NIKŠIĆ NAJAVIO MOGUĆU BLOKADU ISPLATA, ALI ZAKON OTVARA DRUGU MOGUĆNOST: Ključna uloga dopremijera i ministra financija Tonija Kraljevića

Međutim, odredbe Zakona o izvršavanju Proračuna FBiH predviđaju mogućnost da platne naloge, umjesto premijera, potpisuje jedan od njegovih zamjenika, što u središte pozornosti stavlja federalnog ministra financija i dopremijera Tonija Kraljevića, piše Ljubuški portal.

Nikšić je o mogućim posljedicama pravosudnog postupka govorio u razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem na Face TV-u, nakon što je u okviru istrage Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) saslušan u svojstvu osumnjičenika.

Nikšić: Čeka nas kaos ako mi izreknu mjere zabrane

Tijekom intervjua Nikšić je upozorio da u slučaju izricanja mjera zabrane ne bi mogao obavljati dužnost predsjednika Vlade Federacije BiH.

Na pitanje može li ga netko zamijeniti, odgovorio je:

„Ne može. Kad mi se izreknu mjere, ne mogu nikoga ovlastiti. Nijedan nalog nije isplaćen, a da ga nismo potpisali ministar financija i ja.“

Na dodatno pitanje što bi se u takvim okolnostima dogodilo, Nikšić je kazao:

„Bila bi blokada. Čeka nas kaos dok se to ne riješi. Bit će teško razdoblje.“

Takve izjave otvorile su pitanje bi li eventualna sudska zabrana premijeru doista mogla zaustaviti isplate iz federalnog proračuna, uključujući mirovine i druge proračunske obveze.

Što propisuje zakon i kakva je uloga Tonija Kraljevića?

Prema članku 42. Zakona o izvršavanju Proračuna Federacije BiH, na koji se pozivaju medijski izvještaji, za potpisivanje platnih transakcija predviđena su dva potpisnika.

Prvi je federalni ministar financija, odnosno druga ovlaštena osoba u slučaju njegove spriječenosti, dok drugi potpis može dati premijer Federacije BiH ili jedan od njegovih zamjenika.

Takva odredba otvara mogućnost da se platne transakcije nastave i u slučaju da premijer bude spriječen obavljati svoju dužnost.

Posebno je važna činjenica da Toni Kraljević istodobno obnaša dužnost federalnog ministra financija i zamjenika premijera FBiH.

Prema jednom od iznesenih pravnih tumačenja, Vlada bi mogla ovlastiti drugu osobu za prvi potpis, dok bi Kraljević, u svojstvu zamjenika premijera, mogao biti drugi potpisnik.

Ipak, provedba takvog rješenja ovisila bi o odgovarajućim odlukama Vlade, važećim propisima i eventualnom sadržaju sudskih mjera.

Zbog toga se ne može unaprijed tvrditi da bi izricanje mjera zabrane Nikšiću automatski značilo i obustavu isplata iz federalnog proračuna.

Istraga POSKOK-a i Nikšićeve optužbe o političkim pritiscima

Nikšić je tijekom intervjua odbacio sumnje povezane s imenovanjem vršitelja dužnosti ravnatelja Federalne uprave policije.

Kazao je kako smatra da se nakon brojnih javnih optužbi postupak sveo na pitanje imenovanja u Federalnoj upravi policije.

„Nisam se pokajao što sam formirao POSKOK. Učinio bih to opet i uvijek. Nismo ga formirali da bismo zaštitili mene ili bilo koga. U redu je da i mi budemo predmet istrage“, poručio je Nikšić.

Istodobno je izrazio nezadovoljstvo radom te institucije, tvrdeći da se pojedini postupci vode iz političkih razloga.

Njegove tvrdnje o političkom motiviranju postupka predstavljaju stav i obranu premijera, a ne pravosudno utvrđene činjenice.

Važno je naglasiti i da samo saslušanje u svojstvu osumnjičenika ne znači da je protiv Nikšića podignuta optužnica niti da su mu izrečene mjere zabrane.

Hrvatski dužnosnici na važnim pozicijama u Federaciji BiH

Eventualna privremena spriječenost Nikšića u obavljanju premijerske dužnosti otvorila bi i pitanje funkcioniranja federalne izvršne vlasti.

Uz Tonija Kraljevića, koji je zamjenik premijera i ministar financija, nekoliko važnih institucijskih dužnosti obnašaju hrvatski politički predstavnici.

Lidija Bradara predsjednica je Federacije BiH, Tomislav Martinović predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH, dok je Mladen Bošković na čelu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Međutim, činjenica da hrvatski dužnosnici obnašaju navedene funkcije ne znači da bi u slučaju Nikšićeve spriječenosti automatski preuzeli cjelokupnu vlast u Federaciji.

Nadležnosti pojedinih institucija uređene su ustavnim i zakonskim odredbama, a donošenje odluka i dalje bi se odvijalo prema propisanim procedurama.

Nikšić najavio povlačenje s vodećih funkcija SDP-a

Osim o istrazi i mogućim mjerama zabrane, Nikšić je govorio i o političkoj budućnosti SDP-a te formiranju nove federalne vlasti nakon izbora.

Najavio je mogućnost održavanja dvaju stranačkih kongresa. Na prvom bi članstvo odlučivalo o budućem političkom smjeru stranke i mogućem sudjelovanju u vlasti, dok bi se na drugom birao novi predsjednik SDP-a.

Kazao je kako bi prvi kongres mogao biti održan krajem studenoga ili početkom prosinca.

Na pitanje bi li ponovno prihvatio premijersku ili ministarsku dužnost, dao je do znanja da ne planira nastavak karijere na tim funkcijama.

„Neću otići iz SDP-a. Mogu ih posavjetovati ako treba. Neću da se priča da sve radim kako bih sebi osigurao poziciju“, poručio je.

Hoće li biti blokade isplata?

Nikšićeve izjave izazvale su pozornost upravo zbog mogućih posljedica za građane koji ovise o redovitim isplatama iz federalnog proračuna.

Iako premijer upozorava na mogućnost blokade, zakonske odredbe o potpisivanju platnih transakcija upućuju na postojanje alternativnih mehanizama.

Ključnu ulogu u eventualnom rješavanju takve situacije mogao bi imati Toni Kraljević, ali konačan odgovor o načinu postupanja ovisio bi o konkretnim okolnostima, sudskim odlukama i zakonitom ovlašćivanju potpisnika.

Za sada je riječ o mogućem scenariju, a ne o već nastaloj blokadi rada Vlade ili isplata iz federalnog proračuna.