Dogodilo se na današnji dan,12. rujna...
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Otkrivena nuklearna lančana reakcija, otkrivena pećina Lascaux, predstavljen prvi integrirani krug.
Ljudima često genijalne ideje padaju na pamet na najčudnijim mjestima, pa je tako današnji dan 1933. godine definitivno ušao u najuži izbor za najluđi dan u godini. Naime, mađarski fizičar Leo Szilard stajao je na semaforu u londonskom Salisbury Rowu i čekao da se promijeni svjetlo kako bi mogao preći ulicu. I upravo na tom mjestu, tijekom tipičnog maglovitog i kišnog londonskog jutra, sinula ideja o nuklearnoj lančanoj reakciji, što je u konačnici dovelo do patentiranja nuklearnog reaktora s Enricom Fermijem i pokretanja Manhattan projekta koji je iznjedrio atomsku bombu.
Nakon što se vratio iz vojske u kojoj je služio u Prvom svjetskom ratu, kaplar Adolf Hitler poslan je kao vojni doušnik na sastanak Njemačke radničke stranke (Deutsche Arbeiterpartei). Na sastanku se žestoko posvađao s jednim od sudionika. Šef stranke Anton Drexler bio je impresioniran Hitlerovim govorničkim sposobnostima pri toj svađi i pozvao ga je da se učlani u stranku. Hitleru su se svidjele Drexlerove antisemitske, nacionalističke, antikapitalističke i antimarksističke ideje, pa je uskoro prihvatio poziv i učlanio se u stranku. Dobio je redni broj 555, no zapravo je bio 55. član, a stranka je povećala brojeve da bi se dobio privid većeg članstva. Uskoro je Hitler postao jedan od vodećih članova stranke. Ime stranke promijenjeno je sljedeće godine u Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). 28. srpnja 1921. godine Hitler je postao šef stranke zamijenivši Drexlera, a uskoro je uzeo i naziv stranačkog Führera. Premda je isprva bio član broj 555, kasnije je nosio zlatnu stranačku značku s rednim brojem 1, koju je prije samoubojstva predao Magdi Goebbels.
Dječja igra i lutanja mogu također dovesti do senzacionalnih otkrića, kao što se dogodilo na današnji dan 1940. godine kada su četiri francuska klinca šetala s psom po obroncima iznad francuskog Montignaca. Kako to obično biva, pas je bio poduzetan i istraživački nastrojen, pa su klinci pronašli pećinu punu prahistorijskih crteža na zidovima. Najpoznatija svjetska izložba umjetnosti naših dalekih predaka u pećini Lascaux otvorena je za javnost 1948. godine.
Sve što danas držimo u rukama, a napaja se strujom, ima neku vrstu integriranog kruga u sebi, preciznije čip, mikročip ili neku sličnu varijantu na temu. Od kreditnih kartica preko mobitela do računala, televizora, pa čak i tostera, sve se bazira na tom principu. Sretnik koji nam je to omogućio, i pritom sjajno zaradio na patentu, zove se Jack Kirby i upravo na današnji dan 1958. godine predstavio je svoj izum, prvi funkcionalni integrirani krug.
Etiopski car Haile Selasije bio je rodom iz Salomonske dinastije koja je Etiopijom vladala od 13. stoljeća, a koja po predaji potječe od kralja Salomona i kraljice od Sabe. Ime Haile Selasije znači “Snaga Trojstva”, a riječ je o vladarskom imenu cara. Ime pod kojim je rođen bilo je Tafari Makonnen, a kad je dobio plemićku titulu Ras postao je poznat kao Ras Tafari Makonnen. Rastafarijanci, koji su po njemu dobili ime, smatrali su Haile Selasija Mesijom i utjelovljenim bogom. Selasije međutim nije bio rastafarijanac, nego etiopski pravoslavac, što je tradicionalna religija njegove dinastije. Haile Selasije je svrgnut na današnji dan u vojnom puču. Smješten je u pritvor u kojem je i umro sljedeće godine.
Ostali događaji:
1609. – Henry Hudson započeo s istraživanjem rijeke Hudson
1683. – Bitka kod Beča
1910. – Prva izvedba Mahlerove Simfonije tisuće
1938. – Adolf Hitler zatražio autonomiju za Nijemce u Sudetima
1943. – Otto Skorzeny oslobodio Mussolinija
1953. – Vjenčanje Johna F. Keneddyja i Jacqueline Bouvier
1977. – Ubijen borac protiv apartheida Steve Biko
1992. – Uhićen vođa Svijetlećeg puta
2003. – Umro Johnny Cash
Od poznatih osoba rođenih na današnji dan vrijedi izdvojiti američkog atletičara, četverostrukog zlatnog na OI u Muenchenu 1936. godine Jesse Owensa, poljskog SF autora Stanislawa Lema, kanadskog boksača ličkih korijena Georga Chuvala i britanskog glumca Jasona Stathama.