Dogodilo se na današnji dan, 20. studenoga... [Pokolj u Ovčari]

U noći s 20. na 21. studenoga 1991. na farmi Ovčara zbio se stravičan masakr. Najmlađoj ubijenoj osobi bilo je 16 godina, a najstarijoj 76. Nakon likvidacije, buldožeri su prekrili zemljom masovnu grobnicu.

JNA je zauzela bolnicu u Vukovaru 19.studenog. Suprotno dogovoru o predaji, na užas bolničkog osoblja, vojska je ušla u bolnicu prije predstavnika Međunarodnog crvenog križa te su započeli sa evakuacijom oko 450 civila, bolesnika, ranjenika te manje skupine pripadnika ZNG-a, koji su se tu sklonili.

Nakon ispitivanja i odabira majora Šljivančanina, 20. studenog ujutro u sedam vojnih autobusa ukrcano je oko tri stotine ljudi i odvezeno na farmu Ovčara. Tamo ih je dočekao špalir vojnika, dobrovoljaca i Arkanovih paravojnika koji su uh zvjerski premlaćivali, oduzevši im sve vrjednije stvari i novac. Svi su zatočeni u hangar za poljoprivredne strojeve. Uslijedila su nova ispitivanja i mučenja. S prvim sumrakom, po nalogu majora Šljivančanina izdvojen je Siniša Glavašević, novinar Radio Vukovara i Jean- Michel Nicolier, teško ranjeni Francuz, koji se dragovoljno priključio ZNG-u. Odvezeni su do ribnjaka Grabova gdje su ih ubili vojnici specijalne satnije Prve mehanizirane gardijske brigade JNA, pod zapovjedništvom kapetana Miroslava Radića.

Nakon njih došao je red na ostale. U vremenu od 18 sati do 1 sat poslije ponoći, u grupama po dvadeset dovoženi su kamionom s ceradom na stratište gdje su mučki likvidirani - piše Dušan Viro u svojoj knjizi Slobodan Milošević - anatomija zločina.

U rujnu i listopadu 1996. započele su ekshumacije iz masovne grobnice koje je trajalo 40 dana. Obdukcija je pokazala da su žrtve zaista ranjenici iz vukovarske bolnice, medicinsko osoblje, civili, žene i djeca. Ubijeno je 260 ljudi a dosad ih je ekshumirano 200.

Likvidirana je i Ružica Markobašić (32) koja je tada bila u poodmakloj trudnoći, a Igor Kačić (16) najmlađa je žrtva Ovčare.

Povelja o pravima, poznati Bill of Rights, jedan je od temeljnih dokumenata na kojima su se gradile Sjedinjene Američke Države. Povijesni dokument prolazio je ratifikaciju parlamenata svih saveznih država, a prva koja ga je prihvatila bila je New Jersey, na današnji dan 1789. godine.

Početak 20. stoljeća bio je turbulentan u Meksiku, mnogoljudnoj zemlji s prilično kaotičnim uređenjem. Iako su predsjednike obično birali na izborima, Porfirio Diaz bio je toliko zloglasan i nenaklonjen svojim građanima da je 1910. godine Francisco Madeiro podigao jednu u nizu revolucija kako bi ga svrgnuo s vlasti.

Nakon kraja Drugog svjetskog rata trebalo je na neki način objasniti svijetu što se zapravo događalo, pa je ustanovljen sud u Nürnbergu na kojem se sudilo nacističkim zločincima koje su saveznici uspjeli uhvatiti. Suđenja su počela na današnji dan 1945. godine, pola godine nakon kapitulacije Njemačke.

U to doba još buduća kraljica, Elizabeta II udala se 1947. godine za Philipa Mountbattena, vojvodu od Edinbourgha i ne sluteći da će vrlo brzo sjesti na tron Ujedinjenog Kraljevstva u jednoj od najdužih vladavina u povijesti svoje zemlje.

Na današnji su dan američke novine Plain Dealer objavile slike masakra u Vijetnamu koji je počinila američka vojska. Masakr se dogodio u selu My Lai, a ubijeno je između 347 i 504 civila. Ubijeni su bili nenaoružani, većinom žene i djeca, pa čak i bebe. U američkoj vojsci je pokrenuta istraga, no osuđen je samo jedan jedini vojnik -potporučnik William Calley. On je osuđen na doživotni zatvor, no odslužio je samo 3 i pol godine i to u kućnom pritvoru. Fotografije masakra snimili su sami američki vojnici. Kad su fotografije izašle u novinama, došlo je do velikog uzbuđenja u javnosti i još se jače razvio pokret protiv američkog angažmana u Vijetnamu.

Kubanska revolucija izbacila je Amerikance s Kube i uvela socijalizam, koji je odmah dobio zaštitu Sovjetskog Saveza, vrlo konkretno u vidu balističkih projektila instaliranih na Kubi i usmjerenih prema SAD. Nakon dugog natezanja, John F. Kennedy na današnji je dan odlučio u znak dobre volje podići vojnu blokadu Kube.

Na današnji su dan pušteni u prodaju prvi Microsoftovi Windowsi, verzija 1.0. Uvelike su nalikovali Macintoshovom grafičkom sučelju. Microsoft je morao čak ukloniti neke mogućnosti, npr. preklapajuće prozore, da bi se uklonila mogućnost sukoba s Macintoshom. Windowsi 1.0 bili su MS-DOS aplikacija, što znači da su radili samo unutar već instaliranog DOS okruženja, a ne kao samostalan operativni sustav. Na neki su način zapravo bili grafički “front end” MS-DOS operativnog sustava. Sadržavali su neke pomoćne aplikacije koje se i danas koriste u Windowsima, primjerice Paint, Calculator, Clock i Notepad. Zanimljivo je da prvi Windowsi nisu imali veliki komercijalni uspjeh. Ostali su u sjeni drugih grafičkih sučelja.

Ostali događaji na današnji dan:

1700 – Bitka kod Narve

1910 – Umro Lav Tolstoj

1962 – Kraj Kubanske raketne krize

1992 – Vatra u dvorcu Windsor

1998 – Lansiran prvi modul Međunarodne svemirske postaje

Rođendane danas slave Edwin Hubble, poznati astronom koji je otkrio postojanje galaksija i prema kojem se zove orbitalni teleskop, prvo dijete doseljenika rođeno u SAD-u Peregrin White, koji se rodio na usidrenom Mayfloweru, ruska primabalerina Maja Pliseckaja i drugi ubijeni Kennedy, Robert. Spomenimo još američku glumicu Bo Derek te glazbenike Mike D-ja iz Beastie Boysa te Sen Doga, rappera iz skupine Cypress Hill.