Na granici sjećanja: Ljubuški, fotografija iz 1899. godine
Ovu fotografiju dobili smo od jednog kolekcionara, navode na memorylimit.blogger.ba.
- Objavljeno u Povijest
Ovu fotografiju dobili smo od jednog kolekcionara, navode na memorylimit.blogger.ba.
Plodan vjerski i kulturni pisac i urednik, bio je ujedno veliki branitelj i promicatelj hrvatskih političkih prava i sloboda.
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 19.srpnja 1839. u Vitini kraj Ljubuškog, a umro je u Sarajevu 29.srpnja 1902. u 63. godini.
Britanski generalni konzul u Sarajevu E. B. Fridman piše 1892. godine u jednom bečkom listu:
U gradu i kotaru ljubuškom u austro- ugarskom periodu postojao je veliki broj mehana* u kojima se nesmetano uživalo u alkoholnim pićima, u prvom redu hercegovačkoj lozi i vinima.
Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. studenog 1990. godine. U općini Ljubuški kandidirale su se liste:
Na platou ispred crkve svete Kate u Ljubuškom 3. listopada 2009. godine svečano je otkriven spomenik fra Lovri Šitoviću čiji je autor fra Jaokim Gregov Jaki s Hvara.
Običajima povezanim s proslavom Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, poklanja se osobita pozornost.
Stara kineska poslovica kaže da čovjek može na tri načina produžiti svoj život nakon smrti:djetetom,ako zasadi drvo i ako napiše knjigu!
Uzroci masovnog gladovanja i naglog porasta umrle djece* u Hercegovini u Prvom svjetskom ratu bili su: suše 1916., 1917. i 1918 godine, posebno 1917. godine kada nije pala kiša od 6. travnja do 7. listopada,
Ljubuški je dao 20 kadija (šerijatskih sudaca), najviše u BiH u odnosu na broj žitelja. Vijesti o njima bile su skoro uvijek povezane za aktivnosti „Gajreta“, pripremu islamske zabave, članstvo u izbornim, priređivačkim, upravnim i nadzornim odborima, akcije pomoći novčanim prilozima, otvorenje neke škole, čitaonice, mekteba ili džamije.
Nije rijetko da poljodjelac na području Hercegovine slomi plug orući njivu, jer “zapne” za neolitsku keramiku staru više od 7.000 godina, ili da slučajno na svojoj zemlji pronađe srpove koje je tu ostavio rimski trgovac prije nekoliko stoljeća.
 |
 |
 |