kampovima za fizičke osobe po pojednostavljenom postupku, dok se s ciljem razvoja seoskog turizma i lokalne gastronomske ponude prvi put uvodi kategorija „kušaonica“.

„Novi zakon ugostiteljima omogućuje korištenje hermetički zatvorene PET ambalaže, uz staklenu ambalažu, a istovremeno zabranjuje posluživanje pića u plastičnim čašama, vrećicama i drugoj otvorenoj plastičnoj ambalaži za jednokratnu upotrebu“, objašnjavaju.

Proces digitalizacije se također poboljšava uvođenjem elektroničke knjige gostiju putem Centralnog informacijskog sustava, a skraćuje se i razdoblje revizije za kategorizaciju ugostiteljskih objekata s četiri na tri godine, uz mogućnost izvanrednih kontrola. 

„Posebna pozornost posvećuje se pristupačnosti objekata osobama s invaliditetom, kroz uvođenje službene oznake pristupačnosti, koja osigurava veću transparentnost i informiranost korisnika o dostupnosti ugostiteljskih usluga“, navode iz Vlade RS-a.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u ugostiteljstvu i turizmu RS-a „Horeca“, rekao je za „Nezavisne novine“ da nisu zadovoljni predloženim zakonom, jer ono što su predložili tijekom javnih rasprava nije usvojeno.

„Prijedlog zakona je gotovo isti kao što je bio na prethodnoj sjednici Skupštine, samo je prepisan i stavljen u daljnju proceduru. Čekamo da ponovno dođe u Skupštinu, pa ćemo pokušati kroz amandmane uključiti ono što smo željeli. Najviše primjedbi imali smo u vezi s radom svadbenih salona, ​​jer ovaj zakon stavlja veliko opterećenje na vlasnike istih, u smislu da moraju prijaviti tko radi dekoraciju, fotografe, tj. dužni su voditi evidenciju o tome“, objašnjava Kurtinović.

Po njegovim riječima, u razgovorima su vlasnici svadbenih salona izjavili da nemaju utjecaja na to, niti biraju fotografe, niti glazbenike, te da ne mogu preuzeti odgovornost za te stvari.

„Na javnim raspravama došli smo do nekih rješenja koja su bila prihvatljiva svima. Bilo je nekih rješenja, ali ostaje pitanje zašto nisu uvrštena u ovaj zakon kao amandmani“, dodaje.

Prema njegovim riječima, u prijedlogu zakona ima dobrih stvari, navodeći da se odnosi na uvođenje kušaonice, što je dobra stvar za razvoj ruralnog turizma, kao i na uvođenje elektroničke knjige.

NEMATE DOVOLJNO NOVCA? NEMA ULASKA U BIH: Pogledajte koliko je stranaca ove godine vraćeno s granice

NEMATE DOVOLJNO NOVCA? NEMA ULASKA U BIH: Pogledajte koliko je stranaca ove godine vraćeno s granice

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Brojnim strancima koji kod sebe nemaju dovoljno novca zabranjuje se ulazak u BiH.

Iako ovo zvuči nerealno, podatci službenih institucija pokazuju da se, baš kao i u europskim državama, i u BiH provodi Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka.

Koliko novca moraju imati?

Prema toj odluci, strani državljani pri ulasku u BiH moraju imati po 150 maraka po svakom namjeravanom danu boravka.

Neki to možda nisu znali ili su jednostavno mislili da se uopće ne nadzire, o čemu svjedoči i podatak da je takvih slučajeva u ovoj godini zabilježeno više od 120.

„U razdoblju od 1. siječnja do 30. kolovoza 2026. godine evidentirana su 122 slučaja odbijanja ulaska strancu zbog neposjedovanja sredstava za uzdržavanje“, rekla je za „Nezavisne novine“ Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Koji su uvjeti za ulazak?

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Kako su dodali, članak 19. Zakona o strancima propisuje uvjete za ulazak stranaca u BiH, gdje je propisano da, uz osnovne uvjete (posjedovanje važeće putne isprave, vize BiH i/ili dozvole boravka BiH), stranac mora ispunjavati i ostale opće uvjete.

„Stranac mora imati dovoljno sredstava za uzdržavanje za vrijeme namjeravanoga boravka i za izlazak iz BiH, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu, odnosno dokaz da ih može zakonito pribaviti“, pojasnili su iz Granične policije BiH u izjavi za „Nezavisne novine“.

Da ima sredstava za uzdržavanje, stranac dokazuje prilikom namjeravanoga ulaska u BiH, odnosno prilikom obavljanja graničnih provjera na graničnom prijelazu.

„Granične provjere su nadležnost Granične policije BiH, ali druga tijela uprave, kao što je Služba za poslove sa strancima, posjedovanje sredstava za uzdržavanje stranca mogu zahtijevati u odvojenim postupcima iz svoje nadležnosti“, naglasila je Vican Bošković u izjavi za „Nezavisne novine“. 

Što ako nemaju dovoljno novca?

Međutim, ako stranac nema dovoljno novca, to ne znači da ne postoji način da mu se naknadno omogući ulazak u BiH.

„Ako stranac ne ispunjava zakonske uvjete iz članka 19. Zakona o strancima, u ovom slučaju ako ne posjeduje sredstva za uzdržavanje, njemu se u skladu s člankom 24. ovoga zakona odbija ulazak u BiH, a stranac može ući nakon što otkloni razloge zbog kojih mu je odbijen ulazak“, pojasnila je Vican Bošković.

Dakle, podsjetimo, godinama unatrag strancu je, da bi boravio u BiH, potrebno imati kod sebe minimalno 150 KM po danu, a tako će, po svemu sudeći, biti i u 2027. godini.

„Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2027. godinu jest 150 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanoga boravka u BiH“, navedeno je u Nacrtu odluke o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka u BiH za 2027. godinu.

Tko još zaviruje u tuđi novčanik?

BiH u ovakvoj praksi nije usamljena. I ostale europske zemlje znaju pojedinim gostima zaviriti u novčanik, o čemu svjedoči i iskustvo jednoga Banjolučanina.

„Za blagdane sam s obitelji išao k rodbini u Njemačku. Sletjeli smo i došli do granične policije kako bismo prošli putovničku kontrolu. Članovi obitelji su prošli bez problema, a onda počinje moja agonija. Prvo me pitaju kamo idem, pa koliko dana ostajem, imam li povratnu zrakoplovnu kartu i tako redom. Na sve odgovaram potvrdno. I onda za kraj pitanje – imam li dovoljno novca za boravak u zemlji? Pokazujem bankovnu karticu i kažem da imam svotu koja je dovoljna, ali oni samo odmahuju rukom“, ističe ovaj Banjolučanin.

U jednom je trenutku, kaže nam dalje, osjećao i nelagodu.

„Ispitivanje se nastavlja i već mi postaje neugodno jer se osjećam kao da sam kriminalac. Na kraju im pokazujem novčanik u kojem je, po njima, bio dovoljan iznos eura. Samo su se nasmijali, udarili pečat u putovnicu i kratko rekli: 'Uživajte'“, rekao je ovaj Banjolučanin u izjavi za „Nezavisne novine“.

Razboljeli ste se tijekom godišnjeg odmora: Propadaju li vam ti dani?

Razboljeli ste se tijekom godišnjeg odmora: Propadaju li vam ti dani?

Ako se radnik razboli tijekom korištenja godišnjeg odmora, dani za koje mu je uredno utvrđena privremena spriječenost za rad ne uračunavaju se u godišnji odmor. Drugim riječima, bolovanje i godišnji odmor ne mogu se za iste dane računati istodobno.

Planirali ste godišnji odmor, ali ste se tijekom odmora razboljeli i liječnik vam je otvorio bolovanje? Ti dani ne bi trebali biti potrošeni kao godišnji odmor, pod uvjetom da je privremena spriječenost za rad uredno utvrđena.

o proizlazi iz Zakona o radu Federacije BiH, koji izričito propisuje da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Bolovanje prekida računanje dana godišnjeg

Prema članku 49. Zakona o radu FBiH, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, kao ni vrijeme praznika u koje se ne radi te drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

To u praksi znači da, ako radnik tijekom godišnjeg odmora dobije bolovanje koje obuhvaća, primjerice, četiri radna dana, ta četiri dana ne troše se kao dani godišnjeg odmora.

 

Primjerice, radniku je odobreno deset radnih dana godišnjeg odmora, a tijekom tog razdoblja četiri radna dana provede na uredno utvrđenom bolovanju. Ta četiri dana ne računaju se u iskorišteni godišnji odmor.

To, međutim, ne znači nužno da se godišnji odmor automatski produžuje za četiri dana odmah nakon završetka prvotno određenog termina. Zakon propisuje da plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, a radnika o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora mora obavijestiti pisanom odlukom.

Preostali dani godišnjeg odmora stoga se trebaju koristiti u skladu s pravilima o korištenju godišnjeg odmora i odgovarajućom odlukom poslodavca.

Nije dovoljno samo reći da ste bolesni

Važno je razlikovati bolest od službeno utvrđene privremene spriječenosti za rad.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.

Dakle, činjenica da se radnik tijekom godišnjeg odmora osjeća loše sama po sebi ne znači da se određeni dani automatski prestaju računati kao godišnji odmor. Potrebno je da postoji uredno utvrđena privremena spriječenost za rad.

Radnik je također prema Zakonu o radu dužan najkasnije u roku od tri dana od nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Što napraviti ako se razbolite na godišnjem?

Ako se bolest pojavi tijekom godišnjeg odmora, potrebno je javiti se liječniku kako bi se utvrdilo postoji li privremena spriječenost za rad te o tome u propisanom roku obavijestiti poslodavca.

Ako je bolovanje uredno utvrđeno, dani obuhvaćeni bolovanjem ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

To je važno i zato što se radnik prema Zakonu o radu ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu poslodavac može uskratiti to pravo osim u slučajevima koje zakon posebno uređuje.

Hercegovina Travel Fest stiže u Ljubuški 25. i 26. rujna: Četiri putopisne priče, izložba i nagradna igra za posjetitelje

Hercegovina Travel Fest stiže u Ljubuški 25. i 26. rujna: Četiri putopisne priče, izložba i nagradna igra za posjetitelje

U studiju Radio postaje Ljubuški ugostili smo Veroniku Pinjuh, ravnateljicu Turističke zajednice Grada Ljubuškog i Slobodana Tomića inicijatora Hercegovina Travel Festa, koji su predstavili program ovogodišnjeg, petog izdanja festivala.

Hercegovina Travel Fest i ove godine u Ljubuški donosi zanimljive putopisne priče, iskustva s različitih krajeva svijeta te goste iz svijeta sporta, putovanja, volontiranja i obiteljskih avantura.

Festival će biti otvoren u petak predavanjem Blanke Vlašić, jedne od najuspješnijih hrvatskih atletičarki, koja će govoriti o putovanjima kroz perspektivu vrhunskog sporta. Posjetitelji će imati priliku čuti i priču Marije Zorke Vasić o iskustvima u Americi i volontiranju u Africi.

Subotnji program donosi putničku obitelj Putoholičari, koja će govoriti o putovanjima s djecom, te putopisca Gorana Blaževića i njegovu priču o „usporenom putovanju“ – ideji da na putovanjima ne treba uvijek žuriti od jedne atrakcije do druge, nego zastati i doista doživjeti mjesto koje posjećujemo.

Poseban dio festivala namijenjen je najmlađima. U sklopu dječjeg natječaja učenici triju osnovnih škola iz Ljubuškog predstavit će svoje likovne radove na temu putovanja i snova, a najbolji radovi bit će nagrađeni. Dječja izložba bit će otvorena uoči početka festivalskog programa.

Posjetitelje očekuje i nagradna igra u kojoj, uz pokroviteljstvo Zračne luke Mostar, mogu osvojiti dvije avionske karte za europsku destinaciju po izboru. Tijekom festivala bit će dostupan i interaktivni kviz o Ljubuškom, pa će posjetitelji moći provjeriti koliko poznaju svoj grad.

O ovogodišnjem izdanju i onome što očekuje posjetitelje Veronika Pinjuh ravnateljica Turističke zajednice Grada Ljubuškog kazala je:

„Hercegovina Travel Fest iz godine u godinu raste i drago nam je što smo došli do njegovog petog izdanja. I ove godine pripremili smo zanimljiv program i goste koji dolaze iz različitih područja; od vrhunskog sporta i putovanja do volontiranja i obiteljskih avantura. Želja nam je da svatko pronađe nešto za sebe, ali i da kroz njihove priče dobijemo inspiraciju i možda se sami odvažimo na neko novo putovanje. Posebno nam je važno uključivanje naših najmlađih sugrađana. Kroz dječju izložbu i natječaj na temu putovanja i snova želimo ih potaknuti da upoznaju svijet, budu kreativni i da ga promatraju iz neke nove perspektive. Vjerujem da će i ovogodišnji Travel Fest biti mjesto lijepih susreta, inspirativnih priča i druženja.“

Naš drugi gost Slobodan Tomić u razgovoru se prisjetio početaka festivala i svoje uloge u njegovu pokretanju:

” Inicijator sam glavne ideje, uz podršku Turističke zajednice Grada Ljubuškog uspješno ovu priču zajedno gradimo već pet godina. Moglo bi se reći da sam spiritus movens cijele priče, odnosno kotač zamašnjak koji je sve ovo osmislio i pokrenuo. Posebno mi je drago što je festival zaživio i što ga ljudi očekuju. Svake godine nastojimo donijeti nove i zanimljive goste, različite priče i iskustva koja mogu proširiti perspektivu naših posjetitelja. Nije cilj samo govoriti o putovanjima i destinacijama, nego ljudima približiti različite načine života, iskustva i poglede na svijet te ih možda potaknuti da i sami krenu na neko novo putovanje.“

Hercegovina Travel Fest organizira Turistička zajednica Grada Ljubuškog uz partnere projekta: Zapadnohercegovačku županiju, Grad Ljubuški i Javnu ustanovu „Parkovi“ Ljubuški, uz podršku brojnih sponzora i partnera.

Ulaz na sva festivalska događanja u Kulturnom centru u Ljubuškom je besplatan, a organizatori pozivaju posjetitelje da dođu ranije zbog velikog interesa i ograničenog broja mjesta.

Čeka nas još jedno izdanje festivala posvećenog putovanjima, upoznavanju svijeta, novim iskustvima i pričama koje inspiriraju.

Radio Ljubuški

Poziv pčelarima za sudjelovanje na manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Poziv pčelarima za sudjelovanje na manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar pozivaju proizvođače meda na sudjelovanje u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Manifestacija će biti održana u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, na adresi Butmirska cesta 40, Ilidža, najkasnije do 13. studenoga 2026. godine.

 

Zainteresirani pčelari svoje uzorke meda trebaju dostaviti najkasnije do 9. listopada 2026. godine.

Za svaki prijavljeni uzorak potrebno je dostaviti:

  • dvije staklene teglice meda od po 200 grama;
  • uzorci će biti podvrgnuti fizikalno-kemijskim i peludnim analizama te senzornoj ocjeni.

 

Cijena ispitivanja iznosi 50 KM po uzorku, a uključuje navedene laboratorijske i senzorne analize.

Uzorci se mogu dostaviti u:

  • Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Butmirska cesta 40, Ilidža;
  • Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa Čule 10

Dostava uzoraka moguća je tijekom radnog vremena, od 8:00 do 16:00 sati.

Pozivaju se svi zainteresirani proizvođači meda da pravodobno dostave svoje uzorke i sudjeluju u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“.

Poveznica na poziv : https://faz.ba/wp-content/uploads/2026/09/DANI-MEDA-U-FBIH-2026.pdf

FAZ Mostar

DODATAK ZA TREĆE I SVAKO SLJEDEĆE DIJETE Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava, rok do 30.9.2026. godine

DODATAK ZA TREĆE I SVAKO SLJEDEĆE DIJETE Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava, rok do 30.9.2026. godine

Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava –

rok do 30.9.2026. godine

Podsjećamo sve korisnike prava na dodatak za treće i svako sljedeće dijete da rok za predaju dokumentacije za daljnje korištenje prava istječe 30. rujna 2026. godine (srijeda).

Molimo sve koji još nisu dostavili dokumentaciju da istu dostave do naznačenog roka kako ne bi bila obustavljena isplata prava.

Dokumentacija se predaje u nadležni Centar za socijalni rad.

  1. potvrde o prebivalištu na istoj adresi za sve članove obitelji (MUP – CIPS),
  2. potvrde o upisu, odnosno pohađanju osnovne škole na području Županije za svu djecu iz obitelji koja ostvaruje pravo na potporu za treće i sljedeće dijete u obitelji a koja su uzrasta za osnovnu školu,
  3. dokaz da je dijete za koje se ostvaruje pravo na dodatak osigurano u Zavodu za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke za dijete (potvrda od ZZO ŽZH).

ŽZH Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike

Ljubuške mažoretkinje u novim uniformama zahvalile ministrici Leko na potpori u radu

Ljubuške mažoretkinje u novim uniformama zahvalile ministrici Leko na potpori u radu

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko susrela se na Koćuši s članicama ljubuških mažoretkinja Plesnog kluba Paganini. Povod susreta bila je zahvala mažoretkinja na dosadašnjoj potpori koju imaju od strane Ministarstva financija ŽZH, kao i razgovor o nastavku suradnje i podršci njihovom radu u budućem razdoblju. Tijekom susreta razgovaralo se o aktivnostima Plesnog kluba Paganini, uspjesima ljubuških mažoretkinja te njihovom doprinosu promociji Ljubuškog i Županije Zapadnohercegovačke kroz brojne nastupe i natjecanja.

„Zaista smo prezadovoljni suradnjom s Ministarstvom financija ŽZH i ministricom Blagicom Leko. Ono što nam posebno znači jest činjenica da prepoznaju naš rad, trud i rezultate koje ostvarujemo. Ta nam je podrška od velike važnosti, bilo da je riječ o opremi, uniformama ili odlascima na natjecanja i nastupe. Kad bi nam i druge razine dale takvu podršku gdje bi nam bio kraj“, kazao je voditelj Plesnog kluba Paganini u sklopu kojeg djeluju ljubuške mažoretkinje Jozo Rimac.

Istaknuo je kako je Ministarstvo financija ŽZH u cijelosti financiralo nabavu novih uniformi u kojima će Ljubuške mažoretkinje prvi put nastupiti u subotu u Župi dubrovačkoj.

„Prošle godine Ministarstvo nam je pomoglo u nabavi čizmica, a ove godine osiguralo je sredstva za nove uniforme. To nam puno znači jer naši nastupi zahtijevaju kvalitetnu i adekvatnu opremu. Upravo zato smo danas željeli osobno zahvaliti ministrici Leko i Ministarstvu na svemu što čine za naše mažoretkinje i naš klub“, zaključio je Rimac.

Ministrica Leko izrazila je zadovoljstvo susretom te istaknula važnost podrške mladima, sportu i plesnoj umjetnosti, kao i spremnost za nastavak suradnje s Plesnim klubom Paganini.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube