U Sarajevu pedstavljena knjiga Dušana Muse "Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine"

Sajam je organiziran u centru Skenderija na površini od 10.000 četvornih metara, a na njemu sudjeluje više od 150 izdavačkih kuća koje će predstaviti ukupno 130 novih knjiga i 175 autora i promotora na 86 promocija u Bosanskoj kući u Dvorani Mirza Delibašić. Sajamsku manifestaciju je otvorio Ibrahim Spahić  predsjednik Programskog savjeta Internacionalnog sarajevskog sajma knjiga.

Promocija knjige „Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine“ održana je u Bosanskoj kući. Uz autora u programu su sudjelovali moderatorica Jagoda Iličić, inače predsjednica Društva pisaca Bosne i Hercegovine i prof. Andrija Stojić prof. predsjednik čutlučkog ogranka Matice hrvatske. Nakon što je moderatorica predstavila djelo i autore predsjednik Andrija Stojić je u predstavio plodnu izdavačku djelatnost Matice hrvatske Čitluk, pored ostalog ističući: Na ovu temu je napisano mnogo etnografski znanatvenih radova, koji imaju studijski karakter. Svakako, mnoge od njih na svoju radost sam pročitao u cilju upotpunjavanja znanja o ovoj materiji. No, izuzev autora Muse nitko se nije sustavnije bavio ovom temom, te je knjiga osobita po tome što ima tako velik povijesni raspon – od neolita, ranobrončanog doba do današnji dana.

Govoreći o samoj knjizi Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine, prof. Stojić se prisjetio da je i sam u ranoj mladosti imao iskustva s tim pozivom. „Međutim, jedan od razloga zbog kojeg je ova knjiga meni prirasla k srcu  leži u tome što sam još od rane mladosti, obilazeći brojne Dinarske planine, osobno vidio, osjetio i doživio osebujan način življenja stočara i gledao izbliza njihovu kulturu stanovanja i njihov odnos prema prirodi ili, kako bi mi danas moderno rekli, „prema okolišu“. Ostvarivali su divan sklad s prirodom, svaki puta bio bi oduševljen tim skladom, „simbiozom“ u svemu i svime onim što sam vidio, i sve tu na našim prostorima, prekrasnim prostranstvima.

A zatim osvrćući se na spomenutu knjigu dodao: “danas takvog načina življenja više nema ili je u potpunom izumiranju. Upravo, to je glavni razlog što smo ovu knjigu objavili. Željeli smo ovakav način življenja naših predaka „oteti od zaborava“ i na ovaj način ga približiti mlađim naraštajima – urbaniziranim ljudima“…

Opširnije o knjizi „Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine“, govorio je autor Dušan Musa, koji je naglasio da je izrada knjige zahtijevala dosta terenskog rada iz kojeg se izrodio znanstveni studij ne samo o pozivu sezonskog stočara, nego i podrijetlu gange i nekih drugih napjeva, običaja, proizvodnji suhog ovčjeg sira iz mijeha, te životu današnjih planištaka koji uz predan rad održavaju tradiciju... Ono što je zanimljivo, autor je na osnovu relevantnih zapažanja iznio tezu da je sezonsko stočarstvo djelatnost staro oko 2.500 godina, odnosno da datira iz vremena antike kada su prostorima današnje Hercegovine krstarila različita ilirska plemena.

Autor kojeg su posjetom podržale kolege iz dijela sarajevskih medija, potencirao je činjenicu da je sezonsko stočarstvo uz poljoprivredu bila daleko najvažnija gospodarska grana. Stup sezonskog stočarstva bila je ovca pramenka, životinja skromnih zahtijeva i velike izdržljivosti. Njena uloga nije se ogledala samo u proizvodnji čuvenog suhog sira, nego i činjenici da je ne samo hranila nego stoljećima od glave do pete odijevala i obuvala Hercegovke i Hercegovce!  

Pri kraju izlaganja autor je ukazao na jedan veliki propust, naglašavajući:

„Na žalost Bosna i Hercegovina od nematerijalne kulturne baštine vezane za sezonsko stočarstvo još nije uspjela uvrstiti na UNESCO-vu listu. Istina na preliminarnoj listi su ganga, sir iz mijeha i pjevanje uz gusle, ali to nije dovoljno, jer stalno postoji mogućnost da netko, odnosno neke od susjednih zemalja iste uvrste u svoju kulturnu baštinu, zbog čega ćemo ostati bez toga ili s drugim dijeliti ono što je izvorno naše, odnosno hercegovačko i bosanskohercegovačko.

Na kraju ističemo da će 35. međunarodni sajam knjiga koji je otvoren 17. trajati do 22. travnja.