Deset dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu koje možete gledati doma [video]

Urednik portala Borna Marinić, ujedno autor dokumentarnih filmova o Domovinskom ratu, sastavio je popis 10 filmova vezanih uz Domovinski rat koji su lako dostupni putem interneta na Youtube-u. Nadamo se kako će Vam barem jedan film s popisa okupirati pažnju i skratiti vrijeme koje ćete zbog pandemije korona virusa provesti kod kuće.

1. Oluja nad Kijevom

Film “Oluja nad Kijevom” priča je o okupaciji i oslobođenju hrvatskog mjesta Kijeva smještenog na prometnici između Sinja i Knina. Tijekom cijele 1991. godine malo mjesto pod Dinarom postalo je simbolom hrvatskog otpora naspram, u to vrijeme, mnogo snažnijeg srpskog neprijatelja. Autor filma je najpoznatiji hrvatski alpinist Stipe Božić koji je kao dragovoljac bio pripadnik Planinarsko-diverznatskog voda Kijevo. Film obiluje arhivskom građom koju je Božić snimio tijekom rata. Tako nailazimo na materijal u kojem tadašnji pukovnik Ratko Mladić tvrdi kako Kijevo nije srušeno, a zatim kamera svjedoči o dotad neviđenoj paleži i rušenju. Autor se zatim, stjecajem okolnosti, našao u akciji spašavanja preostalih kijevskih boraca na planini Dinara. Nakon uspješne akcije, koju je kamera također zabilježila, kijevski borci i njihovi spasitelji iz Gorske službe spašavanja utemeljili su Planinarsko-diverzantski vod Kijevo, koji kamera prati za vrijeme njihovog četverogodišnjeg boravka na položajima na Dinari, u najtežim uvjetima zime i ljeta, do same crte bojišnice. Vrhunac filma je svjedočanstvo događaja od 20. veljače 1992. godine kada je kod Bravčevog Dolca na Dinari Božić naletio je sa suborcima na minu iznenađenja te je ranjen je u ruku, bedro i prst. Uz njega teže su ranjeni Zvonko Čavka i Darko Gavrić. Stipe Božić imao je sreće jer se jedan od gelera zaustavio u okviru s mecima te mu zaštitio srce. Po iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, snažnom vjetru i dubokom snijegu te neprijateljskom vatrom alpinistička legenda i suborci. uspjeli su se izvući prema položajima hrvatskih snaga. Nakon četiri godine progonstva i borbe na visovima Dinare kijevski borci, koje je predvodio zapovjednik Marko Gojević, 5. kolovoza 1995. konačno oslobađaju Kijevo.

2. Atentat na Hrvatsku

Kroz film “Atentat na Hrvatsku”, autor filma Borna Marinić upoznaje nas s danom u kojemu je Hrvatska skoro “obezglavljena”, a njezin san za slobodom uništen. Toga sudbonosnoga dana, 7. listopada 1991., na istome mjestu našle su se tri vrlo bitne osobe za sudbinu Hrvatske u bivšoj SFRJ: predsjednik Tuđman, savezni premijer Ante Marković te predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić. Iako su nalogodavci i izvršitelji napada na Banske dvore računali s uspjehom, sva trojica su ipak preživjela pokušaj atentata. Tada je svima bilo jasno da Jugoslavija ne može opstati, te je idući dan Hrvatski sabor na tajnoj lokaciji donio odluku od povijesnog značaja za hrvatski narod. Njome je napokon okončan proces razdruživanja Hrvatske od Jugoslavije te su joj otvorena vrata prema međunarodnom priznanju. Iako je krajem 2017. godine policija kazneno prijavila šest pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore, do danas nitko nije kažnjen za napad na sjedište predsjednika Republike Hrvatske. No, što se to točno dogodilo 7. i 8. listopada 1991. godine i zašto su ta dva dana bitna za Hrvatsku kakvu poznajemo danas? Odgovore saznajemo u filmu u kojem nas povjesničari te brojni svjedoci vremena upoznaju s nepoznatim detaljima o napadu Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore uvodeći nas u dramatične okolnosti u kojima je dan poslije Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s Jugoslavijom. 

3. Uvučeno – neutralno – konus

Film “Uvučeno – neutralno – konus”, autora Vladimira Brnardića, istinita je životna priča posvećena podvigu trojice hrabrih ljudi koji su riskirajući vlastite živote, preletjeli tijekom 1992. godine zrakoplovima JNA na hrvatsku stranu. Godinu ranije dogodio se prelet Rudolfa Perešina u Klagenfurt u Austriji. Taj herojski čin svakako je pridonio internacionalizaciji rata u Hrvatskoj, ali taj MIG nikada nije dospio u Hrvatsku. Tek su preleti Daniela Borovića, Ivana Selaka i Ivice Ivandića Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ojačali prvim nadzvučnim zrakoplovima tipa MIG 21. Ovaj film priča je o njihovim dječačkim snovima, školovanju, planiranjima preleta i njihovom viđenju rata u Hrvatskoj. U filmu su prikazani rijetko viđeni dokumenti i još do sada neobjavljene snimke kao i izjave relevantnih sudionika preleta trojice hrabrih i odlučnih zrakoplovaca, a nadasve istinskih rodoljuba. Film je naziv dobio po uobičajenoj poruci u letenju: UVUČENO – NEUTRALNO – KONUS koja je poslužila kao tajno dogovoreni signal za prelet pilota Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva na hrvatsku stranu. Unatoč mraku i lošoj vidljivosti, zahvaljujući vrhunskoj pilotskoj vještini, Borović je u veljači 1992. uspješno sletio na pulsku poletno-sletnu stazu osvijetljenu samo kamionskim svjetlima. Nakon Borovića, u svibnju 1992. još su dvojica hrvatskih pilota Ivan Selak i Ivica Ivandić preletjela sa svojim migovima iz Ponikva u Srbiji prema zračnim lukama u Hrvatskoj. Dok je Selak sletio u Zagreb, Ivandić je svoj MIG prizemljio u Splitu. Osim njima, film je posvećen i zrakoplovcima 1. lovačke eskadrile koji su izgubili svoje živote u obrani Hrvatske.

4. Boj za Novi Farkašić

Film “Boj za Novi Farkašić, autora Tomislava Šulja, prikazuje događaje nakon što su listopada 1991. zrakoplovi JNA napali Banske dvore u pokušaju atentata na hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Ubrzo potom su uslijedili pojačani napadi na svim ratištima, osobito na Banovini. Nakon pada Petrinje i Topuskoga, a osobito nakon pada Viduševca kraj Gline, velikosrpski agresor osvajao je sela jedno za drugim, i crta bojišnice se povlačila prema Pokupskom. JNA je planirala prijeći Kupu čime bi se otvorio koridor ka Velikoj Gorici, odnosno Zagrebu. Malobrojni domaći branitelji i gardisti 1. bojne 2. brigade Zbora narodne garde “Crne mambe” utvrdili se u Novome Farkašiću 17. listopada 1991. godine. Izdržali su napad koji je cijeli dan predvodila JNA. Brojčano nadmoćnija napadala je iz smjera Vratečkog i Donjih Mokrica. Agresora su porazili, onesposobivši mu više tenkova i borbenih vozila i iz stroja izbacili veliki broj pješaka. Dana 19. listopada “Crne Mambe” otišle su u izviđanje neprijateljskih položaja odakle su agresori spremali novi napad. Malobrojni hrvatski branitelji izvršili su protunapad umjesto da su čekali da budu napadnuti. Iznenađenog neprijatelja natjerali su u panični bijeg, nanijevši mu nove velike gubitke. Pobjeda kod Novoga Farkašića zaustavila je daljnji prodor prema lijevoj obali Kupe. Ova se veličanstvena pobjeda danas se obilježava kao Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije.

5. Kad Hrvatsko srce bije

Film “Kad hrvatsko srce bije”, autora Ninoslava Lovčevića, iz 1996. godine priča je o braći blizancima Davoru i Željku Glasnoviću koji su zbog nepovoljnih političkih prilika za jugoslavenskoga komunističkog režima još kao dječaci prebjegli s majkom u Kanadu, a početkom Domovinskog rata vratili se u Hrvatsku i stavili na raspolaganje Domovini. Različite su im bile sudbine u ratu, no ideja vodilja, ideja slobodne i nezavisne Hrvatske koju im je još majka usadila za najranijeg djetinjstva, nikad nije oslabjela. Oba brata su ranjena na Kupresu, Željko je zahvaljujući sreći i požrtvovnosti svojih suboraca izbjegao zarobljavanje, dok Davor, na žalost, nije bio te sreće. Ranjen, zarobljen i mučen proveo je ukupno 15 mjeseci po srpskim logorima u Kninu, Banja Luci i na Manjači o čemu svjedoči u ovom filmu. Sjećajući se svih hrvatskih heroja i žrtava kroz hrvatsku povijest i nakon svih patnji što su prošli i otkrili su što ih je motiviralo da se uključe u obranu Domovine i jesu li i dalje su ustrajni u ljubavi za Hrvatsku.

6. Velike pobjede Domovinskog rata: Otkos 10

Film “Velike pobjede domovinskog rata: Otkos 10”, autora Darka Dovranića iz 2012. godine, progovara o malo poznatoj, ali izuzetno bitnoj operaciji u kojoj je oslobođen okupirani prostor Bilogore. Pokrenuta koncem listopada 1991., ova je operacija okončana u svega nekoliko dana. Hrvatske snage napale su pobunjene Srbe i JNA iz pravca Grubišnog Polja, Bjelovara i Virovitice. Već prvog dana hrvatske su snage postigle značajne uspjehe oslobodivši sela Velika Barna, Gornja Rašenica, Treglava i Rastovac. Film je bogat arhivskim materijalima HTV-a koji nam dočaravaju s kojim su se sve poteškoćama susretali hrvatski branitelji u borbi protiv bolje naoružanog, ali moralno slabijeg neprijatelja.

7. Rosinjača

Film “Rosinjača”, autora Tomislava Mršića, progovara o malo poznatoj epizodi Domovinskog rata u kojoj je 5. prosinca 1991. odbijen napad neprijatelja iz Tenje prema Osijeku. Položaje u bitci koja se odigrala u šumi Rosinjača držalo je tek 50-ak pripadnika 106. osječke brigade Hrvatske vojske. U neravnopravnoj borbi, pokušavajući zaustaviti prodor daleko jačeg i brojnijeg neprijatelja u snazi oklopno-mehaniziranog bataljona, toga dana izginulo je nakon trosatne borbe 16 hrvatskih branitelja. Ovaj film fokus ima na akciji izvlačenja njihovih tijela koja je izvedena nekoliko dana kasnije – 13. prosinca 1991. godine. Ovu složenu akciju izveli su pripadnici elitne Bojne Frankopan. U mrklome mraku, po iznimnoj hladnoći i smrznutoj oranici, kroz kukuruze i prijeteća minska polja, u Rosinjaču su stigli pred zoru. S njima je na svoju odgovornost išao i tadašnji snimatelj HTV-a Mario Romulić, koji je kamerom zabilježio akciju izvlačenja tijela, ali tu snimku televizija je tada odbila emitirati uz obrazloženje da bi to loše djelovalo na moral branitelja. Ipak u ovom filmu snimke su napokon ugledale svjetlo dana kao važan dokument o stradanju hrvatskih branitelja na prvoj crti obrane Osijeka.

8. Deblokada Dubrovnika

Dvodjelni film “Deblokada dubrovnika” po scenariju Jakše Raguža u režiji Danka Volarića HRT je emitirao 2017. godine povodom 25. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga. Još u rujnu 1991. godine Dubrovnik i njegova okolica napadnuti su iz smjera Crne Gore i Hercegovine. U brzome je naletu nadmoćnija Jugoslavenska narodna armija zaposjela prostor od Prevlake do Stona, a blokirani se Dubrovnik našao pod divljačkim topovskim udarima. Sarajevsko primirje početkom 1992. godine donijelo je zatišje, ali se rat prenio u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Ondje su jugovojska i srpski teroristi željeli izbiti na Neretvu te je hrvatski jug trebao ostati potpuno odsječen od ostatka države. U tim je okolnostima u travnju 1992. godine ustrojeno zapovjedništvo južnoga bojišta s generalom Jankom Bobetkom na čelu, koji je odmah učvrstio obranu i prešao u napad. Operacijom “Čagalj” usmjerenom prema Mostaru neprijatelj je zaustavljen i odbačen od doline rijeke Neretve, a operacijom “Tigar” deblokiran je Dubrovnik. Ipak, nevolje stanovnika dubrovačkoga područja prestale su tek u listopadu 1992. godine nakon oslobađanja Konavala. Naime, pobjede Hrvatske vojske dovele su do sporazuma na britanskoj fregati Avenger, prema kojemu je okupatorska jugoslavenska vojska morala napustiti Konavle, no kako bi se spriječilo da srpske parapostrojbe iz zaposjednutoga dijela Hercegovine preuzmu položaje jugovojske, u listopadu je, lošemu vremenu unatoč, u noći izveden uspješni pomorski desant na Cavtat. Zatim je, za samo nekoliko dana, Hrvatska vojska izbila na granicu s Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom i tako oslobodila najjužniji dio Hrvatske. U luci Gruž 29. listopada 1992. godine svečanim je postrojavanjem i prijavkom generala Janka Bobetka predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu označen završetak vojnih operacija za deblokadu i oslobađanje Dubrovnika i najjužnijih dijelova Republike Hrvatske.

9. Malsenica

Dvodjelni film “Maslenica”, autora Tomislava Šulja i Vladimira Brnardića, progovara o operaciji koja je po mnogima pokazala da je Hrvatska spremna na vojno oslobađanje okupiranih područja. Započeta je 22. siječnja 1993. pod kodnim nazivom “Gusar”, a u njoj je u samo tri dana oslobođena tzv. ružičasta zona okupiranoga zadarskog zaleđa. Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Rovanjske, Maslenice, Posedarja, Novigrada, Pridrage, Škabrnje, Islama Latinskog, Kašića pa do Zemunika i tamošnje zrakoplovne luke. Cilj akcije bilo je stvaranje uvjeta za nesmetanu gradnju novoga Masleničkog mosta, čime bi se prekinula dugotrajna prometna izolacija sjevera i juga Hrvatske, koji su dotada bili povezani preko Paškoga mosta i trajektnom linijom Prizna-Žigljen. Ipak, briljantna pobjeda vrlo se lako mogla pretvoriti u strašan poraz. Iako isprva iznenađene, snage pobunjenih Srba uz pomoć dobrovoljaca iz Srbije krenule su u žestoki protunapad. Sljedećih mjesec dana trajale su strahovite borbe, no hrvatski branitelji, posebice iz gardijskih brigada i jedinica Specijalne policije, rijetko su viđenom požrtvovnošću, usprkos znatnim žrtvama, uspjeli odbiti odlučne protuudare neprijatelja i nanijeti mu vrlo velike gubitke. Film obiluje bogatom arhivskom građom te donosi mnoge nepoznate priče hrvatskih branitelja, specijalnih policajaca i gardista, ali i protivničke strane – Vukova s Vučjaka. Zanimljivo kao rezultat istraživanja ovih dvojice povjesničara vezanih za film u izdanju Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata izdana je 2014. i knjiga.

10. Kako je obranjena Hrvatska (serijal)

Za kraj, ako Vam prethodnih 9 naslova nije dovoljno preporučamo serijal “Kako je obranjena Hrvatska”. Emitiran u jesen 2016. godine na HRT-u povodom 25. obljetnice prijelomnih događaja koji su obilježili razdoblje najžešćih borbi u Hrvatskoj, serijal obrađuje najvažnije događaje i bitke s početka Domovinskog rata. Radi se o prvoj sustavnoj seriji o Domovinskom ratu u 12 epizoda po 50 minuta. Uz pomoć bogate televizijske arhive, izjava sudionika i animiranih karti, redatelj Zoran Margetić i autori nastojali su dočarati presudne momente u stvaranju Hrvatske, kao i manje poznate događaje, koji su bili ključni za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. Nakon kraćeg kronološkog uvoda koje je stvarao autor ovih redaka u svakoj su epizodi tematizirane tri veće priče. Sve epizode dostupne su na Youtube-u u HD rezoluciji.