Dogodilo se na današnji dan, 20. listopada... [Tesla prijavio prve pronalaske patentnom uredu]

Marija Terezija na vlast je došla na današnji dan 1740. nakon smrti oca cara Karla VI. Habsburškog. Okrunjena je četiri godine kasnije u Pragu, a za njenu vladavinu svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, uvela je opću školsku obvezu, vodila četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka i održavala uređeno stanje unutar Habsburške monarhije.

Hrvatski pustolov Tomo Martin Skalica uputio se na današnji dan 1851. na put oko svijeta finskim kitolovcem iz Bremena preko Atlantskog oceana u jugozapadnom smjeru, prema Americi. Skalica je oplovio Ognjenu zemlju, stigao u San Francisco, a zatim preko Havajskog otočja i Tihog oceana uplovio u Petropavlovsk na Kamčatki, da bi se iz Kine vratio u Europu. Slavonsko-brodski "srećogonja", kako su ga nazivali, tako je postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet, doduše ne na svome nego na stranome brodu.

Nikola Tesla počeo je 1887. svoj uspon u SAD-u kada je na današnji dan prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih. Radilo se o svojevrsnom početku revolucije u elektrotehnici, a zaštitio je otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.

Godinu dana nakon početka Dugog marša, četiri tisuće preživjelih pripadnika kineske Crvene armije na čelu s Mao Ze Dongom stiglo je 20. listopada 1935. u provinciju Shensi na sjeverozapadu Kine. Bio je to veliki podvig, dotad nepoznat u povijesti ratovanja. U epskom bijegu pred vojskom Čang Kai Sheka kineski komunisti prešli su više od 10 tisuća kilometara.

Kraljica Elizabeta II. otvorila je 1973. poznatu Sydneysku operu, koja se danas nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Opera danskog arhitekta Jorna Utzona, sastavljena od tri skupine "školjaka" natkrivenih i međusobno isprepletenih, jedno je od najznačajnijih arhitektonskih djela 20. stoljeća. Izgrađena je u ekspresionističkom stilu, a leži na 580 postavljenih stupova koji su postavljeni na 25 metara ispod površine mora. Opskrbljuje se strujom čija je potrošnja jednaka potrošnji grada od 25.000 stanovnika.

Na današnji je dan američki kongresni odbor za ne-američke aktivnosti počeo istragu o hollywoodskim djelatnicima koji su pripadali američkoj Komunističkoj partiji ili su je simpatizirali. Odbor je preslušavao hollywoodske profesionalce, uključujući Walta Disneya i Ronalda Reagana, da bi doznao koji američki filmski djelatnici imaju veze s komunistima. Reagan je u to doba bio predsjednik Udruženja filmskih djelatnika. Kao reakciju na to, nekoliko je hollywoodskih umjetnika, uključujući redatelja Johna Hustona i glumce Humphreya Bogarta i Lauren Bacall, protestiralo protiv takvih istraga, pozivajući se na prvi amandman. Kongresni komitet je sastavio crnu listu, koja je isprva sadržavala deset imena, a zatim se povećavala, pa je dosegla brojku od 300 djelatnika. Filmski studiji te ljude nisu htjeli zapošljavati. Jedan od umjetnika na crnoj listi bio je i Charlie Chaplin. On je otišao u inozemstvo, a drugi su se snalazili, primjerice pišući pod pseudonimima. Većina ipak nikad nije uspjela ponovno se etablirati u Hollywoodu.

Na današnji je dan snimljen jedan od najkontroverznijih filmova u povijesti. Riječ je o kratkom filmu koji prikazuje majmunolikog čovjeka, navodnog Bigfoota, kako prolazi rubom šume. Analitičari i stručnjaci i danas su podijeljeni oko mišljenja je li snimka namještaljka ili doista prikazuje do sada neotkrivenu vrstu. Film su snimili Roger Patterson i Robert Gimlin u šumi Six Rivers u Kaliforniji. Njih dvojica su tvrdili da je riječ o Bigfootu ili Sasquatchu, sniježnom čovjeku koji živi u Sjevernoj Americi. Snimka ukupno traj 53 sekunde i dosta je trzava. Može se lako pronaći na YouTubeu kao Patterson-Gimlinov film (prema prezimenima autora).

Ostali događaji:

1740 – Marija Terezija došla na vlast

1781 – Patent o toleranciji Josipa II.

1803 – Američka kupnja Louisiane od Francuske

1827 – Bitka kod Navarina

1860 – Listopadska diploma

1941 – Masakr u Kragujevcu

1944 – Oslobođenje Beograda

1944 – Eksplozija plina u Clevelandu

1973 – Otvorena opera u Sydneyu

Najstariji hrvatski preporoditelj Janko Drašković rođen je 20. listopada 1770. u Zagrebu, a njegova najveća zasluga je propagiranje ilirizma i znamenitih ilirskih književnika. Svoja je gledišta na jezik i na književnost, politiku i gospodarstvo iznio u djelu čiji se naslov najčešće navodi kao Disertacija iliti razgovor... Na današnji dan 1958. rođen je slavni hrvatski pijanist Ivo Pogorelić, koji je ubilježio brojne trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Australije, Japana, Južne Amerike i Izraela te nastupio s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima. Godine 1971. rodila se Dannii Minogue, australska pjevačica i nešto manje popularna sestra proslavljene Kylie. Iste godine rodio se i Calvin Cordozar Broadus, Jr. poznatiji kao Snoop Dogg. Američki hip-hoper razvio se u glazbenu i kulturnu ikonu, a njegov album Doggystyle bio je prvi debitantski album koji je postao broj jedan na glazbenim ljestvicama u SAD-u. Od slavnih filmaša danas rođendan slavi glumac Viggo Mortensen koji je svjetsku slavu stekao ulogom Stridera u trilogiji ''Gospodar prstenova'' i redatelj koji je poharao Oskare filmom ''Slumdog Millionare'' Danny Boyle.