Dogodilo se na današnji dan, 6. listopada...

Na današnji dan 1781. godine započela je opsada Yorktowna, posljednja bitka Američkog rata za nezavisnost. Napad su predvodili generali George Washington i De Rochambeu protiv britanskog zapovjednika Lorda Cornwallisa koji je bio utaboren u Yorktownu. Cornwallis je imao vojsku od 7.000 ljudi s kojom je dominirao jugom te se vratio u Yorktown po zalihe za svoje vojnike. Već nakon nekoliko dana opsade saveznici su zauzeli većinu važnih točaka u gradu te je Cornwallis shvatio u kakvoj je nevolji, a pojačanje nije stizalo. Uvidjevši da njegov otpor više nema smisla, ponudio je predaju koju su saveznici prihvatili. Predaja Cornwallisove vojske kod Yorktowna navela je Britance da počnu pregovore s Amerikancima i direktno utjecala na kraj rata.

Na današnji dan smaknuto je trinaest generala koji su zapovijedali mađarskom vojskom u revoluciji 1848./1849. godine. Smaknuće je izvršeno kao osveta za izdaju koju su oni prema viđenju austrijskih vlasti izveli kad su ratovali za samostalnost Ugarske od Austrije. Zanimljivo je da je jedan od trinaestorice, Karoly Knezić, rođen na području današnje Hrvatske, u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara. Prema predaji, dok je streljački vod izvršavao smaknuća austrijski su zapovjednici u blizini slavili pobjedu nad Mađarima i kucali se pivskim kriglama. Stoga su se Mađari zarekli da se ne će kucati pivskim kriglama sljedećih 150 godina. To je vrijeme isteklo 1999. godine, no i danas se u Mađarskoj smatra nepristojnim kucanje kriglama i bocama.

Jedan od najpoznatijih arhitekata u povijesti rođen je prije 124 godine u Švicarskoj, u mjestu La Chaux-de-Fonds, svega 5 kilometara od francuske granice. Rođen je pod imenom Charles-Édouard Jeanneret, a tek je s 33 godine života usvojio pseudonim Le Corbusier, prema djedu po majci. Bilo je to vrijeme kad su bila popularna jednodijelna imena za umjetnike. Osim što je bio arhitekt, Le Corbusier se bavio i urbanizmom, dizajnom i slikarstvom. Od dizajniranog namještaja najpoznatiji su mu sjedeći elementi LC-1, LC-2, LC-3 i LC-4, koji su i danas vrlo popularni, te se proizvode u velikim količinama. Prvi planski sagrađeni grad u Indiji, Chandigarh, uvelike je građen po njegovim projektima. Bio je jedan od autora zgrade UN-a u New Yorku, a radio je i projekte za građevine u SSSR-u.

Za vrijeme Austro-ugarskog razdoblja Bosna i Hercegovina, kao samoodrživa upravna jedinica u okviru Monarhije, doživjela je umjerenu modernizaciju. No, 1908. dolazi do Aneksijske krize. Kad je u Osmanlijskom Carstvu pobijedila mladoturska revolucija, Austro-Ugarska se preplašila da će morati vratiti BiH pa je 6. listopada 1908. odlučila te pokrajine anektirati izravno u svoj državni ustroj. To je izazvalo oštre istupe Srbije i Crne Gore koje su prijetile ratom tvrdeći da je BiH nacionalno srpska zemlja. Primirila ih je Rusija, s tvrdnjom kako još nije spremna za rat. Tako je aneksijska kriza oko BiH riješena samo privremeno, ali su pripreme za konačni obračun nastavljene. U Beogradu je osnovana teroristička organizacija "Ujedinjenje ili smrt" (poznatija kao "Crna ruka"). Jačanje srpske države, uz antagonizam velikih sila u Europi, dovelo je, kroz srbijansko financiranje pro-srbijanskog udruženja "Mlada Bosna" i atentata na austrijskog prijestolonasljednika u Sarajevu, do Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije.

6. listopada 1927. godine svjetlo dana je ugledao prvi film popraćen glazbom. Bio je to američki film "Jazz Singer". Film su producirali Warner Bros., režirao ga je Alan Crosland a glavnu je ulogu tumačio Al Jolson. Priča je to o mladom Jakieju Rabinowitzu koji nakon očeve kazne bježi od kuće i postaje talentirani jazz pjevač pod imenom Jack Robin, no na kraju njegove ambicije dolaze u konflikt s tradicionalnim vrijednostima. Ovim uratkom zauvijek je završilo razdoblje nijemog filma.

Na današnji dan 1973. započeo je Jomkipurski rat, poznat i kao Listopadski rat. Počeo je na najveći židovski blagdan Yom Kippur, napadom Egipta i Sirije na Izrael. Nakon rata 1967. primarni ciljevi Egipta i Sirije bili su povratak kontrole nad egipatskim Sinajem i sirijskim Golanom, područjima koje su Izraelci okupirali. Službeni Kairo i Damask su više puta tražili da im Izrael vrati okupirana područja, na što Izraelci nisu pristali. Najveći prevrat Jomkipurskog rata dogodio se kad je američka vojska poslala Izraelu tisuće tona najmodernije vojne pomoći i obavijestila ga o rupama u egipatskoj obrani. Nakon tri tjedna ratovanja poluotok Sinaj i Golanska visoravan vraćeni su Egiptu i Siriji. Posljedice rata se osjećaju i danas. Sporazumom iz Camp Davida 1978. Egipat je u zamjenu za povratak Sinajskog poluotoka priznao postojanje Izraela. Zbog velike američke pomoći Izraelu u ratu arapske zemlje prekinule su izvoz nafte na Zapad što je rezultiralo dotad neviđenim porastom cijena goriva koje osjećamo i danas.

Egipatski predsjednik Sadat bio je trn u oku arapskih ultranacionalista zbog svojih mirotvornih akcija u Palestini. Za svoj trud oko uspostavljanja mira između Arapa i Židova dobio je čak i Nobelovu nagradu. Organizacija Islamski Jihad isplanirala je zbog svega toga njegovo ubojstvo. Na današnji dan Sadat je prisustvovao vojnoj paradi u Kairu. Ona je trebala biti sigurna jer vojnici nisu imali pravu municiju. Ipak, jedna se grupa vojnika predvođena poručnikom Islamboulijem naoružala i pripremila za akciju. Kad je njihov kamion došao ispred Sadatove tribine izašli su van i postrojili se. Poručnik Islambouli pričinio se kao da će salutirati Sadatu, no onda je bacio prema njemu tri granate, a njegovi kolege vojnici su zapucali. Broj žrtava na tribini bio je velik. Ubijeni su osim Sadata još i jedanaestorica drugih, uključujući kubanskog ambasadora, koptskog biskupa i omanskog generala. Još 28 osoba je ranjeno, među njima i egipatski potpredsjednik Mubarak i irski ministar obrane James Tully. Poručnik Islambouli je uhićen, osuđen na smrt i pogubljen. Vlast je u Egiptu preuzeo potpredsjenik Mubarak.

Atletičarka Marita Koch je 1985. pretrčala 400 metara za 47.6 sekundi, a ni do danas niti jedna atletičarka nije srušila taj svjetski rekord. Ova Njemica je tijekom karijere skupila impozantnu kolekciju od 16 svjetskih rekorda na otvorenom, kao i 14 na zatvorenim stazama. 1979. postala je prva žena koja je 200 metara pretrčala za manje od 22 sekunde. Njezini rezultati, kao i oni njezinih kolega iz Istočne Njemačke, podigli su sumnju da je uzimala nedopuštena sredstva koja se tada još nisu mogla otkriti.

Današnji dan 2011. godine ostat će zapamćen i po gubitku jednog od najvećih umova računalne industrije, vizionara i genijalca Stevea Jobsa koji je preminuo u 56. godini života od raka gušterače.

Na današnji je dan 2000 godine Slobodan Milošević konačno dao ostavku na mjesto predsjednika Jugoslavije. Dogodilo se to nakon masovnih prosvjeda u Beogradu koje je organizirala Demokratska opozicija Srbije. Naime, Milošević je pokušao uz pomoć Savezne izborne komisije lažirati rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Vojislav Koštunica, tako da se održi drugi izborni krug. Opozicija je prepoznala varku i pozvala građane da se skupe pred zgradom jugoslavenskog parlamenta. Došlo je do nereda u kojima je bilo čak i pucnjave iz vatrenog oružja. Na kraju je Milošević popustio i dao ostavku u korist Vojislava Koštunice.

Ostali događaji:

1014. – Umro bugarski car Samuilo

1683. – Prva veća njemačka imigracija u Ameriku

1889. – Prvi film Thomasa Edisona

1892. – Umro Lord Tennyson

1928. – Čang Kaj-Šek postao kineski vođa

1979. – Ivan Pavao II. u Bijeloj kući

1995. – Otkrivena prva zvijezda s planetima

Poznate osobe rođene na današnji dan:

1773. – Luj-Filip (francuski kralj)

1820. – Jenny Lind (švedska pjevačica)

1831. – Richard Dedekind (francuski matematičar)

1846. – George Westinghouse (američki izumitelj i industrijalac)

1888. – Roland Garros (francuski zrakoplovac)

1939. – Bruno Bušić (hrvatski aktivist)

1942. – Britt Ekland (švedska glumica)