Nakon niza uspješnih akcija na Južnom bojištu i Dubrovniku, provedenih tijekom svibnja i lipnja, Hrvatska vojska započela je 1. srpnja operaciju Tigar, koja je završena 13. srpnja 1992.
Na Uzdolu u Rami obilježen je Dan udruge 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola te drugi susret iseljenih župljana župe Uzdol i „Ivandanjski svitanjaci“.
Komunisti su kamenovali Petra Bašića u lipnju 1950., a godinu dana kasnije umro je u splitskoj bolnici od posljedica mučenja. Strašne sudbine i ubijanja svećenika potresale su katolički puk godinama nakon završetka rata, a posebno je potresna sudbina tisuća Hrvata bačenih u jamu Bezdanka pored Kostrene, koje su partizani zatrpali smećem, naredili šutnju, a onda su ubojice 1990. govorili da je unutra – stoka.
Danas je u Stocu obilježena 27. obljetnica osnutka Postrojbe HVO za posebne namjene Ludvig Pavlović.
![Obilježavanje godišnjice akcije ‘Čagalj’ [najava]](/media/k2/items/cache/15af91003feb7702e5dbaacbf2f17e89_M.jpg)
U sklopu ovogodišnje manifestacije “Lipanjske zore”, kojom se obilježava godišnjica vojne akcije u kojoj su snage HVO-a, HV-a i HOS-a 1992. godine oslobodile dolinu Neretve, u petak, 7. lipnja, prigodnim programom obilježit će se godišnjica akcije “Čagalj”.
![HNK Rijeka – što niste znali o povijesti Rijeke i njegovoj Armadi u Domovinskom ratu? [video]](/media/k2/items/cache/04ccfa5912a78134b8056676f3532d14_M.jpg)
Veći se dio Armade, a riječ je bila o ljudima, mladićima rođenim između 1966. i 1972. godine (mladići od 19 do 25 godina), uključilo u hrvatski Domovinski rat kad je bilo najpotrebnije, kad najprije većina nije imala dovoljno hrabrosti i drskosti, dovoljno smjelosti te u samoj Oluji kad je bila potrebna golema vojna sila kako bi se istovremeno krenulo oslobađati domovinu iz brojnih pravaca.
Malo više od mjesec dana nakon što je odluka o izgledu hrvatske nacionalne trobojnice objavljena u Gajevim Narodnim novinama, ona je 5. lipnja 1848. prvi put i službeno upotrijebljena.
Fra Radoslav Glavaš bio je član Hercegovačke franjevačke provincije. U svome kratkom 36-godišnjem životu doživio je mnogo toga, između ostaloga i uspostavu i propast Nezavisne Države Hrvatske, u životu koje je igrao zapaženu ulogu. Bavio se književnom kritikom, a iz hrvatske je književnosti postigao doktorat na Filozofskome fakultetu Zagrebačkog sveučilišta (1942.).
Formiranje Hrvatskog vijeća obrane grada Sarajeva, kao političko-vojnog reprezenta hrvatskog naroda u Sarajevu, inicirali su članovi Hrvatskog gospodarskog društva Bosne i Hercegovine, udruge osnovane poradi zaštite gospodarskih interesa hrvatskih tvrtki u BiH. Osnivačka skupština održana je 29. svibnja 1992. godine na Stupu, a predsjedao je gospodin Vladimir Mađura, predsjednik Hrvatskog gospodarskog društva BiH. Tijekom sjednice jednoglasno je izabrano Vijeće HVO-a Sarajevo u sljedećem sastavu:
![Na današnji dan 1991. – Održana prva smotra Zbora narodne garde [video]](/media/k2/items/cache/f9adbb275ff31ab154bc7deaace15fcf_M.jpg)
Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak prvome predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.
U Ljubljani 27. svibnja 1945. komunistički maršal Tito, kojeg sljedbenici komunizma slave ovih dana u Kumorvcu, govori zloguke riječi:
Obilaskom groblja i spomen obilježja, misom zadušnicom za poginule i nestale branitelje, te svečanom akademijom, danas je obilježena 27. godišnjica od osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) regije Bihać i organizirane odbrane Hrvata u Unsko-sanskoj županiji (USŽ) tijekom rata od 1992. do 1995. godine.
 |
 |
 |