Dogodilo se na današnji dan,13. rujna...
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Michelangelo počeo klesati Davida, napisana američka himna, zabilježena najviša temperatura na Zemlji, dovršena gradnja kraljevske palače Escorial, New York postao glavni grad SAD-a, predstavljeno računalo IBM 305 RAMAC...
Michelangelov David rađen od 1500. to 1504., remek-djelo je kiparstva renesanse i jedno od Michelangelova dva najveća kiparska djela, zajedno s Pietom. Sám David smatra se jednim od najprepoznatljivijih kiparskih djela na svijetu, a postao je važnim simbolom ljudske snage i mladenačke ljepote. 5,17 metara visok mramorni kip portretira Biblijskog lika Kralja Davida u trenutku kad se još, kao mladić, sukobio s divom Golijatom. Postao je i simbol Firentinske republike, nezavisnog grada-države pod prijetnjama sa svih strana moćnijih neprijateljskih država. Michelangelo je započeo klesati kip ujutro ponedjeljka 13. rujna, mjesec dana nakon što mu je dodijeljen ugovor. Na golemom kipu biblijskog heroja raditi će još nešto više od tri godine.
Na današnji dan a, jedne od najvećih kraljevskih palača na svijetu, smještene 45 kilometara sjeverozapadno od Madrida. Sagrađena za vrijeme španjolskog kralja Filipa II. palača je duga 224, a široka 153 metra i ima 16 dvorišta. U sebi sadrži veliku crkvu, na čiji oltar je padao pogled kraljeve sobe, tako da je Filip II. mogao promatrati misu i kad je ležao bolestan u krevetu. U sklopu palače nalazi se i mauzolej španjolskih kraljeva, sa 26 mramornih sarkofaga. Svi španjolski kraljevi u posljednjih 450 godina pokopani su ondje, s iznimkom dvojice. Palača ima 2.673 prozora, 1.200 vrata, 86 stepeništa i 88 vodoskoka, a hodnici ukupno zahtijevaju 160 kilometara hoda.
Henry Hudson bio je engleski moreplovac i istraživač. Otkrio je Hudsonov zaljev i Hudsonv prolaz. No upravo na današnji dan 1609. otkrio je došao je do rijeke Hudson pokraj koje koje će nastati jedan od najvećih i najpoznatijih gradova na svijetu - New York.
Malo je poznato da Washington D.C. nije oduvijek bio glavni grad SAD-a. Prva službena prijestolnica SAD-a nakon što je izborena neovisnosti bio je upravo New York. On je proglašen glavnim gradom na današnji dan 1788. godine. Američki kongres se sastajao u zgradi Federal Hall u Wall Streetu. U istoj je zgradi George Washington 1789. godine inauguriran za prvog predsjednika SAD-a. Predsjednička rezidencija u New Yorku bila je isprva u kući Samuela Osgooda u Cherry Streetu, a zatim u kući Alexandera Macomba na Broadwayu. Karijera New Yorka kao glavnog grada završila je već 1790. kad je prijestolnica preseljena u Philadelphiju.
Jutro nakon jednog drugog, davnog rujanskog napada na Washington, onog britanske vojske koja je, s dolaskom noći, krenula bombardirati i Baltimore, odvjetnik i povremeni pjesnik - Francis Scott Key, na noć s 13. na 14. rujna 1814, požurio do mjesta s kojega se mogla vidjeti utvrda McHenry, jedina prepreka engleskoj invaziji na Baltimore. "Ako se s utvrde još vijori američka zastava, Baltimore nije pao," razmišljao je Key. Kad je napokon osvanulo, ugledao je prizor koji je razbio svu njegovu tjeskobu - zastava je još bila na svom mjestu. Inspiriran njome, Francis Scott Key je napisao riječi pjesme "Star-Spangled Banner", na jednu staru englesku melodiju. "O say, can you see, by the dawn's early light...", bile su prve riječi pjesme koja će 1931. biti službeno prihvaćena kao američka himna. Nadahnuta jednim pogledom na crveno-bijelo-plave pruge i zvjezdice američke zastave. ...
Na današnji dan prije 55 godina predstavljeno je računalo IBM 305 RAMAC kao prvo u povijesti koje je imalo ugrađeni tvrdi disk. Disk je imao kapacitet od oko 5 MB i sastojao se od 50 ploča promjera 24 inča (610 mm). Cijena tog tvrdog diska bila je oko 57 000 dolara, a cijena cijelog računala oko 160 000 dolara. Za instalaciju je bila potrebna soba dužine 15 i širine 9 metara.
Pobuna u zatvoru Attica u zapadnom dijelu države New York završila se na današnji dan prije 40 godina. Pobunilo se oko 1000 zatvorenika koji su uzeli 33 pripadnika zatvorskog osoblja kao taoce. Zatvorenici su se žalili na loše uvjete u zatvoru, koji je bio namijenjen za 1200 ljudi, a sadržavao ih je čak 2225. Među ostalim, žalili su se što dobivaju samo 1 tuširanje tjedno i samo jednu rolu toaletnog papira po osobi na mjesec. Guverner države New York, Nelson Rockefeller, nije želio popustiti svim zahtjevima zatvorenika. Odlučeno je da se silom povrati red u zatvor. To je i učinjeno na današnji dan. Poginulo je 39 osoba, uključujući 10 pripadnika zatvorskog osoblja.
13. rujna 1995. hrvatske snage su doslovno ‘pomele’ ”slavni i razvikani” 2. Krajiški korpus, slomile srpsku obranu kao kulu od karata, te ušle u gradove Drvar i Jajce. Srpska vojska je doživjela katastrofalan poraz od hrvatskih snaga.
Najviša zabilježena temperatura na zemaljskoj površini zabilježena je u Libiji, uglavnom pustinjskoj i četvrtoj najvećoj državi Afrike, odnosno sedamnaestoj najvećoj državi na svijetu gledajući opseg teritorija. Rekordna temperatura evidentirana je 13. rujna 1922. u gradu Al 'Azizia, a iznosila je čitavih 57,7, dok se negdje spominje čak i 66 stupnjeva Celzijevih. Za ubitačne skokove temperature uglavnom je zaslužan ultra topli pustinjski vjetar zvan Ghibli.
Ostali događaji:
122. – Počela gradnja Hadrijanovog zida
1598. – Umro španjolski kralj Filip II.
1791. – Kralj Luj XVI. prihvatio novi francuski ustav
1847. – Snage SAD-a zauzele Ciudad Mexico
1953. – Nikita Hruščov postavljen za generalnog sekretara KP
1989. – Marš protiv apartheida (Desmond Tutu)
Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti hrvatskog znanstvenika i kemičara, te dobitnika Nobelove nagrade Lavoslava Ružičku (1887.), britanskog književnika Roald Dahl (1916), pisca poznate dječje knjige "Charlie i tvornica čokolade" koja je kasnije ekranizirana s Johnny Deppom u glavnoj ulozi, britansku glumicu Jacqueline Bisset (1944.), američkog sprintera Michaela Johnsona (1967.), te hrvatskog tenisača Gorana Ivaniševića (1971.)