Dogovoreno formiranje Vijeća umirovljenika Federacije BiH, imalo bi savjetodavni karakter

Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike donijela je zaključak o prihvaćanju informacije ovog ministarstva o potrebi formiranja Vijeća umirovljenika Federacije BiH. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zaduženo je ovim zaključkom da u roku od tri mjeseca, s predstavnicima Saveza udruženja umirovljenika u FBiH Sarajevo, te Saveza županijskih udruga umirovljenika u FBiH Mostar, usuglasi tekst Sporazuma o osnivanju Vijeća umirovljenika u FBiH, koji će dostaviti Federalnoj vladi na razmatranje.

Ministarstvo napominje da bi se formiranjem Vijeća umirovljenika FBiH, na osnovu sporazuma između Vlade i predstavnika umirovljenika, mogli utvrdili principi djelovanja, sastav, način odlučivanja, djelokrug rada i nadležnosti. Pojašnjeno je da bi Vijeće bilo uspostavljeno s ciljem vođenja zajedničke djelatnosti socijalnih partnera u oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja, afirmacije i zaštite prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i razvijanja socijalnog dijaloga u ovom segmentu.

Također, u informaciji se navodi da bi Vijeće umirovljenika imalo savjetodavni karakter. Između ostalog, bilo bi nadležno da prati, razmatra i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera na razvoj i socijalnu stabilnost mirovinskog sustava. Razmatralo bi i predlagalo izmjenu propisa iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja, te razmatralo nacrte zakona, podzakonskih akata, programa i drugih dokumenata iz djelokruga svog rada, a mišljenja o tim dokumentima putem resornog ministarstva dostavljala bi se Vladi Federacije BiH. Vijeće bi, obrazloženo je u informaciji, pratilo i primjenu zakona i ostvarivanje prava iz oblasti MIO, te predlagalo nadležnim organima i institucijama mjere za ostvarivanje i unapređivanje tih prava.

Ovo ministarstvo je u informaciji navelo i da većina zemalja okruženja i Europske unije, poznaje određene oblike institucionalnog učešća u donošenju odluka, koje se odnose na osobe treće životne dobi. U tom smislu napomenuto je da se kao polazna osnova često navodi i odredba iz Povelje EU o temeljnim pravima, čija primjena u praksi je dovela do različitih oblika zaštite koji podrazumijevaju aktivno i institucionalno učešće umirovljenika u postupcima donošenja odluka o statusu i pravima ove populacije.