Više...

Fra Velimir Mandić blagoslovio kamen temeljac Kuće nade u Mostaru: Onkološki pacijenti dobit će besplatan smještaj
U Mostaru je postavljen kamen temeljac za Kuću nade koja će onkološkim pacijentima tijekom liječenja pružiti besplatan smještaj, hranu i potporu.
U organizaciji Zaklade Svjetlo nade u srijedu je, polaganjem kamena temeljca pokraj zgrade Onkologije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, službeno označen početak izgradnje Kuće nade, budućeg doma za onkološke pacijente i njihove obitelji.

Relikvije svetog Leopolda Bogdana Mandića, koje je nedavno voditeljici Zaklade Svjetlo nade Antoneli Vučić predao fra Velimir Mandić, bit će ugrađene u temelje budućeg doma, dajući ovom projektu snažnu duhovnu simboliku.
Fra Velimir Mandić u srijedu je sudjelovao u polaganju kamena temeljca te tom prigodom blagoslovio temelje buduće Kuće nade, koja bi trebala biti mjesto podrške, blizine i nade za onkološke pacijente i njihove obitelji.
Objekt je namijenjen onkološkim pacijentima koji na liječenje u Mostar dolaze iz drugih gradova i općina, a trebali bi imati osiguran besplatan smještaj, hranu i dodatnu potporu tijekom liječenja.

Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
 
Kamen temeljac zajednički su položili ravnatelj SKB-a Mostar dr. Ante Kvesić, predstojnica Klinike za onkologiju SKB-a Mostar dr. Inga Marijanović i onkološka pacijentica iz Posušja Marija Crnogorac.  Među uzvanicima i sudionicima ovog važnog događaja bio je i Marijo Primorac, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Svjetlo nade i gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić, koji su svojim angažmanom dio projekta čiji je cilj pružiti podršku i dostojne uvjete boravka onkološkim pacijentima i njihovim obiteljima. Među uzvanicima bila je i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač .

Kuća sa šest apartmana uz samu bolnicu
Buhač je istaknula kako je riječ o humanom projektu koji će, osim smještaja, pacijentima pružiti mjesto odmora, potpore i zajedništva tijekom liječenja.
 
“Ova kuća, osim što će pružiti smještaj onkološkim pacijentima, bit će i mjesto zajedništva, potpore, odmora i nade na putu njihova ozdravljenja i ustrajne borbe s bolešću i njezinim posljedicama”, kazala je Buhač.

Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
Dodala je kako će Vlada HNŽ-a nastaviti pružati potporu projektu.
Kuća nade bit će montažni objekt površine 350 četvornih metara, prilagođen osobama s invaliditetom. Imat će šest potpuno opremljenih apartmana i veliki zajednički dnevni boravak.
Voditeljica Zaklade Svjetlo nade Antonela Vučić objasnila je kako je cilj pacijentima osigurati siguran i dostojanstven privremeni smještaj neposredno uz bolnicu, ali i besplatnu hranu te drugu potrebnu pomoć.
Naglasila je da je pacijentima iz udaljenijih mjesta posebno teško nakon kemoterapije ili zračenja ponovno putovati kući autobusom ili automobilom.

Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
“Mislim da je takvo putovanje naporno i zdravim ljudima, a kamoli onkološkim pacijentima”, kazala je Vučić.
Prema njezinim riječima, dinamika izgradnje ovisit će o donacijama. Nada se da bi Kuća nade mogla biti završena do kraja godine, ali ističe kako to u ovom trenutku ne može obećati.
U realizaciju projekta uključeni su predstavnici vlasti, gospodarstvenici i građani iz različitih dijelova zemlje. Vučić je navela kako je dosad najveća pomoć stigla upravo od gospodarstvenika i pojedinaca koji su se osobno uključili u projekt.

Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
Broj pacijenata udvostručen u deset godina
Predstojnica Klinike za onkologiju SKB-a Mostar dr. Inga Marijanović istaknula je kako Kuća nade za pacijente treba biti mnogo više od običnog smještaja.
“Gradimo nešto novo, stvaramo dom i pokazujemo našim pacijentima da nisu sami. Kuća nade pružit će prostor u kojem će onkološki pacijenti imati brigu i njegu, imati sve nas uz sebe i lakše proći kroz taj težak put”, kazala je Marijanović.

Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
Podsjetila je kako zgrada Klinike za onkologiju nije postojala do 14. travnja 2012. godine te da su brojni pacijenti prije toga morali odlaziti na liječenje u druge gradove.
Podaci koje je iznijela pokazuju i snažan rast broja pacijenata. Kroz Kliniku za onkologiju 2015. godine prošlo je oko 10.000 pacijenata, dok ih je 2025. bilo više od 20.000.

Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
Klinika prima pacijente iz Hercegovačko-neretvanske, Hercegbosanske i Županije Zapadnohercegovačke, ali i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Istodobno raspolaže sa samo 20 bolničkih kreveta.
Marijanović je naglasila kako potrebe ostaju znatno veće od trenutačnih kapaciteta te da će Kuća nade zbog toga značajno pomoći radu Klinike i pacijentima koji prolaze kroz liječenje.
• Kolovoz 13, 2026
• Objavljeno u Bosna i Hercegovina

Tradicija stara 700 GODINA: Dirljiva priča o posljednjem kovaču iz sela u BiH
„Cijela obitelj je radila – otac, djed, pradjed, u nedogled. I sve se to tako nastavilo. Dokle će biti ne znam, ali dok se bude moglo raditi, neće se napuštati. Sutra opet kada bih birao, najvjerojatnije bih ovo izabrao”, istaknuo je Jozeljić.
Selo Oćevija na području Vareša vjerojatno je jedino mjesto u Europi gdje se i danas željezo kuje i obrađuje na srednjovjekovni, predindustrijski način, uz pomoć snage vode, baš kao što je to rađeno stotinama godina ranije.
Ova informacija dostupna je u turističkim brošurama, međutim kada posjetite ovo jedinstveno mjesto, kovačije ili majdane u Oćeviji, možete osjetiti dašak tog prošlog vremena, a svaki od predmeta koji se tu nalaze priča svoju povijesnu priču staru stotinama godina.
U jednoj od preostale tri aktivne kovačije u Oćeviji ekipa Fene zatekla je Dražena Jozeljića, koji je od oca Mije naslijedio kovački zanat i njime se bavi već 25 godina.
Kaže da je tradicija bavljenja kovačkim zanatom u njegovoj obitelji otprilike 700 godina te da se prenosila s koljena na koljeno.
„Trenutno sam ja zadnji ostao, hoće li netko kasnije naslijediti, to se ne zna. Ima ih još par, malo su stariji, u godinama su, i to je sve”, navodi Dražen. 
Dodaje da je nekada ovdje bilo devet kovačnica, sve niz rijeku, a sada su ostale samo tri.
Prema njegovim riječima, ranije se najviše pravio poljoprivredni alat, međutim, sada se to radi strojno.
„Sada idu peke, tave, a što se tiče poljoprivrednog alata, slabije. Najaktualnije su peke, tave, tanjurače za roštiljanje, za pripremanje nekih jela”, kazao je Jozeljić.
Dodao je da postoji interes za ove ručno rađene proizvode te da sve što proizvedu i prodaju, kako u Bosni i Hercegovini tako i izvan granica naše zemlje – u zemljama Europske unije, SAD-u, a neki proizvodi iz ove kovačnice stigli su čak i do Japana. 
„Nije nam nikada nešto ostalo. Problem je samo što nema tko raditi. Mlađi uglavnom odlaze vani. Za ovaj posao još se nitko nije javio da bi radio. Nekada je posao težak. Dok si živ ne možeš sve naučiti. Što će biti, vidjet ćemo”, kaže Jozeljić.
Znanje o kovačkom zanatu koje je stekao tijekom godina rado bi prenio ako bi se pojavio netko tko je zainteresiran za to. Ističe da su vrata njegove kovačnice uvijek otvorena.
„Ali teško je sve to. Inače, za svaki fizički posao teško je naći radnika. Svatko ima neki svoj pravac, a ja sam se odlučio za ovaj”, navodi Jozeljić.
Ističe da se nijedan posao ne radi ako nemaš ljubavi prema poslu te dodaje da je on ljubav prema ovom starom zanatu naslijedio od svog oca.
„Cijela obitelj je radila – otac, djed, pradjed, u nedogled. I sve se to tako nastavilo. Dokle će biti ne znam, ali dok se bude moglo raditi, neće se napuštati. Sutra opet kada bih birao, najvjerojatnije bih ovo izabrao”, istaknuo je Jozeljić.
Ekipi Fene, ali i nekolicini turista koji su u tom trenutku posjetili Oćeviju i njegovu kovačnicu, pokazao je na kojem principu radi čitav sustav, naglasivši da je glavna snaga ove kovačnice voda iz rječice Oćevice, koja pokreće sve.
„Voda je glavna, glavni pogon. I danas je to tako ostalo, malo se nešto usavršilo sa strujom, ali bez vode ne bismo ništa mogli uraditi. Mislim da u svijetu nigdje nema ovakav sustav rada i da je sve ovoliko staro”, zaključio je Jozeljić.
• Kolovoz 12, 2026
• Objavljeno u Bosna i Hercegovina

Brestovsko: Unutar zidina samostana sestara klarisa, jedinog u BiH, u strogoj klauzuri svakoga dana mole se za mir
Brojni su obrisali suze s lica i pronašli mir zahvaljujući molitvi klarisa u Brestovskom
Katolička crkva 11. kolovoza slavi spomendan svete Klare Asiške, djevice i mučenice, utemeljiteljice franjevačkog reda sestara klarisa koje život provode unutar zidova samostana, koje napuštaju u nekoliko iznimnih slučajeva kao što je bolest, smrt bližnjih ili dolazak Pape. Na poseban način i ove godine blagdan svete Klare proslavlja se u Brestovskom pokraj Kiseljaka, gdje se nalazi jedini samostan sljedbenica sv. Klare u BiH. Unutar njegovih zidova život posvećen molitvi i Bogu provodi 14 sestara klarisa, od kojih je njih osam položilo doživotne zavjete vjernosti Kristu, četiri privremene, jedna je novakinja i jedna postulantica, piše Večernji list BiH.
Molitva i rad
Svakodnevno se mole za sve ljude ovog svijeta, među ostalim, i za toliko potreban mir, a dan im je uz molitvu ispunjen i radom jer pripremaju hostije te kontemplacijom.
- Sveta Klara bila je učiteljica molitve, duhovnosti i kontemplacije. Ona nas poziva da se obratimo Bogu i da njime ispunimo svoju dušu. Svi mi danas nešto tražimo, osobito mladi, a nikako da potražimo ono što je srž i smisao života, a to je Bog, on je naš jedini spas, on za svakoga od nas ima poziv i plan - kaže sestra Hijacinta Batinić, opatica Samostana sv. Klare u Brestovskom. Klarisama koje život provode unutar samostana susreti s vjernicima su svakodnevni.
Čak i sama njihova prisutnost onima koji vjeruju je utjeha, a tomu je nedavno svjedočio i mons. Miro Relota, biskup Vojnog ordinarijata u BiH, koji je predvodio središnje misno slavlje na blagdan sv. Klare u Brestovskom.
- Jedan mladi par došao je nedavno pred samostan, pomolio se i ostavio sestrama pismo. Nisu im htjeli smetati, otišli su s riječima da im je dovoljno znati da će moliti za njih. Danas bih zato na poseban način zahvalio sestrama klarisama za svaku riječ molitve i utjehe, za svaku obrisanu suzu na licima majki i očeva, za nadu i utjehu koju im svakodnevno pružaju - kazao je, uz ostalo, biskup Relota, koji je na poseban način govorio o jedinom samostanu klarisa u BiH i njegovu značaju za Katoličku crkvu, ali i BiH. - Samostan klarisa u Brestovskom puno je veći od vlastitih zidova.
 
On je otvoren za sve ljude, njihove i molitve i potrebe. Bosna i Hercegovina treba ovakva mjesta i ljude molitve koji još uvijek vjeruju da dobro nije uzaludno, ljude koji u današnjem vremenu užurbanog načina života, u kojem svi gledamo na sat, imaju vremena, povjerenja u Boga, ali i ljude, zrače ljubavlju i nadom - poručio je mons. Miro Relota, vojni ordinarij u BiH koji je u zajedništvu s brojnim svećenicima Kreševskoga dekanata, predvodio središnje misno slavlje na blagdan sv. Klare u Brestovskom. 
Zaštitnica televizije
Jedna od zanimljivosti vezanih uz život sv. Klare jest da je ona i zaštitnica televizije, iako je živjela u vremenu kada televizije kakvu danas poznajemo nije bilo.
- Sveta Klara, dok je bila bolesna i nije mogla na božićnu misu u baziliku sv. Franje, imala je viziju i mogla je sama pratiti misu. To je sva radosna rekla sestrama nakon njihova povratka s mise. Zato je i zaštitnica televizije i svih koji na njoj rade, a kojima želim da svjedoče dobre vijesti - kazala je sestra Hijacinta Batinić, opatica jedinog samostana sestara klarisa u BiH, onog u Brestovskom.
Na kraju mise kojom je proslavljen blagdan utemeljiteljice reda sestara klarisa vjernicima su tradicionalno podijeljeni blagoslovljeni kruščići, koje je i ove godine darovao Matan Lalić, kiseljački pekar.
Nakon mise vjernici su druženje nastavili ispred samostana, uz pučko veselje i kolo koje su mnogi zaigrali vrućini unatoč.
• Kolovoz 12, 2026
• Objavljeno u Bosna i Hercegovina

Pelet u BiH doseže i do 760 KM: Pojedini proizvođači hitno obustavili sve narudžbe
Iako je do početka sezone grijanja ostalo više od dva mjeseca, proizvođači peleta u BiH već se suočavaju s velikom potražnjom i nedostatkom sirovine, a zbog toga pojedine tvrtke više ne primaju nove narudžbe, dok cijena peleta dostiže i do 760 KM po toni.
Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, rekao je da proizvođači trenutačno imaju problem s količinama peleta jer je potražnja velika.
Kako ističe, proizvođači su ranije pozivali stanovništvo da pelet nabavi po povoljnijim cijenama, jer su znali što ih očekuje u sljedećem razdoblju.
Imamo veliki pritisak kupaca za peletom. Mislim da će biti dosta izazovna sezona, rekao je Ivanović.
On ističe da će se proizvođači truditi da cijene ostanu stabilne, jer ni njima ne odgovara njihovo naglo povećanje.
Nama ne odgovara da cijene divljaju jer se odmah podiže i cijena sirovina, a onda kupci prelaze na druge energente. To nam napravi dosta problema i gotovo nam uništi sljedeću sezonu, pojasnio je Ivanović.
Prema njegovim riječima, cijene će ovisiti o dostupnim količinama, ali bi se trebale zadržati u sadašnjem rasponu.
Zaista imamo problem s količinama jer je velika potražnja i neki proizvođači ne mogu odgovoriti na to, rekao je Ivanović za  i istaknuo da je glavni problem proizvođača nedostatak sirovine.
Teško je sada reagirati za ovu sezonu i osigurati dodatnu sirovinu kako bismo mogli nabaviti dodatne količine i držati pod kontrolom ponudu i potražnju. Ipak, pokušat ćemo, što se tiče proizvođača, cijene držati umjerenima i da ne skaču previše, istaknuo je Ivanović.
Drvoprodex više ne prima nove narudžbe
Iz tvrtke “Drvoprodex” Banja Luka rekli su za da trenutačno ne primaju narudžbe jer nemaju proizvodne kapacitete da isporuče robu svim zainteresiranim kupcima.
U našoj tvrtki paleta od 1.050 kilograma peleta trenutačno stoji 640 KM, s uključenim prijevozom na adresu kupca. Trudimo se zadržati stabilne cijene, ali sve ovisi o troškovima sirovine, transporta i potražnji, rekli su iz ove tvrtke.
Dodali su da su zbog velikog broja narudžbi trenutačno morali obustaviti prijam novih.
Što se tiče peleta i proizvodnje u našoj tvrtki, mi smo trenutačno zaustavili narudžbe jer imamo pretjerane količine naručene robe u odnosu na one koje možemo proizvesti, naveli su iz “Drvoprodexa”.
Podsjećaju da je početkom travnja cijena palete peleta iznosila 590 KM, s uključenim prijevozom.
Kako navode, ranijih godina tijekom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem rujna i početkom listopada zanimanje naglo raslo.
Cijena peleta A1 klase do 760 KM
U sarajevskoj tvrtki “Drvosječa“, koja posluje kroz predstavništva u više gradova diljem BiH, ističu da svakodnevno dobivaju upite za pelet.
Cijene, kako navode, ovise o klasi… Pelet A1 klase trenutačno je dostupan po cijeni od 760 KM po toni, dok A2 klasa dostiže cijenu od 714 KM po toni, bez prijevoza.
• Kolovoz 12, 2026
• Objavljeno u Bosna i Hercegovina