Bosna i Hercegovina

KRAĆI RADNI TJEDAN Ideja o četiri radna dana bez smanjenja plaće ponovno u središtu pozornosti

"Rad se temeljno promijenio", rekao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenika.

Ideja o četverodnevnom radnom tjednu ponovno je u središtu pozornosti u Sjedinjenim Državama. Zastupnik Mark Takano i senator Bernie Sanders predstavili su novi zakon kojim bi se radni tjedan postupno skratio na 32 sata, a istovremeno bi se zadržala plaća i beneficije koje zaposlenici trenutno primaju za 40 sati.

Zakon, nazvan Zakon o tridesetdvosatnom radnom tjednu, smanjio bi standardni radni tjedan s 40 na 32 sata, bez smanjenja prihoda zaposlenika.

Takano je objasnio da se način na koji ljudi rade značajno promijenio, posebno zbog napretka tehnologije.

"Rad se temeljno promijenio", rekao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenika. "Vrijeme je da se radni standardi približe", dodao je.

Takano i Sanders predstavljaju sličan zakon od 2021. godine, nadajući se da bi ovaj put mogao dobiti dovoljno podrške za usvajanje.

 

Ne bi svi morali raditi samo 32 sata

Prema trenutnom prijedlogu, poslodavci ne bi nužno morali odmah smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenika na 32 sata tjedno.

Za svaki rad preko 32 sata, zaposlenici bi imali pravo na naknadu u iznosu od jednog i pol redovnog sata. Poslodavcima bi također bilo dopušteno postupno provoditi smanjenje radnog vremena tijekom razdoblja od četiri godine, prenosi Klix.ba. 

Istovremeno, zakon bi spriječio poslodavce da smanjuju plaće ili beneficije zaposlenika smanjenjem njihovog radnog vremena.

Sanders smatra da bi radnici trebali izravno imati koristi od tehnološkog napretka, posebno u vrijeme kada umjetna inteligencija i robotika mijenjaju tržište rada.

"U vrijeme kada će umjetna inteligencija i robotika radikalno transformirati naše gospodarstvo, bitno je da financijske koristi novih tehnologija idu radničkim obiteljima, a ne samo nekolicini milijardera i izvršnih direktora velikih tvrtki", rekao je Sanders.

Prema njegovim riječima, jedan od načina da se to postigne je četverodnevni radni tjedan bez smanjenja plaća i beneficija.

Kritičari upozoravaju na potencijalne probleme

Međutim, prijedlog ima i kritičare koji upozoravaju da kraći radni tjedan ne bi nužno odgovarao svim zanimanjima. 

Protivnici kažu da bi poslodavci mogli usporiti zapošljavanje, povećati troškove proizvoda i usluga ili tražiti od zaposlenika da obave istu količinu posla u kraćem vremenu.

"Jedan od rizika je da pet dana rada pretvorimo u četiri dana stresa", rekao je Jay Aldebert iz organizacije International Services.

Ako bi provedba četverodnevnog radnog tjedna zahtijevala više cijene, manje zaposlenika, kraće radno vrijeme ili veći teret za postojeće radnike, upozorio je, trošak se ne bi izgubio, već bi se jednostavno prenio na drugu stranu.

Eksperiment pokazuje dobre rezultate

Kraći radni tjedan već se testira u različitim dijelovima svijeta, a organizacija 4 Day Week Global godinama se zalaže za prelazak na četverodnevni radni tjedan.

Jedan od većih eksperimenata proveden je 2022. godine, kada je 33 tvrtke iz SAD-a, Irske i Australije, s ukupno oko 1000 zaposlenika, testiralo četverodnevni radni tjedan od 32 sata tijekom šest mjeseci.

Model se temeljio na načelu da zaposlenici rade 80 posto svog uobičajenog radnog vremena, ali za to primaju 100 posto plaće, uz očekivanje da će zadržati punu razinu normalnog učinka.

Rezultati su pokazali da je model prihvatljiv i poslodavcima. Osamnaest tvrtki reklo je da definitivno planiraju nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom, dok je sedam željelo nastaviti, ali još nije donijelo konačnu odluku.

Jedna tvrtka bila je "za nastavak", dok jedna još nije bila sigurna.

Nijedna od tvrtki koje sudjeluju u eksperimentu nije rekla da se naginje povratku na klasični petodnevni radni tjedan.

Prijedlog zakona u SAD-u tako bi mogao ponovno otvoriti pitanje koje se sve češće postavlja diljem svijeta: je li moguće, uz modernu tehnologiju i veću produktivnost, raditi manje i održati istu razinu prihoda i učinka?

Poruka biskupa BK BiH uoči Općih izbora u listopadu 2026. godine

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputili su 14. rujna 2026. Poruku članovima svojih biskupijskih zajednica u vezi s listopadskim Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Poruku prenosimo u cijelosti:

SVEĆENICIMA, REDOVNICIMA, REDOVNICAMA I OSTALIM KRISTOVIM VJERNICIMA

Svjesni poslanja i odgovornosti prema vjernicima i društvu u kojem živimo, obraćamo vam se ovom okružnicom, kako bismo pomogli da predstojećim izborima svi pristupe savjesno, odgovorno i u duhu kršćanske zrelosti.

Drugi vatikanski koncil u Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Radost i nada podsjeća, da građani imaju „pravo i ujedno dužnost da se služe svojim pravom glasa u korist općega dobra“ (GS, 75). Prema tomu, neodazivanje na izbore iz ravnodušnosti ili uvjerenja da pojedinačni glas ništa ne može promijeniti nije odgovoran odnos prema zajednici kojoj pripadamo. Stoga vas potičemo da se informirate, proučite programe te slobodno i prema vlastitoj savjesti, imajući pred očima dobro čovjeka, obitelji, naroda, Crkve i cijeloga društva, odlučite komu ćete dati svoje političko povjerenje.

Crkva ne određuje vjerniku komu će dati svoj glas. Drugi vatikanski koncil više je nego jasan kada kaže da se Crkva „zbog svoje službe i nadležnosti nikako ne podudara s političkom zajednicom niti se veže uz bilo koji politički sustav“ (GS,76). Pri tomu, politička zajednica i Crkva, svaka na svome području neovisna i autonomna, pozvane su služiti istom čovjeku i doprinositi općem dobru.

Prije odluke komu dati političko povjerenje, potrebno je voditi računa o tomu tko pristaje uz crkveni nauk o dostojanstvu svake osobe, zaštiti ljudskoga života od začeća do prirodne smrti, braku i obitelji, pravu roditelja na odgoj i obrazovanje djece, socijalnoj pravdi, brizi za siromašne i najslabije, slobodi vjere i savjesti, vladavini prava te promicanju mira, pomirenja i zajedničkoga dobra.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti demografskim izazovima, iseljavanju, gospodarskoj i socijalnoj sigurnosti te stvaranju uvjeta u kojima čovjek neće biti prisiljen napuštati svoj dom kako bi osigurao dostojanstven život sebi i svojoj obitelji.

Jednako je važno da izborni proces bude pravedan te da svim građanima i narodima omogući stvarno ostvarivanje njihovih političkih prava u skladu s Ustavom (Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir). U tom smislu, sȁmo Bosna i Hercegovina, u kojoj se poštuju jednakopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakoga građanina i naroda, može biti istinski demokratska i stabilna država.

Od svih, koji na izborima traže političko povjerenje, s pravom se očekuje odgovorno služenje općem dobru. Politička vlast nije sama sebi svrha niti smije biti podređena osobnim ili stranačkim interesima. Stoga su s takvim shvaćanjem politike nespojive pojave kao što su, na primjer, preglasavanje malobrojnijih naroda, kupovanje glasova, politički klijentelizam, zloporaba javnih dobara i institucija u stranačke svrhe te svaki oblik manipuliranja slobodnom izbornom voljom ljudi.

Nauk je Crkve također, da građani svoju političku odgovornost trebaju ostvarivati u korist općega dobra (GS, 75), dok smisao političke vlasti treba biti služenje čovjeku i društvu, promicanje pravednosti i stvaranje uvjeta za dostojan i miran život u zajednici.

Posebno pozivamo sve svećenike, da u predizbornom vremenu čuvaju svetost liturgijskih slavlja, a sve župnike, poglavare i poglavarice samostana, da čuvaju dostojanstvo crkvenih prostora, koji ne smiju biti mjesta stranačke ili predizborne promidžbe, niti svećenici, redovnici i redovnice smiju u njoj sudjelovati ili koristiti svoju crkvenu službu ili crkveni autoritet za promicanje pojedinih političkih stranaka i kandidata. Crkva i crkveni prostori su mjesta sakramentalne okrijepe, navještaja Evanđelja, molitve i zajedništva Božjega naroda. Stoga s pravom očekujemo također da sudionici predizborne kampanje ne koriste crkvene događaje i prostore u promidžbene svrhe.

Pozivamo vas također, da u predizbornom vremenu sačuvate mir i međusobno poštovanje. Različita politička mišljenja ne smiju dovesti do podjela u obiteljima, među prijateljima i susjedima niti smiju narušiti zajedništvo župnih zajednica.

Molimo Gospodina da svima, koji sudjeluju u političkom životu, podari mudrost, odgovornost i spremnost na služenje, a vjernicima svjetlo i snagu da svoje građanske odluke donose u skladu s istinom, pravednošću i vlastitom savješću. I na sve zazivamo Božji blagoslov te vas povjeravamo zagovoru Blažene Djevice Marije – službenice Božje.

www.ktabkbih.net

ŽZH bilježi najbolji vitalni indeks u cijeloj FBiH

Dok se Federacija BiH i dalje suočava s negativnim demografskim trendovima, najnoviji statistički podaci za srpanj donose ohrabrujuće vijesti s juga zemlje. Zapadnohercegovačka (ŽZH) i Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) zabilježile su pozitivan prirodni prirast, pozicioniravši se uz Sarajevsku županiju kao jedine tri regije u FBiH s više rođenih nego umrlih osoba.

ŽZH na samom vrhu u FBiH

Apsolutni pobjednik po vitalnim pokazateljima u srpnju je Zapadnohercegovačka županija. S 99 živorođenih i 73 umrlih, ŽZH je ostvarila pozitivan prirodni prirast od 26 osoba. Zahvaljujući tome, ova je županija zabilježila i uvjerljivo najviši vitalni indeks u cijeloj Federaciji BiH, koji iznosi 136 – što u praksi znači da je na svakih 100 umrlih rođeno čak 136 beba.

Pozitivan predznak bilježi i Hercegovačko-neretvanska županija, u kojoj je u istom razdoblju rođeno 160 djece, dok je umrlo 145 osoba (prirast +15, uz vitalni indeks 110). U Sarajevskoj županiji evidentiran je 371 živorođeni naprama 350 umrlih (+21, vitalni indeks 106).

S druge strane, Hercegbosanska županija upisala je negativan prirodni prirast od 18 osoba (41 živorođeni i 59 umrlih), dok su najlošiji rezultati zabilježeni u Tuzlanskoj županiji, gdje je broj umrlih (359) premašio broj rođenih (241) za čak 118 osoba.

Statistika brakova i razvoda

Tijekom srpnja na prostoru Federacije BiH sklopljena su ukupno 1.084 braka, dok je zabilježeno 79 razvoda.

U trokut triju županija s hrvatskom većinom, situacija izgleda ovako:

  • HNŽ: Sklopljeno 85 brakova, zabilježeno razvoda

  • ŽZH: Sklopljena 3braka, zabilježena 2 razvoda

  • HBŽ: Sklopljen 21 brak, zabilježena 4 razvoda

Zabrinjavajući podatak na razini cijele Federacije BiH jest i osam zabilježenih smrtnih slučajeva dojenčadi u promatranom mjesecu.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube