“Vitez nad vitezovima”, “hrabri među najhrabrijima” i najveći tigar među “Tigrovima”, pukovnik Damir Tomljanović-Gavran dao je život za domovinu. Legendarni zapovjednik Tigrova poginuo je 17. veljače 1994. na Velebitu.
Utjecaj totalitarističke prošlosti na demokratsku sadašnjost na primjeru stradanja hercegovačkih franjevaca te partizanskih zločina u Hercegovini tiče se konkretnih zločina jugokomunističkih vlasti nad hercegovačkim franjevcima u Hercegovini koji se do današnjih dana uglavnom prešućuju, umjesto procesuiraju, dok se simbolima totalitarističkog režima pod kojim smo u okviru SFRJ-e živjeli obično pridaje pozitivan prefiks antifašizma.
Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije 75 godina partizani ušli u Široki Brijeg te počinili stravične zločine u Franjevačkom samostanu na Brijegu kada su na brutalan način u ratnom samostanskom skloništu ubili dvanaestoricu franjevaca.
![Udovice Drugog svjetskog rata i poraća dobivaju spomenik u Ljubuškom [foto&video]](/media/k2/items/cache/d08730e7337499c1bb8589adf93265ac_M.jpg)
Gradska uprava Grada Ljubuškog odlučila je podignuti spomenik svim majkama s područja tog grada kao znak zahvale za sve što su učinile za svoju djecu, a svečano otvorenje spomenika pod nazivom "Spomenik majci" bit će upriličeno 15. veljače 2020. godine.
Danas su na Trgu širokobrijeških žrtava, povodom 7. veljače, Dana sjećanja na pobijene franjevce i puk, položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve stradale žrtve Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke.
Mimohodom vjernika od mjesnih spomenika stradalima u Mokrom i Crnim Lokavama do ratnog skloništa u Širokom Brijegu u nedjelju, 2. veljače, počeli su "X. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca" u povodu 75. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.
U prošlom broju Hrvatskog vojnika naveden je podatak da je 29. travnja 1992. Krizni štab općine Mostar donio ”Odluku“, koju je potpisalo njegovih devet članova, od toga četiri Bošnjaka-muslimana, prema kojoj HVO preuzima obranu Mostara, zajedno s pripadnicima MUP-a – centar Mostar, te da je HVO tu odluku uspješno proveo tako što su najvećim dijelom upravo postrojbe HVO-a u lipnju 1992. porazile srpskog agresora i oslobodile Mostar (operacija Čagalj, odnosno Lipanjske zore).
Višegodišnja medijska kampanja o zločinima Hrvata u BiH i odgovornosti hrvatskog vodstva za “pogrešnu” politiku prema BiH razlog je što i danas u dijelu hrvatske i svjetske javnosti postoji snažna percepcija o negativnoj ulozi Hrvatske i Hrvata u ratu u BiH.
Heraldički ljiljan (fr. Fleur-de-Lis) je heraldički simbol koji se svrstava među prirodne likove. Često se drži i marijanskim znakom, a u Francuskoj je od srednjega vijeka simbol kraljevske časti.
Na prigodan, svečan i dostojanstven način danas je u Busovači obilježena dvadeset sedma godišnjica pogibije trojice pripadnika Postrojbe za posebne namjene (PPN) „Ludvik Pavlović“ iz Ljubuškog.
Hrvati Srednje Bosne najveće su žrtve rata muslimansko-hrvatskog sukoba. Dugo godina zlonamjerno je stvarana u hrvatskim medijima i među političarima da su Hrvati, u okruženju Armije BiH u nekoliko izoliranih enklava, agresori na Srednju Bosnu. Međutim prava je istina da su upravo Hrvati bili najveće žrtve zločinačkih napada i etničkog čišćenja Armije BiH, a jedan od tih zločina dogodio se u Buhinim Kućama kod Viteza.
![Križančevo selo – Strašan zločin Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne [Otrgnuto od zaborava]](/media/k2/items/cache/980e6273410971e0c574002bb28a4261_M.jpg)
Tijekom rata i potpune blokade Lašvanske doline koja je trajala 316 dana u Vitezu su poginula ili su ubijena 653 vojnika i civila.
 |
 |
 |