Dogodilo se na današnji dan, 5. listopada...

Na današnji je dan 1582. godine u Italiji uveden Gregorijanski kalendar. Osim Španjolske, Portugala te Italije, ostale katoličke zemlje nisu ga koristile sve do 1584. Protestanti su odbijali prijeći na novi kalendar i ostali su vjerni Julijanskom do 1700. godine kada su napokon prihvatili "poboljšanu" verziju.

Godine 1962. legendarna četvorka objavila je svoj prvi singl „Love Me Do" koji je postao jedna od najvećih uspješnica s ploče „Please, Please Me". Pjesmu su skomponirali Lennon i McCartney. Dečki iz Liverpoola tada su počeli pisati novo poglavlje glazbene povijesti.

Iz područja zanimljivosti valja spomenuti atletu Chucka Linstera koji je na današnji dan 1965. odvalio 6.006 uzastopnih sklekova, a Dick McInnes je boravio u zraku na zmaju čak 12 sati.

Krvavi sukob s početka 20. stoljeća, kojeg mnogi smatraju početkom kraja moderne civilizacije, osim po brojnosti žrtava, brutalnosti i svemu ostalom što karakterizira jedan svjetski rat, poznat je i po ratnim tehničkim inovacijama - raznorazna vozila, tenkovi, puške, artiljerija i avioni. Nažalost, današnji dan ostat će zapamćen i kao dan kada se 1915. zbila prva zračna bitka u Prvom svjetskom ratu u kojoj je jedan pilot izgubio život, a drugi zabilježio svoj prvi, u pilotskom žargonu kill.

Jedan od glavnih ideologa Komunističke partije Jugoslavije i mogući Titov nasljednik, Milovan Đilas, osuđen je na današnji dan na 7 godina zatvora zbog protivljenja Titu i komunističkom režimu. Đilas je bio nositelj partijske knjižice br. 4 (iza Tita, Rankovića i Kardelja). Njegova transformacija od dogmatskog marksista do demokrata odvijala se još tijekom ranih 1950-tih godina. Đilas je počeo kritizirati “okamenjene mozgove” u Partiji, koji se bave svime, od “morala do filatelije”. Upozoravao je da je birokratizam veći neprijatelj od kapitalizma. Borbu za demokraciju nazivao je jedinim pravim ciljem. Smatrao je da bi KP trebala odustati od monopola vlasti i započeti prijelaz prema višestranačkom sustavu. Tito i Politbiro naglo su prekinuli takvu Đilasovu kampanju. Sazvana je sjednica Centralnog komiteta, koja je izravno prenošena na radiju. Sam Tito je ustvrdio da Đilasove ideje vode u “anarhiju” i “strahovitu neizvjesnost”. Đilas je isključen iz CK i udaljen sa svih drugih funkcija u SKJ. Međutim, nastavio je disidentsku aktivnost objavljivanjem knjiga i intervjua u inozemstvu. Zbog toga je naposljetku kažnjen zatvorom. Ukupno je proveo u zatvoru čak 9 godina, kao prvi jugoslavenski komunistički disident i u to vrijeme najpoznatiji disident iz svih komunističkih zemalja u svijetu.

Prije 40 godina BBC je emitirao prvu epizodu poznatog komično-satiričnog showa „Leteći cirkus Montyja Pythona". Show je poznat po svom surealizmu, komičnim skečevima bez teksta i neobičnim animacijama. Često je bio politički nabijen, a ismijavao je ponajviše britansko društvo i život. Svi članovi su bili visokoobrazovani ljudi i sami su glumili u gotovo svim skečevima. Ekipu su sačinjavali Terry Jones, Michael Palin, Eric Idle, John Cleese, Graham Chapman i Terry Gilliam.

Tema nuklearnog naoružanja i atomskog pogona postala je aktualna nakon završetka Dugog svjetskog rata, a do danas nije izgubila na važnosti. No te 1986. naslovi svjetskih novina sadržavali su ime države Izrael. Naime, britanski časopis The Sunday Times objavio je na naslovnici priču o izraelskom nuklearnom oružju koja je uzdrmala tadašnji politički svijet.

Švedski diplomat Raoul Wallenberg zaslužan je za spašavanje desetina tisuća Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata. Mađarski su Židovi tijekom većeg dijela rata bili pošteđeni stradanja. Međutim, pred kraj su rata Nijemci odlučili uništiti posljednju veliku židovsku zajednicu u Europi – onu budimpeštansku, koja je brojila oko 700 000 pripadnika. U tu su svrhu poslali zloglasnog Adolfa Eichmanna, SS-Obersturmbannführera, koji je bio potpuno opsjednut idejom uništenja Židova. U pokušaju da spase budimpeštanske Židove, zapadnjaci su poslali Raoula Wallenberga. On je kao švedski poslanik u Budimpešti izdavao Židovima zaštitne putovnice ili ih je smještao u zgrade koje su smatrane švedskim (neutralnim) teritorijem. Kad je Crvena armija zauzela Moskvu, Sovjeti su priveli Wallenberga pod optužbom da je strani špijun. Završio je u sovjetskim zatvorima i više se na Zapadu nikad ništa sigurno nije doznalo o njegovoj sudbini. Vjerojatno je bio u zloglasnom moskovskom zatvoru Lubjanka, a zatim je možda premješten u Sibir. Do danas je ostala misterija gdje je sve bio i kada je umro. Na današnji dan prije 30 godina proglašen je počasnim građaninom SAD-a, kao tek drugi čovjek kojem je ukazana takva čast u povijesti (prvi je bio Winston Churchill). Učinjeno je to na prijedlog kongresmena Toma Lantosa, jednog od Židova koje je Wallenberg spasio.

Na današnji dan je prije 20 godina izveden najjači do tada napad na Vukovar i okolna naselja – Lužac, Bogdanovce i Borovo Naselje. U Vukovaru je pogođena bolnica. Pojavio se nedostatak lijekova i sanitetskog materijala. Također, izveden je još jedan pokušaj da se zauzme Nuštar.

Iz novije povijesti valja spomenuti takozvanu „Bager revoluciju" koja se zbila 2000. Masovni prosvjedi u Beogradu, tada prijestolnici SR Jugoslavije, kulminirali su do te mjere da je s vlasti srušen Slobodan Milošević, diktator i jedan od glavnih krivaca za krvave sukobe na području Balkana iz '90-ih godina prošlog stoljeća.

Ostali događaji:

1789. – Marš žena Pariza na Versailles

1791. – Umro Grigorij Potemkin

1889. – Otvoren Moulin Rouge

1908. – Aneksija Bosne i Hercegovine

1914. – Prva zračna bitka s obaranjem aviona

1938. – Umrla sv. Faustina

1962. – Prvi film o Jamesu Bondu

1969. – Početak prikazivanja Monty Pythonovog letećeg cirkusa

1986. – Izrael otkrio svoj nuklearni arsenal

Poznate osobe rođene na današnji dan:

1713. – Denis Diderot (francuski enciklopedist)

1829. – Chester A. Arthur (američki predsjednik)

1864. – Louis Lumière (francuski filmaš)

1882. – Robert Goddard (američki raketni znanstvenik)

1887. – René Cassin (francuski nobelovac)

1902. – Ray Kroc (vlasnik McDonald’sa)

1936. – Václav Havel (češki predsjednik)

1940. – Milena Dravić (srpska glumica)

1951. – Bob Geldof (irski pjevač)

1957. – Bernie Mac (američki glumac)

1960. – Daniel Baldwin (američki glumac)

1962. – Michael Andretti (američki trkač)

1975. – Kate Winslet (američka glumica)

Od poznatih ličnosti na današnji dan rođeni su: francuski filozof Denis Diderot; Louis Lumiere, jedan od poznate braće koji su 1895. napravili prvi film; Brian Johnson, bivši glavni vokal grupe Geordie koji se proslavio prelaskom u popularni rock bend AC/DC. Rođendane dijele i glumci Glynis Johns Pretoria (Mary Poppins), David Baldwin i Kate Winslet te pop glazbenik Bob Geldof i producent Clive Barker.