Bosna i Hercegovina

Djelatnici MUP-a ŽZH darovali 36 doza krvi

U ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine, u Edukacijsko-obučnom centru MUP-a ŽZH u Ljubuškom održana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi za djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke i članove IPA-e ŽZH, na kojoj je prikupljeno 36 doza krvi, a akciji je pristupilo 36 darivatelja.

Pobuna vlasnika svadbenih salona: „Ne možemo odgovarati za glazbenike i fotografe koje biraju mladenci”

Po njegovim riječima, u razgovorima su vlasnici svadbenih salona izjavili da nemaju utjecaja na to, niti biraju fotografe, niti glazbenike, te da ne mogu preuzeti odgovornost za te stvari.

Vlada Republike Srpske u četvrtak je odobrila Prijedlog zakona o ugostiteljstvu, kojim se regulira rad salona za posebne prigode, usluge smještaja i uvođenje elektroničkih knjiga, ali ugostitelji nisu zadovoljni dijelom koji se tiče svadbenih salona, ​​jer, kako kažu, njihovi prigovori nisu usvojeni, pišu Nezavisne.

Zato će, ističu, čim prijedlog ovog zakona dođe u Narodnu skupštinu Republike Srpske, uvesti amandmane, kako bi uključili ono što su tražili.

Inače, u ožujku ove godine, u NS RS-u je raspravljano o prijedlogu zakona o ugostiteljstvu, a najavljeno je da se planira uvođenje sustava koji će evidentirati sve što je vezano za ugostiteljske usluge, od čaša do glazbe i fotografiranja. Nacrt je predviđao da svadbeni salon s mladencima pronađe redovite fotografe i glazbu, da im se omogući pružanje usluga tijekom proslave, čak i ulaska u salon.

Vlada RS-a navodi da ovaj prijedlog zakona pojednostavljuje procedure za gospodarstvenike i građane, poboljšava digitalizaciju i kontrolu kvalitete usluga, te stvara moderni normativni okvir za daljnji razvoj turizma i ugostiteljstva.

„Ključne novosti odnose se na sustavno uređenje rada salona za posebne prigode, kao i preciznije uvjete pružanja usluga smještaja u apartmanima, kućama za odmor i sobama za najam, gdje fizičke osobe mogu pružati te usluge u do pet smještajnih jedinica, tj. do 10 kreveta, dok pravne osobe kao pružatelji tih usluga nemaju ograničenja u pogledu broja smještajnih jedinica i gostiju“, objavila je Vlada RS-a.

Pojašnjavaju da se definira i mogućnost pružanja usluga smještaja u kampovima za fizičke osobe po pojednostavljenom postupku, dok se s ciljem razvoja seoskog turizma i lokalne gastronomske ponude prvi put uvodi kategorija „kušaonica“.

„Novi zakon ugostiteljima omogućuje korištenje hermetički zatvorene PET ambalaže, uz staklenu ambalažu, a istovremeno zabranjuje posluživanje pića u plastičnim čašama, vrećicama i drugoj otvorenoj plastičnoj ambalaži za jednokratnu upotrebu“, objašnjavaju.

Proces digitalizacije se također poboljšava uvođenjem elektroničke knjige gostiju putem Centralnog informacijskog sustava, a skraćuje se i razdoblje revizije za kategorizaciju ugostiteljskih objekata s četiri na tri godine, uz mogućnost izvanrednih kontrola. 

„Posebna pozornost posvećuje se pristupačnosti objekata osobama s invaliditetom, kroz uvođenje službene oznake pristupačnosti, koja osigurava veću transparentnost i informiranost korisnika o dostupnosti ugostiteljskih usluga“, navode iz Vlade RS-a.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u ugostiteljstvu i turizmu RS-a „Horeca“, rekao je za „Nezavisne novine“ da nisu zadovoljni predloženim zakonom, jer ono što su predložili tijekom javnih rasprava nije usvojeno.

„Prijedlog zakona je gotovo isti kao što je bio na prethodnoj sjednici Skupštine, samo je prepisan i stavljen u daljnju proceduru. Čekamo da ponovno dođe u Skupštinu, pa ćemo pokušati kroz amandmane uključiti ono što smo željeli. Najviše primjedbi imali smo u vezi s radom svadbenih salona, ​​jer ovaj zakon stavlja veliko opterećenje na vlasnike istih, u smislu da moraju prijaviti tko radi dekoraciju, fotografe, tj. dužni su voditi evidenciju o tome“, objašnjava Kurtinović.

Po njegovim riječima, u razgovorima su vlasnici svadbenih salona izjavili da nemaju utjecaja na to, niti biraju fotografe, niti glazbenike, te da ne mogu preuzeti odgovornost za te stvari.

„Na javnim raspravama došli smo do nekih rješenja koja su bila prihvatljiva svima. Bilo je nekih rješenja, ali ostaje pitanje zašto nisu uvrštena u ovaj zakon kao amandmani“, dodaje.

Prema njegovim riječima, u prijedlogu zakona ima dobrih stvari, navodeći da se odnosi na uvođenje kušaonice, što je dobra stvar za razvoj ruralnog turizma, kao i na uvođenje elektroničke knjige.

NEMATE DOVOLJNO NOVCA? NEMA ULASKA U BIH: Pogledajte koliko je stranaca ove godine vraćeno s granice

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Brojnim strancima koji kod sebe nemaju dovoljno novca zabranjuje se ulazak u BiH.

Iako ovo zvuči nerealno, podatci službenih institucija pokazuju da se, baš kao i u europskim državama, i u BiH provodi Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka.

Koliko novca moraju imati?

Prema toj odluci, strani državljani pri ulasku u BiH moraju imati po 150 maraka po svakom namjeravanom danu boravka.

Neki to možda nisu znali ili su jednostavno mislili da se uopće ne nadzire, o čemu svjedoči i podatak da je takvih slučajeva u ovoj godini zabilježeno više od 120.

„U razdoblju od 1. siječnja do 30. kolovoza 2026. godine evidentirana su 122 slučaja odbijanja ulaska strancu zbog neposjedovanja sredstava za uzdržavanje“, rekla je za „Nezavisne novine“ Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Koji su uvjeti za ulazak?

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Kako su dodali, članak 19. Zakona o strancima propisuje uvjete za ulazak stranaca u BiH, gdje je propisano da, uz osnovne uvjete (posjedovanje važeće putne isprave, vize BiH i/ili dozvole boravka BiH), stranac mora ispunjavati i ostale opće uvjete.

„Stranac mora imati dovoljno sredstava za uzdržavanje za vrijeme namjeravanoga boravka i za izlazak iz BiH, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu, odnosno dokaz da ih može zakonito pribaviti“, pojasnili su iz Granične policije BiH u izjavi za „Nezavisne novine“.

Da ima sredstava za uzdržavanje, stranac dokazuje prilikom namjeravanoga ulaska u BiH, odnosno prilikom obavljanja graničnih provjera na graničnom prijelazu.

„Granične provjere su nadležnost Granične policije BiH, ali druga tijela uprave, kao što je Služba za poslove sa strancima, posjedovanje sredstava za uzdržavanje stranca mogu zahtijevati u odvojenim postupcima iz svoje nadležnosti“, naglasila je Vican Bošković u izjavi za „Nezavisne novine“. 

Što ako nemaju dovoljno novca?

Međutim, ako stranac nema dovoljno novca, to ne znači da ne postoji način da mu se naknadno omogući ulazak u BiH.

„Ako stranac ne ispunjava zakonske uvjete iz članka 19. Zakona o strancima, u ovom slučaju ako ne posjeduje sredstva za uzdržavanje, njemu se u skladu s člankom 24. ovoga zakona odbija ulazak u BiH, a stranac može ući nakon što otkloni razloge zbog kojih mu je odbijen ulazak“, pojasnila je Vican Bošković.

Dakle, podsjetimo, godinama unatrag strancu je, da bi boravio u BiH, potrebno imati kod sebe minimalno 150 KM po danu, a tako će, po svemu sudeći, biti i u 2027. godini.

„Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2027. godinu jest 150 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanoga boravka u BiH“, navedeno je u Nacrtu odluke o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka u BiH za 2027. godinu.

Tko još zaviruje u tuđi novčanik?

BiH u ovakvoj praksi nije usamljena. I ostale europske zemlje znaju pojedinim gostima zaviriti u novčanik, o čemu svjedoči i iskustvo jednoga Banjolučanina.

„Za blagdane sam s obitelji išao k rodbini u Njemačku. Sletjeli smo i došli do granične policije kako bismo prošli putovničku kontrolu. Članovi obitelji su prošli bez problema, a onda počinje moja agonija. Prvo me pitaju kamo idem, pa koliko dana ostajem, imam li povratnu zrakoplovnu kartu i tako redom. Na sve odgovaram potvrdno. I onda za kraj pitanje – imam li dovoljno novca za boravak u zemlji? Pokazujem bankovnu karticu i kažem da imam svotu koja je dovoljna, ali oni samo odmahuju rukom“, ističe ovaj Banjolučanin.

U jednom je trenutku, kaže nam dalje, osjećao i nelagodu.

„Ispitivanje se nastavlja i već mi postaje neugodno jer se osjećam kao da sam kriminalac. Na kraju im pokazujem novčanik u kojem je, po njima, bio dovoljan iznos eura. Samo su se nasmijali, udarili pečat u putovnicu i kratko rekli: 'Uživajte'“, rekao je ovaj Banjolučanin u izjavi za „Nezavisne novine“.

Razboljeli ste se tijekom godišnjeg odmora: Propadaju li vam ti dani?

Ako se radnik razboli tijekom korištenja godišnjeg odmora, dani za koje mu je uredno utvrđena privremena spriječenost za rad ne uračunavaju se u godišnji odmor. Drugim riječima, bolovanje i godišnji odmor ne mogu se za iste dane računati istodobno.

Planirali ste godišnji odmor, ali ste se tijekom odmora razboljeli i liječnik vam je otvorio bolovanje? Ti dani ne bi trebali biti potrošeni kao godišnji odmor, pod uvjetom da je privremena spriječenost za rad uredno utvrđena.

o proizlazi iz Zakona o radu Federacije BiH, koji izričito propisuje da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Bolovanje prekida računanje dana godišnjeg

Prema članku 49. Zakona o radu FBiH, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, kao ni vrijeme praznika u koje se ne radi te drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

To u praksi znači da, ako radnik tijekom godišnjeg odmora dobije bolovanje koje obuhvaća, primjerice, četiri radna dana, ta četiri dana ne troše se kao dani godišnjeg odmora.

 

Primjerice, radniku je odobreno deset radnih dana godišnjeg odmora, a tijekom tog razdoblja četiri radna dana provede na uredno utvrđenom bolovanju. Ta četiri dana ne računaju se u iskorišteni godišnji odmor.

To, međutim, ne znači nužno da se godišnji odmor automatski produžuje za četiri dana odmah nakon završetka prvotno određenog termina. Zakon propisuje da plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, a radnika o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora mora obavijestiti pisanom odlukom.

Preostali dani godišnjeg odmora stoga se trebaju koristiti u skladu s pravilima o korištenju godišnjeg odmora i odgovarajućom odlukom poslodavca.

Nije dovoljno samo reći da ste bolesni

Važno je razlikovati bolest od službeno utvrđene privremene spriječenosti za rad.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.

Dakle, činjenica da se radnik tijekom godišnjeg odmora osjeća loše sama po sebi ne znači da se određeni dani automatski prestaju računati kao godišnji odmor. Potrebno je da postoji uredno utvrđena privremena spriječenost za rad.

Radnik je također prema Zakonu o radu dužan najkasnije u roku od tri dana od nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Što napraviti ako se razbolite na godišnjem?

Ako se bolest pojavi tijekom godišnjeg odmora, potrebno je javiti se liječniku kako bi se utvrdilo postoji li privremena spriječenost za rad te o tome u propisanom roku obavijestiti poslodavca.

Ako je bolovanje uredno utvrđeno, dani obuhvaćeni bolovanjem ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

To je važno i zato što se radnik prema Zakonu o radu ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu poslodavac može uskratiti to pravo osim u slučajevima koje zakon posebno uređuje.

Poziv pčelarima za sudjelovanje na manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar pozivaju proizvođače meda na sudjelovanje u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Manifestacija će biti održana u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, na adresi Butmirska cesta 40, Ilidža, najkasnije do 13. studenoga 2026. godine.

 

Zainteresirani pčelari svoje uzorke meda trebaju dostaviti najkasnije do 9. listopada 2026. godine.

Za svaki prijavljeni uzorak potrebno je dostaviti:

  • dvije staklene teglice meda od po 200 grama;
  • uzorci će biti podvrgnuti fizikalno-kemijskim i peludnim analizama te senzornoj ocjeni.

 

Cijena ispitivanja iznosi 50 KM po uzorku, a uključuje navedene laboratorijske i senzorne analize.

Uzorci se mogu dostaviti u:

  • Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Butmirska cesta 40, Ilidža;
  • Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa Čule 10

Dostava uzoraka moguća je tijekom radnog vremena, od 8:00 do 16:00 sati.

Pozivaju se svi zainteresirani proizvođači meda da pravodobno dostave svoje uzorke i sudjeluju u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“.

Poveznica na poziv : https://faz.ba/wp-content/uploads/2026/09/DANI-MEDA-U-FBIH-2026.pdf

FAZ Mostar

DODATAK ZA TREĆE I SVAKO SLJEDEĆE DIJETE Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava, rok do 30.9.2026. godine

Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava –

rok do 30.9.2026. godine

Podsjećamo sve korisnike prava na dodatak za treće i svako sljedeće dijete da rok za predaju dokumentacije za daljnje korištenje prava istječe 30. rujna 2026. godine (srijeda).

Molimo sve koji još nisu dostavili dokumentaciju da istu dostave do naznačenog roka kako ne bi bila obustavljena isplata prava.

Dokumentacija se predaje u nadležni Centar za socijalni rad.

  1. potvrde o prebivalištu na istoj adresi za sve članove obitelji (MUP – CIPS),
  2. potvrde o upisu, odnosno pohađanju osnovne škole na području Županije za svu djecu iz obitelji koja ostvaruje pravo na potporu za treće i sljedeće dijete u obitelji a koja su uzrasta za osnovnu školu,
  3. dokaz da je dijete za koje se ostvaruje pravo na dodatak osigurano u Zavodu za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke za dijete (potvrda od ZZO ŽZH).

ŽZH Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike

Evo što se najviše isplati u BiH: Drva, pelet, struja ili toplinska pumpa

Pred početak nove sezone grijanja mnogi građani u Bosni i Hercegovini računaju troškove i važu opcije.

Pelet je ove sezone dostigao cijenu i do 900 KM po toni, cijene struje otežano se uspoređuju zbog različitih sustava i blok-tarifa diljem zemlje, dok toplotne pumpe nude visoku energetsku efikasnost, ali uz znatno veća početna ulaganja, pišu Nezavisne.com.

Šta se zapravo najviše isplati za kuću površine 100 kvadrata? Jedinstvenog i univerzalnog odgovora nema jer dvije kuće identične kvadrature mogu imati drastično različite račune.

Na konačnu potrošnju utječu izolacija, stolarija, klimatski uvjeti, željena temperatura, efikasnost kotla te navike ukućana.

Radi lakšeg i objektivnijeg uspoređivanja sustava pod istim uvjetima, stručnjaci kao model uzimaju kuću kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplotne energije, pri čemu dobro izolirana kuća može trošiti znatno manje, a stara i neizolirana znatno više.

Koliko ove zime košta grijanje na pelet?

Iako je pelet godinama slovio za idealan kompromis između komfora i cijene, ovogodišnje cijene ozbiljno mijenjaju računicu. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene kod proizvođača kreću se od oko 585 KM do 880 KM po toni, dok se kod maloprodajnih trgovaca penju na 733, 793, 830, 850 pa sve do 900 KM.

Za kuću iz modela koja potroši tri tone peleta, samo trošak nabave energenta iznosi:

  • Po cijeni od 600 KM po toni – 1.800 KM
  • Po cijeni od 750 KM po toni – 2.250 KM
  • Po cijeni od 850 KM po toni – 2.550 KM

Ako su potrebne četiri tone, trošak raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM. Uz samu cijenu peleta, u kalkulaciju valja uračunati servisiranje kotla, čišćenje, manju potrošnju struje za rad sustava te osiguranje prostora za skladištenje.

Jesu li drva i dalje najjeftinija opcija?

Drva ostaju duboko ukorijenjena jer veliki broj domaćinstava već posjeduje peći, kotlove i dimnjake. Ipak, univerzalnu računicu je teško izvesti.

Nije svejedno kupuje li se bukva ili hrast, prodaje li se ogrjev u prostornim ili punim kubnim metrima, je li iscjepan, dovezen i, što je najvažnije, kolika mu je vlažnost.

Suho drvo ima daleko veću energetsku vrijednost od vlažnog, a savremeni kotlovi iz iste količine izvlače znatno više topline nego stara ložišta.

Za domaćinstva koja već imaju riješenu infrastrukturu i povoljno dolaze do suhog drva, ova opcija ostaje cjenovno vrlo konkurentna, unatoč obvezi fizičkog rada oko unošenja, loženja i čišćenja pepela.

Kakva je situacija s električnom energijom i blok-tarifama?

Kod korištenja električnog kotla fizika je jasna, sav potrošeni kilovat-sat pretvara se u toplinu, pa bi modelskih 12.000 kWh topline zahtijevalo otprilike 12.000 kWh električne energije.

No, cijena struje u BiH nije jedinstvena:

  • Republika Srpska: primjenjuju se blok-tarife (bijeli blok do 500 kWh, plavi od 501 do 1.500 kWh i crveni iznad 1.500 kWh), pri čemu se obračun vrši progresivno kroz razrede, a ne paušalno po najvišoj cijeni.
  • Federacija BiH (Elektroprivreda BiH): blok-tarife za obračunski period od 30 dana dijele se na zeleni (do 350 kWh), plavi (351–1.000 kWh) i crveni blok (iznad 1.000 kWh).

Veliku ulogu igra i dvotarifno brojilo, gdje niža tarifa važi noću, radnim danima i subotom od 13 do 16 te od 22 do 7 sati, dok nedjeljom vrijedi cijeli dan.

  • Elektroprivreda HZ HB: ovdje se ne primjenjuje isti sustav blokova, već se razlikuju tarifne grupe, viša i niža sezona te veće i manje dnevne tarife, uz cijene koje uključuju mrežarinu i snabdijevanje, ali ne i PDV te naknadu za obnovljive izvore.
  • Brčko distrikt: prosječna cijena električne energije u univerzalnoj usluzi iznosi 23,07 feninga po kWh.

Prednosti toplinskih pumpi i inverter klima

Toplinska pumpa koristi električnu energiju primarno za premještanje topline iz okoline u objekt, pa iz jednog kWh struje može isporučiti nekoliko kWh toplinske energije.

Uz sezonski koeficijent učinka (SCOP), računica pokazuje da bi za istu količinu topline (12.000 kWh) potrošila znatno manje struje nego klasični električni kotao:

  • Uz SCOP 3: oko 4.000 kWh struje
  • Uz SCOP 3,5: oko 3.429 kWh struje
  • Uz SCOP 4: oko 3.000 kWh struje

Ipak, toplinska pumpa nije uvijek najjeftinije rješenje bez obzira na uvjete. Njezina efikasnost ovisi o vanjskoj temperaturi, kvaliteti ugradnje i izolaciji objekta.

Najbolje rezultate daje u dobro izoliranim kućama s podnim grijanjem, dok u starim objektima s visokotemperaturnim radijatorima može trošiti znatno više. Uz to, početna investicija je znatno viša.

Kao cjenovno pristupačnija alternativa ističe se i inverter klima (koja funkcionira kao toplotna pumpa zrak-zrak). Ona može višestruko smanjiti potrošnju struje i ima manju početnu cijenu, no teže ravnomjerno zagrijava veće kuće s više odvojenih prostorija, pa je idealnija za manje objekte otvorenijeg tlocrta ili kao dopunski sustav.

Šta se na kraju više isplati?

Univerzalnog pobjednika nema. Domaćinstva koja već imaju kvalitetan kotao i povoljan ogrjev teško će opravdati brzi povrat investicije u novi skupi sustav.

S druge strane, gradnja ili obnova sustava u dobro izoliranoj kući daje odličnu polaznu točku za toplinsku pumpu.

Stručnjaci naglašavaju da prije svake velike investicije u novi uređaj valja razmisliti o ulaganju u termoizolaciju i stolariju. Smanjenjem toplinskih gubitaka objekta automatski se smanjuje potreba za energijom, neovisno o tome grijete li se na drva, pelet ili struju.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube