Zapadna Hercegovina čeka rezultate utrke za projekte iz poziva vrijednog 40 milijuna eura
- Napisao/la Dario Pušić / Vecernji.ba
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Upravo se ovih dana vrši valorizacija pristiglih projektnih ideja na natječaj u okviru programa Interreg Hrvatska - BiH - Crna Gora, koji ima proračun od oko 138 milijuna eura, pri čemu je za prvi javni poziv osigurano oko 40 milijuna.
Od obnove tvrđave hercega Stjepana u Ljubuškom pa do uređenja Borka i spilje Peć-Mlini, Zapadnohercegovačka županija do sada je prikupila niz vrijednih iskustava u projektima prekogranične suradnje financiranim sredstvima Europske unije, a sada se pred Županijom, ali i BiH u cjelini otvaraju nove, veće prilike za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova, pri čemu će prvi put u takvim projektima prekogranične suradnje moći sudjelovati i privatni gospodarski sektor, piše Večernji list BiH.
Upravo se ovih dana vrši valorizacija pristiglih projektnih ideja na natječaj u okviru programa Interreg Hrvatska - BiH - Crna Gora, koji ima proračun od oko 138 milijuna eura, pri čemu je za prvi javni poziv osigurano oko 40 milijuna.
Nove mogućnosti
Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ZHŽ-a za europske integracije, potvrdio je u razgovoru za Večernji list kako BiH u proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. ima mogućnost pristupa prekograničnim programima suradnje, kao i teritorijalnim programima suradnje. Tri su ključna programa teritorijalne suradnje koji uključuju i BiH, ali i zemlje članice Europe. Prvi je dunavski program, zatim mediteranski te na kraju jadransko-jonski program prekogranične suradnje. Kada je riječ o ovim programima, BiH sudjeluje u pripremama određenih projekata, a trenutačno je otvoren drugi javni poziv dunavskog programa prekogranične suradnje, i to do 29. ožujka. U tom kontekstu objasnio je kako Zapadnohercegovačka županija s institucijama te u koordinaciji s općinama i gradovima analiza mogućnost prijavljivanja projekata iz strategije razvoja, a trenutačno su u fazi traženja partnera u drugim zemljama kako bi se zajedno prijavili. - Mi kao Ured Zapadnohercegovačke županije kroz dunavski program već imamo odobren projekt s partnerima iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Mađarske, Njemačke, Ukrajine, Rumunjske, a vezan uz razvoj i promociju dunavsko-rimskih vinskih cesta. Riječ je o kulturnoj ruti u koju je uključena Bosna i Hercegovina - naveo je Jurilj. Potvrdio je pritom i kako u ovoj godini očekuju otvaranje novih poziva u okviru jadransko-jonskog programa prekogranične suradnje, a kroz mediteranski očekuju odobravanje određenih projekata na koje su se institucije Županije prijavile, a prije svega tu se misli na Zavod za poljoprivredu, gdje je, u zajedništvu s partnerima, kandidiran projekt o temi obnovljivih izvora energije u vinogradarstvu. Zanimljivo je što BiH sada može ući i u novi program Interreg Europe, a cilj je stimuliranje prekogranične suradnje, nakon čega će Ured za europske integracije početi proaktivnije i kroz koordinaciju unutar Županije, s ministarstvima, tijelima županijske uprave, općinama i gradovima, kao i drugim institucijama, kanalizirati projektne ideje prema ovom programu.
Suradnja među državama
Istodobno, najkonkretniji se do sada pokazao trilateralni program prekogranične suradnje Hrvatska - BiH - Crna Gora, a koji je u ovoj fazi i najizdašniji. Jurilj je podsjetio kako je protekle godine bio otvoren natječaj na koji su prijavljeni projekti, a sada se čeka ocjena projektnih ideja. ZHŽ je prijavio veći broj projekata, između 10 i 15, s različitim partnerima, a u prvom tromjesečju ove godine trebali bi biti objavljeni rezultati. Također, najavio je i kako se očekuje novi poziv u okviru istog programa, a koji će biti usmjeren prema privatnom sektoru, što je zapravo prvi put da ovaj sektor ima priliku kandidirati svoje projektne ideje. Tu je i bilateralni program prekogranične suradnje BiH - Crne Gore, a Jurilj je naveo kako se trenutačno i u tom kontekstu očekuju rezultati javnog poziva. ZHŽ ima dva predložena projekta - jedan uime Razvojne agencije Herag, a drugi uime Ureda za europske integracije. Inače, projekti prekogranične suradnje sa zemljama okružja do sada su se pokazali i kao prilično uspješni kada je riječ o ulaganjima u niz projektnih područja, a poglavito kada govorimo o infrastrukturi.