Nakon višegodišnjeg volonterskog rada na uređenju pješačkih staza, vidikovaca te pristupa prirodnim i povijesnim lokalitetima, ljubuška volonterska družina GangoROhodci objavila je publikaciju “Ljubuški – grad koji hoda”.
Vodič objedinjuje rezultate njihova dosadašnjeg rada na terenu i donosi pregled pješačkih ruta i vidikovaca na području Ljubuškog. Uz svaku stazu nalaze se fotografije, karta, kratak opis te informacije potrebne posjetiteljima za obilazak.
Posebnost publikacije je povezivanje tiskanog i digitalnog sadržaja. Opis svake staze dopunjen je QR kodom koji vodi na njezinu prezentaciju na Facebooku, gdje se mogu pronaći dodatne fotografije, zanimljivosti i informacije. Dostupna je i poveznica na platformu Wikiloc s GPS tragom rute i osnovnim podacima potrebnim za snalaženje na terenu.
Na taj način vodič nije zamišljen samo kao klasična turistička publikacija, nego i kao praktičan digitalni suputnik za sve koji žele samostalno istraživati ljubuški kraj.
Iz GangoROhodaca ističu kako Ljubuški, osim poznatih turističkih lokaliteta, čine i brojni stari putovi, gradine, suhozidi, brežuljci, rijeke i potoci, od kojih su neki tijekom vremena zarasli ili ostali poznati tek malom broju ljudi.
Ljubuški nije samo grad, on je krajolik satkan od kamena, rijeke i potoka, brežuljaka, gradina, suhozida i starih putova kojima se stoljećima hodalo, navode autori publikacije.
Njihova je ideja kroz obnovu i promociju staza približiti javnosti ne samo prirodne ljepote, nego i tragove života prethodnih generacija, uključujući ilirsku i drugu povijesnu baštinu ovog područja.
Prirodu i baštinu najbolje čuvamo onda kada ih upoznamo i zavolimo, poručuju GangoROhodci.
Vodič je namijenjen i stanovnicima Ljubuškog i posjetiteljima. Domaćima bi trebao pomoći u otkrivanju manje poznatih lokaliteta u vlastitom kraju, a turistima ponuditi drukčiji način upoznavanja Ljubuškog, izvan uobičajenih turističkih ruta.
Ljubuški se najbolje upoznaje hodanjem, a ovaj vodič upravo je poziv na taj prvi korak, navode autori.
Tisak publikacije financijski su podržali Grad Ljubuški i Ministarstvo prosvjete, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije.
Vodič “Ljubuški – grad koji hoda” dostupan je besplatno.
U petak 14. kolovoza 2026. obilježava se Dan zahvale i sjećanja na ljubuške branitelje Mirka Primorca, Ante Ereša, Mladena Ereša, Slavka Dugandžića poginulih u vojarni u Čapljini.
Program obilježavanja u organizaciji Udruga iz Domovinskog rata i Grada Ljubuškog:
7.00sati – sveta misa u crkvi. sv. Ante Padovanskog na Humcu
10.00 sati – odavanje počasti, polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomen obilježja u vojarni Božana Šimovića u Čapljini
Knjiga Sin – Priča o Toniju autora Zdenka Hercega, posvećena njegovu sinu Toniju Hercegu, dragovoljcu koji je poginuo u ruskoj agresiji na Ukrajinu, predstavljena je u Ljubuškom kao priča o jednom životu i obitelji, ali i o sudbini brojnih Hrvata iz Hercegovine koji su kroz povijest stajali na strani slobode i dobra.
Odbrojavanje je pri kraju. Ove subote, 8. kolovoza, Ljubuški ponovno postaje središte vrhunske glazbe, bogate gastro ponude i najboljih pivskih okusa. Jubilarno, peto izdanje Beer Festa Ljubuški održat će se 8. i 9. kolovoza 2026. godine na Trgu dr. Franje Tuđmana, a organizatori najavljuju dosad najveće i najatraktivnije izdanje festivala.
Još jedan veliki sportski uspjeh dolazi iz Ljubuškog. Ljubica Dugandžić iz Miletine izborila je mjesto među 14 odbojkašica hrvatske U17 reprezentacije koje će predstavljati Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u Čileu.
Malo je životnih priča koje toliko snažno svjedoče o upornosti, radu i ljubavi prema rodnom kraju kao ona Stipe Bubala, Hercegovca iz Hardomilja pokraj Ljubuškog koji već desetljećima živi u Los Angelesu. U 94. godini života ugostio je ekipu podcasta Plenum i prisjetio se svog djetinjstva, odlaska iz Hercegovine, bijega preko granice i puta koji ga je od seoskog dječaka doveo do uspješnog američkog poduzetnika i filantropa.
Iako je veći dio života proveo u Sjedinjenim Američkim Državama, Bubalo s ponosom ističe da je njegovo srce ostalo u Hardomilju.
“Ja sam seosko dijete”, kaže na samom početku razgovora, prisjećajući se odrastanja u selu pokraj Ljubuškog i roditelja koji su mu usadili poštenje, radne navike i vjeru u čovjeka.
Djetinjstvo u Hardomilju
Rođen je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a djetinjstvo su mu obilježili rat i poratne godine. Prisjeća se kako su upravo roditelji bili njegovi najveći životni učitelji.
– Moju majku i oca mogu samo hvaliti. Naučili su me mnogo dobrih stvari i tek sam kasnije u životu shvatio koliko su bili iskreni i pošteni ljudi – govori Bubalo.
Njegov otac bio je dugogodišnji načelnik ljubuške općine i istaknuti član Hrvatske seljačke stranke prije Drugog svjetskog rata, no nakon rata obitelj je, kao i mnoge druge, osjetila posljedice novih političkih okolnosti. Upravo zbog toga Stipi je uskraćena mogućnost školovanja za zanat u Mostaru, nakon što su vlasti provjeravale političku prošlost njegove obitelji.
Sa šesnaest godina otišao od kuće
Ne želeći ostati na selu i raditi posao koji nije volio, kao šesnaestogodišnjak donio je odluku koja će mu promijeniti život.
– Rekao sam ocu: “Ti kopaj, a ja neću. Ja idem s glavom preko svijeta.”
Najprije odlazi u Sarajevo, zatim u Zenicu, a konačno pronalazi posao u Varešu, gdje radi na istraživanju rudnih nalazišta i upoznaje sasvim drugačiji svijet od onoga u kojem je odrastao.
Bijeg koji mu je promijenio život
Jedno od najdramatičnijih poglavlja njegova života vezano je uz služenje vojnog roka u tadašnjoj Jugoslaviji.
Nakon što je raspoređen na graničnu službu prema Italiji, mjesecima je čekao priliku za bijeg. Odlučio je riskirati sve.
Na jednoj noćnoj straži, noseći vojnu uniformu, automatsku pušku i dvije bombe, napustio je stražarsku poziciju i krenuo prema granici. Kroz šumu i snijeg uspio je doći do talijanske strane, gdje je najprije naišao na slovensku obitelj, a potom i na talijanske karabinjere kojima se predao.
Prisjeća se kako je tada bio spreman i na najgori ishod.
– Jedna bomba bila je za mene. Živ u ruke nisam htio pasti – rekao je u razgovoru.
Novi život u Americi
Nakon emigracije započeo je potpuno novi život. Godinama je radio u građevinskom sektoru, a kasnije izgradio uspješan poduzetnički put u Kaliforniji.
Danas ga hrvatska zajednica u Los Angelesu poznaje kao uspješnog poduzetnika, ali i velikog humanitarca koji nikada nije zaboravio svoje hercegovačke korijene.
Ljubuški uvijek u srcu
Iako već desetljećima živi u Sjedinjenim Američkim Državama, Bubalo i danas s posebnim emocijama govori o Hardomilju i Ljubuškom.
U razgovoru više puta naglašava kako ga upravo vrijednosti koje je ponio iz rodnog kraja – rad, poštenje i upornost – prate cijeli život.
Njegova životna priča još je jedan podsjetnik koliko su Hercegovci diljem svijeta ostali povezani sa svojim zavičajem te kako se uspjeh može graditi daleko od doma, ali bez zaborava mjesta iz kojeg se krenulo.
U 94. godini života Stipe Bubalo i dalje zrači vedrinom i optimizmom, a njegova ispovijest nije samo priča o jednom čovjeku, nego i o generaciji Hercegovaca koja je iz Ljubuškog i okolice krenula u svijet tražeći bolji život, noseći sa sobom ljubav prema rodnom kraju koju ni desetljeća provedena preko oceana nisu uspjela izbrisati.
U sklopu 20. Dana Hardomilja i Stipandana 2026., u subotu nakon svete mise trodnevnice koju je predvodio gvardijan i župnik župe Humac fra Miro Šego, održan je koncert profesora Glazbene škole LjubuškiIvana Sušca i Josipa Bošnjaka.
U organizaciji Grada Ljubuškog i udruga proisteklih iz Domovinskog rata jučer je dostojanstveno obilježena 33. obljetnica pogibije jedanaestorice ljubuških pripadnika HVO-a koji su svoje živote položili na Uskopaljskoj bojišnici.
Dosadašnji tijek turističke sezone u Ljubuškom odvija se uspješno, a bilježi se porast od 10 posto u broju ostvarenih noćenja domaćih i stranih gostiju, kazala je za Fenu direktorica Turističke zajednice Grada Ljubuškog Veronika Pinjuh.
U hotelu Bigeste u Ljubuškom održan je Prvi susret Mreže Hrvata iz Bosne i Hercegovine – Snaga povezivanja, koji je okupio predstavnike gospodarstva, javnog sektora, znanstvenih institucija, jedinica lokalne samouprave te Hrvate iz BiH i njihove potomke iz dijaspore s ciljem jačanja suradnje, povezivanja i stvaranja novih razvojnih prilika.
Program je otvoren pozdravnim govorima gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, predsjednika Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predraga Čovića, te ravnateljice Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marine Perić Kaselj, nakon čega su uslijedile panel rasprave posvećene gospodarskom razvoju, ulozi dijaspore i mogućnostima snažnijeg povezivanja Hrvata iz BiH diljem svijeta.
Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić istaknuo je kako je Ljubuški ponosan što je domaćin prvog ovakvog susreta te naglasio kako grad posljednjih godina bilježi sve više povrataka obitelji iz Njemačke, Irske i drugih zemalja.
„Čuli smo iskustva uspješnih ljudi koji su izgradili karijere u inozemstvu, a danas ulažu u Bosnu i Hercegovinu i Ljubuški. Takva iskustva za nas imaju veliku vrijednost. Sve više naših ljudi vraća se, pokreće obrte i tvrtke te ovdje odgaja svoju djecu, što nam je najbolji pokazatelj da se može živjeti i uspjeti u našem kraju“, rekao je Markotić.
Dodao je kako su jedinice lokalne samouprave otvorene pomoći svakom povratniku, ali da je za snažniji investicijski zamah potrebno prilagoditi određene zakonske propise na državnoj razini kako bi se olakšala ulaganja dijaspore.
Na prvom panelu pod nazivom „Gospodarski razvoj – Snaga povezivanja Hrvata iz BiH“ sudjelovali su Snježana Köpruner, generalna direktorica i vlasnica GS-TMT Travnik, Petar Puljić, poduzetnik iz Australije i vlasnik tvrtke Living Gems, Dominik Turudić, poduzetnik iz Međugorja i Njemačke te Ante Stipić, predsjednik Udruge povratnika i vlasnik PROTV-a.
Petar Puljić naglasio je kako među iseljeništvom postoji velika želja za ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, ali da su preduvjet jasni zakoni i pravna sigurnost.
„Ne tražimo ništa da nam se pokloni. Trebaju nam jasna pravila, sigurnost ulaganja i zakoni koji se neće mijenjati usred procesa. Ako se jedan čovjek vrati iz Australije ili Njemačke, vratit će se i drugi. Zato je važno razvijati pozitivnu priču o ulaganjima i uklanjati administrativne prepreke“, poručio je Puljić.
Snježana Köpruner istaknula je kako dijaspora Bosni i Hercegovini može ponuditi mnogo više od kapitala.
„Ljudi koji su stekli znanje i iskustvo u svijetu mogu pomoći razvoju gospodarstva, industrije i konkurentnosti. Najveći uspjeh nije samo otvoriti tvornicu nego omogućiti mladim ljudima da ostanu ovdje, zasnivaju obitelji i grade svoju budućnost“, kazala je Köpruner, dodavši kako su njezina iskustva ulaganja u BiH pozitivna zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnim zajednicama.
U drugom panelu pod nazivom „Od transnacionalne suradnje do lokalnog razvoja: prilike, izazovi i budući smjerovi“ sudjelovali su fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, Robert Tokić, član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Gabrijel Lukić, predsjednik Udruge Mladi za domovinu, te Bruno Penava, predsjednik Udruge Epsilon i vlasnik poslovnog centra WEST u Posušju.
Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović naglasio je kako je povezivanje s dijasporom jedan od strateških ciljeva Vlade ŽZH.
„Želimo stvoriti platformu koja će povezati Hrvate iz Bosne i Hercegovine i dijaspore te omogućiti razmjenu iskustava, znanja i poslovnih ideja. Kao Vlada nastavit ćemo raditi na uklanjanju administrativnih prepreka i poboljšanju učinkovitosti javne uprave kako bismo olakšali ulaganja i povratak naših ljudi“, rekao je Čović.
Dodao je kako će Vlada ŽZH, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, nastaviti raditi na ubrzanju administrativnih procedura i stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja za investitore i povratnike.
U nastavku programa predstavljeni su razvojni potencijali Grada Ljubuškog, Grada Širokog Brijega, Općine Posušje, Općine Grude, Općine Čitluk, Općine Neum, Grada Čapljine i Grada Mostara, nakon čega je predstavljen mentorski program povezivanja dijaspore i mladih s ciljem prijenosa znanja, iskustava i profesionalnog usmjeravanja. Susret je zaključen radom u tematskim skupinama, u kojima su sudionici razmijenili ideje i uspostavili nove kontakte za buduću suradnju.
Organizatori su izrazili zadovoljstvo odazivom te istaknuli kako je cilj da Mreža Hrvata iz BiH preraste u tradicionalno okupljanje koje će dodatno povezati Hrvate iz domovine i iseljeništva te otvoriti nove mogućnosti za gospodarsku i društvenu suradnju.
