Bosna i Hercegovina

Evo što se najviše isplati u BiH: Drva, pelet, struja ili toplinska pumpa

Evo što se najviše isplati u BiH: Drva, pelet, struja ili toplinska pumpa

Pred početak nove sezone grijanja mnogi građani u Bosni i Hercegovini računaju troškove i važu opcije.

Pelet je ove sezone dostigao cijenu i do 900 KM po toni, cijene struje otežano se uspoređuju zbog različitih sustava i blok-tarifa diljem zemlje, dok toplotne pumpe nude visoku energetsku efikasnost, ali uz znatno veća početna ulaganja, pišu Nezavisne.com.

Šta se zapravo najviše isplati za kuću površine 100 kvadrata? Jedinstvenog i univerzalnog odgovora nema jer dvije kuće identične kvadrature mogu imati drastično različite račune.

Na konačnu potrošnju utječu izolacija, stolarija, klimatski uvjeti, željena temperatura, efikasnost kotla te navike ukućana.

Radi lakšeg i objektivnijeg uspoređivanja sustava pod istim uvjetima, stručnjaci kao model uzimaju kuću kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplotne energije, pri čemu dobro izolirana kuća može trošiti znatno manje, a stara i neizolirana znatno više.

Koliko ove zime košta grijanje na pelet?

Iako je pelet godinama slovio za idealan kompromis između komfora i cijene, ovogodišnje cijene ozbiljno mijenjaju računicu. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene kod proizvođača kreću se od oko 585 KM do 880 KM po toni, dok se kod maloprodajnih trgovaca penju na 733, 793, 830, 850 pa sve do 900 KM.

Za kuću iz modela koja potroši tri tone peleta, samo trošak nabave energenta iznosi:

  • Po cijeni od 600 KM po toni – 1.800 KM
  • Po cijeni od 750 KM po toni – 2.250 KM
  • Po cijeni od 850 KM po toni – 2.550 KM

Ako su potrebne četiri tone, trošak raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM. Uz samu cijenu peleta, u kalkulaciju valja uračunati servisiranje kotla, čišćenje, manju potrošnju struje za rad sustava te osiguranje prostora za skladištenje.

Jesu li drva i dalje najjeftinija opcija?

Drva ostaju duboko ukorijenjena jer veliki broj domaćinstava već posjeduje peći, kotlove i dimnjake. Ipak, univerzalnu računicu je teško izvesti.

Nije svejedno kupuje li se bukva ili hrast, prodaje li se ogrjev u prostornim ili punim kubnim metrima, je li iscjepan, dovezen i, što je najvažnije, kolika mu je vlažnost.

Suho drvo ima daleko veću energetsku vrijednost od vlažnog, a savremeni kotlovi iz iste količine izvlače znatno više topline nego stara ložišta.

Za domaćinstva koja već imaju riješenu infrastrukturu i povoljno dolaze do suhog drva, ova opcija ostaje cjenovno vrlo konkurentna, unatoč obvezi fizičkog rada oko unošenja, loženja i čišćenja pepela.

Kakva je situacija s električnom energijom i blok-tarifama?

Kod korištenja električnog kotla fizika je jasna, sav potrošeni kilovat-sat pretvara se u toplinu, pa bi modelskih 12.000 kWh topline zahtijevalo otprilike 12.000 kWh električne energije.

No, cijena struje u BiH nije jedinstvena:

  • Republika Srpska: primjenjuju se blok-tarife (bijeli blok do 500 kWh, plavi od 501 do 1.500 kWh i crveni iznad 1.500 kWh), pri čemu se obračun vrši progresivno kroz razrede, a ne paušalno po najvišoj cijeni.
  • Federacija BiH (Elektroprivreda BiH): blok-tarife za obračunski period od 30 dana dijele se na zeleni (do 350 kWh), plavi (351–1.000 kWh) i crveni blok (iznad 1.000 kWh).

Veliku ulogu igra i dvotarifno brojilo, gdje niža tarifa važi noću, radnim danima i subotom od 13 do 16 te od 22 do 7 sati, dok nedjeljom vrijedi cijeli dan.

  • Elektroprivreda HZ HB: ovdje se ne primjenjuje isti sustav blokova, već se razlikuju tarifne grupe, viša i niža sezona te veće i manje dnevne tarife, uz cijene koje uključuju mrežarinu i snabdijevanje, ali ne i PDV te naknadu za obnovljive izvore.
  • Brčko distrikt: prosječna cijena električne energije u univerzalnoj usluzi iznosi 23,07 feninga po kWh.

Prednosti toplinskih pumpi i inverter klima

Toplinska pumpa koristi električnu energiju primarno za premještanje topline iz okoline u objekt, pa iz jednog kWh struje može isporučiti nekoliko kWh toplinske energije.

Uz sezonski koeficijent učinka (SCOP), računica pokazuje da bi za istu količinu topline (12.000 kWh) potrošila znatno manje struje nego klasični električni kotao:

  • Uz SCOP 3: oko 4.000 kWh struje
  • Uz SCOP 3,5: oko 3.429 kWh struje
  • Uz SCOP 4: oko 3.000 kWh struje

Ipak, toplinska pumpa nije uvijek najjeftinije rješenje bez obzira na uvjete. Njezina efikasnost ovisi o vanjskoj temperaturi, kvaliteti ugradnje i izolaciji objekta.

Najbolje rezultate daje u dobro izoliranim kućama s podnim grijanjem, dok u starim objektima s visokotemperaturnim radijatorima može trošiti znatno više. Uz to, početna investicija je znatno viša.

Kao cjenovno pristupačnija alternativa ističe se i inverter klima (koja funkcionira kao toplotna pumpa zrak-zrak). Ona može višestruko smanjiti potrošnju struje i ima manju početnu cijenu, no teže ravnomjerno zagrijava veće kuće s više odvojenih prostorija, pa je idealnija za manje objekte otvorenijeg tlocrta ili kao dopunski sustav.

Šta se na kraju više isplati?

Univerzalnog pobjednika nema. Domaćinstva koja već imaju kvalitetan kotao i povoljan ogrjev teško će opravdati brzi povrat investicije u novi skupi sustav.

S druge strane, gradnja ili obnova sustava u dobro izoliranoj kući daje odličnu polaznu točku za toplinsku pumpu.

Stručnjaci naglašavaju da prije svake velike investicije u novi uređaj valja razmisliti o ulaganju u termoizolaciju i stolariju. Smanjenjem toplinskih gubitaka objekta automatski se smanjuje potreba za energijom, neovisno o tome grijete li se na drva, pelet ili struju.

Uskoro ponovno pomičemo kazaljke na satu: Doznajte kada prelazimo na zimsko računanje

Uskoro ponovno pomičemo kazaljke na satu: Doznajte kada prelazimo na zimsko računanje

Prema sadašnjim pravilima, sat se mijenja posljednje nedjelje u ožujku i posljednje nedjelje u listopadu. Takav raspored vrijedi i u sljedećim godinama, dok se eventualno ne donese odluka o njegovoj promjeni.

 Pomicanje sata ponovno nas očekuje u listopadu. Kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag i tako prijeći na zimsko računanje vremena. Te ćemo noći dobiti jedan sat sna više, no promjena će značiti i da će mrak nakon toga padati ranije.
Na zimsko računanje vremena prelazimo u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada. Točno u 3 sata ujutro kazaljke treba vratiti na 2 sata. Ovogodišnja promjena dolazi nešto ranije nego prethodnih godina. Prema dostupnim podacima, 25. listopada najraniji je datum prelaska na zimsko računanje vremena još od 2014. godine.

Kraće dnevno svjetlo posebno će primijetiti oni koji s posla ili iz škole izlaze u kasnijim poslijepodnevnim satima. Dani će se i dalje postupno skraćivati, a sunce će zalaziti sve ranije.

Pomicanje sata zasad ostaje dio naše svakodnevnice i obavlja se dva puta godišnje. U proljeće kazaljke pomičemo jedan sat unaprijed, čime počinje ljetno računanje vremena, dok ih u jesen vraćamo jedan sat unatrag i prelazimo na zimsko računanje vremena. 

Prema sadašnjim pravilima, sat se mijenja posljednje nedjelje u ožujku i posljednje nedjelje u listopadu. Takav raspored vrijedi i u sljedećim godinama, dok se eventualno ne donese odluka o njegovoj promjeni.

O ukidanju pomicanja sata u Europskoj uniji raspravlja se već godinama, no zasad nije došlo do konačne promjene pravila. Zbog toga ćemo i dalje dva puta godišnje morati namještati satove – u proljeće unaprijed, a u jesen unatrag.

Priopćenje za javnost sa 106. sjednice Vlade ŽZH

Priopćenje za javnost sa 106. sjednice Vlade ŽZH

Na današnjoj sjednici Vlada je utvrdila tekst Prijedloga Odluke o usvajanju Izvješća o poslovanju Javne ustanove Dom zdravlja Posušje za 2025. godine i Financijskog izvješća za 2025. godinu, zatim tekst Prijedloga Odluke o usvajanju Izvješća o radu Javne ustanove Dom zdravlja Ljubuški za 2025. godinu i Izvješća o financijskom rezultatu Javne ustanove Dom zdravlja Ljubuški za 2025. godinu, kao i tekst Prijedloga Odluke o usvajanju Izvješća o radu Javne ustanove Dom zdravlja Grude za 2025. godinu i Financijskog izvješća Javne ustanove Dom zdravlja Grude za 2025. godinu. Navedeni prijedlozi odluka upućeni su u daljnju proceduru Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.


Vlada je utvrdila tekst Prijedloga Odluke o usvajanju Izvješća o radu i financijskom poslovanju Javne ustanove Zavod za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke za 2025. godinu, koje je također uputila u daljnju proceduru Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.


Prihvaćeno je Periodično izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2026. godine, koje je izradilo Ministarstvo financija ŽZH.


Vlada je donijela Odluku o raspodjeli računalne opreme, koju je dostavio UNICEF, a preuzelo Ministarstvo zdravstva, rada, obitelji i socijalne politike ŽZH. Navedena računalna oprema pristigla je iz projekta pod nazivom „EU4INCLUSION“, koji je provodilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u svrhu unaprjeđenja kapaciteta ministarstava i nadležnih institucija sa svih razina vlasti za dostavu statističkih i drugih podataka iz svoje nadležnosti za oblast ljudskih prava, a po jedno računalo raspodijeljeno je za potrebe Vlade Županije Zapadnohercegovačke i svih osam županijskih ministarstava.


Razriješeno je Povjerenstvo za prizive državne službe Županije Zapadnohercegovačke u sastavu: Drago Galić, Mario Jukić, Denis Primorac i tehnički tajnik Povjerenstva Josip Brkić. Vlada je donijela i Rješenje o imenovanju Povjerenstva za prizive državne službe Županije Zapadnohercegovačke u sljedećem sastavu: Denis Primorac, Kristijan Zovko, Mario Damjanović i tehnički tajnik Povjerenstva Mario Jukić.

Vlada Županije Zapadnohercegovačke

 
PRAVI JESENJI DANI Pred nama je promjena vjremena, stiže izraženije zahlađenje

PRAVI JESENJI DANI Pred nama je promjena vjremena, stiže izraženije zahlađenje

Zahlađenje početkom sljedećeg tjedna, prema trenutnim prognozama izgleda prilično suho sa spuštanjem visoke jezgre i formiranjem ciklone istočno od naše regije.

U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast oblačnosti tijekom dana. Poslijepodne su mogući kiša ili lokalni pljuskovi u sjeverozapadnoj Bosni. Vjetar slab na jugu i jugozapadu, jugozapadu, a u ostalim područjima sjever i sjeverozapad. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 23 do 29, na jugu do 31 °C.

Meteorolozi BHMeteo najavljuju lokalnu kišu i pljuskove krajem ovog tjedna, s nešto izraženijim zahlađenjem početkom sljedećeg.

"Iako smo klimatološki ušli u jesen, kalendarski jesen, koja počinje 23. rujna, sve je bliže. U takvom okruženju vremenski uvjeti odgovaraju ranoj jeseni s temperaturama primjerenima dobu godine u usporedbi s izrazito visokim temperaturama tijekom prve dekade rujna. To će se nastaviti i u nadolazećem razdoblju, a početkom treće dekade rujna postoji mogućnost nešto izraženijeg zahlađenja i temperatura ispod prosjeka", navodi se. 

Iako je kiša pala u većini područja, količine su nedovoljne da bi se okončala višemjesečna suša i kronični deficit oborina koji nas prati dobar dio ove godine. Nažalost, ova situacija će se nastaviti i u nadolazećem razdoblju. Iako se od danas (17. rujna) do nedjelje (20. rujna) očekuju lokalne i povremene oborine, uglavnom tipa pljuskova, uz promjenjivu naoblaku, one neće biti dovoljne da značajnije utječu na hidrološku situaciju. 

Kako se ističe, zahlađenje početkom sljedećeg tjedna, prema trenutnim prognozama izgleda prilično suho sa spuštanjem visoke jezgre i formiranjem ciklone istočno od naše regije. Našli bismo se u hladnom sektoru s ispodprosječno niskim temperaturama, oborinama prolaznim ali očito bez većih količina, budući da bi ciklona "pobjegla" dalje na istok.

Federalni hidrometeorološki zavod za petak, 18. rujna 2026., najavljuje mjereno do pretežno oblačno vrijeme s kišom ili lokalnim pljuskovima, koji ponegdje mogu biti popraćeni grmljavinom. Oborine uglavnom u drugom dijelu dana. Lokalno su mogući i jači pljuskovi u Bosni. Vjetar slab do umjeren na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 23 do 28, na jugu do 30 °C.

U subotu, 19. rujna 2026., pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana očekuje se kiša ili lokalni pljuskovi s grmljavinom ponegdje u Hercegovini, na sjeveru i sjeverozapadu Bosne. Poslijepodne oborine uglavnom u središnjim, istočnim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar slab na jugu jugozapadni, a u ostalim područjima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 30 °C.

U nedjelju, 20. rujna 2026., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postupno smanjenje naoblake. U Hercegovini sunčano s malom do umjerenom naoblakom. Vjetar slab na jugu, zapadu i jugozapadu, a u ostalim područjima sjever i sjeveroistok. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 31 °C.

 
KRAĆI RADNI TJEDAN Ideja o četiri radna dana bez smanjenja plaće ponovno u središtu pozornosti

KRAĆI RADNI TJEDAN Ideja o četiri radna dana bez smanjenja plaće ponovno u središtu pozornosti

"Rad se temeljno promijenio", rekao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenika.

Ideja o četverodnevnom radnom tjednu ponovno je u središtu pozornosti u Sjedinjenim Državama. Zastupnik Mark Takano i senator Bernie Sanders predstavili su novi zakon kojim bi se radni tjedan postupno skratio na 32 sata, a istovremeno bi se zadržala plaća i beneficije koje zaposlenici trenutno primaju za 40 sati.

Zakon, nazvan Zakon o tridesetdvosatnom radnom tjednu, smanjio bi standardni radni tjedan s 40 na 32 sata, bez smanjenja prihoda zaposlenika.

Takano je objasnio da se način na koji ljudi rade značajno promijenio, posebno zbog napretka tehnologije.

"Rad se temeljno promijenio", rekao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenika. "Vrijeme je da se radni standardi približe", dodao je.

Takano i Sanders predstavljaju sličan zakon od 2021. godine, nadajući se da bi ovaj put mogao dobiti dovoljno podrške za usvajanje.

 

Ne bi svi morali raditi samo 32 sata

Prema trenutnom prijedlogu, poslodavci ne bi nužno morali odmah smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenika na 32 sata tjedno.

Za svaki rad preko 32 sata, zaposlenici bi imali pravo na naknadu u iznosu od jednog i pol redovnog sata. Poslodavcima bi također bilo dopušteno postupno provoditi smanjenje radnog vremena tijekom razdoblja od četiri godine, prenosi Klix.ba. 

Istovremeno, zakon bi spriječio poslodavce da smanjuju plaće ili beneficije zaposlenika smanjenjem njihovog radnog vremena.

Sanders smatra da bi radnici trebali izravno imati koristi od tehnološkog napretka, posebno u vrijeme kada umjetna inteligencija i robotika mijenjaju tržište rada.

"U vrijeme kada će umjetna inteligencija i robotika radikalno transformirati naše gospodarstvo, bitno je da financijske koristi novih tehnologija idu radničkim obiteljima, a ne samo nekolicini milijardera i izvršnih direktora velikih tvrtki", rekao je Sanders.

Prema njegovim riječima, jedan od načina da se to postigne je četverodnevni radni tjedan bez smanjenja plaća i beneficija.

Kritičari upozoravaju na potencijalne probleme

Međutim, prijedlog ima i kritičare koji upozoravaju da kraći radni tjedan ne bi nužno odgovarao svim zanimanjima. 

Protivnici kažu da bi poslodavci mogli usporiti zapošljavanje, povećati troškove proizvoda i usluga ili tražiti od zaposlenika da obave istu količinu posla u kraćem vremenu.

"Jedan od rizika je da pet dana rada pretvorimo u četiri dana stresa", rekao je Jay Aldebert iz organizacije International Services.

Ako bi provedba četverodnevnog radnog tjedna zahtijevala više cijene, manje zaposlenika, kraće radno vrijeme ili veći teret za postojeće radnike, upozorio je, trošak se ne bi izgubio, već bi se jednostavno prenio na drugu stranu.

Eksperiment pokazuje dobre rezultate

Kraći radni tjedan već se testira u različitim dijelovima svijeta, a organizacija 4 Day Week Global godinama se zalaže za prelazak na četverodnevni radni tjedan.

Jedan od većih eksperimenata proveden je 2022. godine, kada je 33 tvrtke iz SAD-a, Irske i Australije, s ukupno oko 1000 zaposlenika, testiralo četverodnevni radni tjedan od 32 sata tijekom šest mjeseci.

Model se temeljio na načelu da zaposlenici rade 80 posto svog uobičajenog radnog vremena, ali za to primaju 100 posto plaće, uz očekivanje da će zadržati punu razinu normalnog učinka.

Rezultati su pokazali da je model prihvatljiv i poslodavcima. Osamnaest tvrtki reklo je da definitivno planiraju nastaviti s četverodnevnim radnim tjednom, dok je sedam željelo nastaviti, ali još nije donijelo konačnu odluku.

Jedna tvrtka bila je "za nastavak", dok jedna još nije bila sigurna.

Nijedna od tvrtki koje sudjeluju u eksperimentu nije rekla da se naginje povratku na klasični petodnevni radni tjedan.

Prijedlog zakona u SAD-u tako bi mogao ponovno otvoriti pitanje koje se sve češće postavlja diljem svijeta: je li moguće, uz modernu tehnologiju i veću produktivnost, raditi manje i održati istu razinu prihoda i učinka?

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube