Dogodilo se na današnji dan, 16. listopada... [Ubijen Bruno Bušić]

Zadnja kraljica apsolutističke Francuske Marija Antoaneta, pogubljena je giljotinom na današnji dan 1793. godine u Parizu. Ta austrijska nadvojvotkinja u povijesti je zapamćena kao najomraženija francuska kraljica no to je, kako povijest otkriva, dobrim dijelom bila poslijedica propagande kojom se potpirivao revolucionarni plamen. Velik dio citata koji joj se pripisuju, pa i najpoznatiji o 'kruhu i kolačima', vrlo vjerojatno nema nikakve veze s njom. Revolucionarni sud ipak ju je po kratkom i namještenom postupku osudio na smrt zbog različitih zločina i prekršaja. Legenda kaže da je na stratištu zadnje riječi uputila krvniku i to ispričavši mu se nakon što mu je stala na nogu.

U bitci kod Leipziga, poznatijoj pod nazivom Bitka naroda koja je počela na današnji dan 1813. godine, koalicija šest sila je nanijela težak poraz Napoleonu Bonaparteu. Radilo se o najvećoj europskoj bitci do I. Svjetskog rata u kojoj je sudjelovalo više od pola milijuna ljudi. U seriji bitaka francuske trupe su bile opkoljene dvostruko većim brojem neprijatelja te su nakon tri dana poraženi i potisnuti u Francusku. Saveznici su poraz platili s oko 55 tisuća mrtvih i ranjenih, dok je Napoleon imao oko 38 tisuća mrtvih i ranjenih, te oko 20 tisuća zarobljenih. Time je njegova moć slomljena te je iduće godine prisiljen na abdikaciju i protjeran na Elbu.

U američkom gradiću Cardiffu u državi New York 1869. dodine otkriven je tzv. Div iz Cardiffa, vjerojatno jedna od najpoznatijih prijevara u Americi. Radilo se o tri metra dugom 'kamenom čovjeku' koji je otkriven tijekom kopanja bunara. Div je bio kreacija Georgea Hulla, trgovca duhanom koji je, pošto je bio ateist, prijevaru odlučio provesti nakon svađe s nekim radikalnim svećenikom koji mu je tvrdio da je dio Knjige postanka u kojoj se spominju divovi na zemlji, istinit. Nakon godinu dana priprema i mnogo utrošenog novca Hull je prijevaru proveo u djelo. U kratkom roku počeo je vrlo dobro zarađivati na prodaji ulaznica, a ubrzo je svog diva i prodao za gotovo dvadeset puta veću sumu nego je na njega utrošio. Jedan suparnik je čak napravio i kopiju i na njoj također dobro zaradio, ali svemu je došao kraj nakon manje od godinu dana kada su oba diva na sudu proglašena prijevarama.

Na današnji je dan grupa zagrebačkih studenata izrazila svoje nezadovoljstvo mađarskom vlašću nad Hrvatskom. To su učinili spaljivanjem kopije mađarske zastave na Trgu bana Jelačića. Nisu željeli spaliti službenu mađarsku zastavu s kraljevskim insignijama kako ne bi povrijedili cara i kralja Franju Josipa I. koji je tih dana bio u posjetu Zagrebu radi otvorenja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta. Zbog toga su dali sašiti kod 18-godišnje zagrebačke modistice Margarete Mastler zastavu u mađarskim bojama (crvena-bijela-zelena). Na današnji dan tu su zastavu donijeli na Jelačićev trg pred banov spomenik, proboli je na uglovima vrhovima sablji i podigli razapetu u vis. Zatim su je polili rakijom i zapalili. Uhićena su 24 studenta, među njima Stjepan Radić i Vladimir Vidrić. Radić je od svih najoštrije kažnjen, sa 6 mjeseci zatvora.

Nacistički general-guverner Hans Frank 1940. godine stvorio je Varšavski geto, prostor koji je zauzimao oko 2,5 posto površine Varšave, a u koji je bilo smješteno oko trećina njenih stanovnika. Mjesec dana nakon 'osnutka' geto je potpuno ograđen zidovima, bodljikavom žicom i stavljen pod nadzor SS-a. Kroz slijedećih godinu i pol dana u geto su dopremljene još tisuće Židova i drugih nepoželjnih te su uvjeti postali stravični. Svaki stanovnik je dobivao tek 220 kalorija hrane dnevno pa su od gladi, ali i raznih bolesti koje su harale, umrle tisuće. Usprkos potpunoj izolaciji u getu su postojale škole, obrti, sirotišta, javne kuhinje i skloništa, knjižnice pa čak i orkestar. Samo 1942. iz geta je u logor smrti Treblinku odvedeno više od 300 tisuća ljudi, a preostali su se, spoznavši kakva sudbina ih čeka, odlučili boriti pa je početkom 1943. izbio ustanak. Otpor je trajao puna četiri mjeseca nakon čega je geto spaljen i doslovno sravnjen sa zemljom, a svi uhvaćeni su ili ubijeni na licu mjesta ili poslani u logore.

Na današnji je dan UDBA u Parizu ubila Brunu Bušića, hrvatskog publicista i ekonomista, koji je svojom aktivnošću pokušavao okupiti hrvatske emigrantske udruge. Pokopan je na pariškom groblju Père-Lachaise. Na isti današnji dan, 11 godina nakon smrti, kosti su mu prenesene na zagrebački Mirogoj.

Ostali događaji:

1781. – Washington zauzeo Yorktown

1813. – Bitka kod Leipziga

1923. – Osnovana kompanija Walt Disney

1934. – Kineski Dugi marš

1940. – Prvi afroamerički general u SAD-u

1940. – Uspostavljen varšavski geto

Na današnji dan 1663. godine rođen je princ Eugen Savojski, austrijski vojskovođa i političar francuskog podrijetla, čije su velike pobjede nad Turcima zaustavile njihovo prodiranje i osvajanje u Europi. Irski književnik Oscar Wilde, u svoje vrijeme poznat po oštroumnosti i duhovitim dosjetkama, a zapamćen kao autor romana Slika Doriana Greya, te drama Važno je zvati se Ernest, Teško je biti idiot i mnogih drugih djela, rođen je 1854. godine. Njemački književnik Günter Grass, autor romana Limeni bubanj i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, rođen je 1927. godine. Američki glumac, redatelj i scenarist Tim Robbins, dobitnik Oscara zapamćen po ulogama u filmovima Bull Durham, The Shawshank Redemption, Mystic River i drugima, rođen je 1958. godine. Američki glazbenik australskog porijekla Michael Peter Balzary, suosnivač i basist Red Hot Chilli Peppersa poznatiji pod umjetničkim imenom Flea, rođen je na današnji dan 1962. godine.