Dogodilo se na današnji dan, 6. rujna...

Fernando Magellan nije bio prvi čovjek koji je oplovio svijet. Naime, on je ubijen tijekom putovanja (na Filipinima), a zanimljivo je i to da uopće nije imao namjeru oploviti svijet. Umjesto toga, htio je pronaći zapadni put do Indije, točnije do Začinskih otoka, koji su obećavali veliki profit u trgovini. Čovjek koji je zapravo odlučio da ekspedicija oplovi svijet, tj. da se ne vraća istim putem, nego da s Filipina nastavi put prema zapadu, bio je Magellanov zamjenik Juan Sebastian Elcano. Njemu se rijetko pripisuje zasluga i rijetko se uopće govori o njemu. Rođen je u španjolskom dijelu Baskije i po narodnosti je bio Bask. Kao kapetan trgovačkog broda ušao je u sukob sa zakonom i prijavio se na sudjelovanje u Magellanovoj ekspediciji kako bi dobio oprost. Kad je Magellan isplovio na veliko putovanje bio je jedan od oko 270 članova posade raspoređenih na pet brodova. Natrag u Španjolsku uspjelo se, pod Elcanovim zapovjedništvom, vratiti samo 18 članova prvotne posade i to na samo jednom manjem brodu imenom Victoria. Elcanu je kralj za nagradu dodijelio grb s motom “Primus circumdedisti me ” (Prvi si me obišao), a nasljednici su mu kasnije proglašeni markizima od Buglasa.

Poznati brod Mayflower isplovio je iz engleske luke na današnji dan 1620. Brod je prevozio Pilgrime, engleske separatiste, iz Engleske do mjesta Plymouth u SAD-u. Brod je inače trebao doploviti do rijeke Hudson, blizu današneg New Yorka, ali je skrenuo s kursa. Nakon 66 dana putovanja pogođenog bolestima, brod se usidrio kod poluotoka Cape Code, a u ožujku iduće godine preživjeli putnici nastanili su se u Plymouthu, dok se posada vratila u Englesku. Mayflower je postao jedan od simbola europskih doseljenika u Ameriku.

6. rujna 1939. godine održala se bitka kod Barking Creeka u Drugom svjetskom ratu, ali ne između Njemačke i Velike Britanije. Naime, neidentificirana letjelica, kako je bilo javljeno, približavala se britanskom Essexu. Dogodila se kobna pogreška tijekom uzbune za zračnu opasnost koja je za posljedicu imala to da su dva RAF-ova Spitfirea srušila druga dva RAF-ova Hurricanea. Uzbuna o zračnoj opasnosti na kraju se pokazala lažnom.

6. rujna 1901. – Smrtno ranjen američki predsjednik

Predsjednika Williama McKinleya upucao je Leon Czolgosz, nezaposleni tvornički radnik iz Detroita. Czolgosz je ranije te godine bio na predavanju Emme Goldman, poznate anarhistice, a zatim joj se i privatno obratio da mu preporuči literaturu za čitanje. Izgleda da je Czolgosz postao zaokupljen anarhističkim idejama i odlučio se za atentat na predsjednika, po uzoru na Gaetana Brescija, koji je godinu dana prije ubio talijanskog kralja. Zanimljivo je da je Bresci zapravo bio Amerikanac, i možda je također bio povezan s Emmom Goldman. Czolgosz je na današnji dan 1901. došao na priredbu na kojoj se McKinley rukovao s uzvanicima. Kad mu je predsjednik pružio ruku, pucao je u njega iz revolvera omotanog maramom. Jedan metak je samo okrznula McKinleya, ali je drugi prošao kroz abdomen i zaustavio se negdje u leđnim mišićima. Czolgosz je ubrzo savladan i uhićen. Predsjedniku je stanje bilo kritično, metak koji je ostao u njemu nisu mogli pronaći i izvaditi. No sljedećih dana činilo se da se stanje popravlja i da će preživjeti. Ipak, za osam dana je umro, a predsjednikom je postao Theodore Roosevelt, dotadašnji potpredsjednik. Czolgosz je osuđen na smrt i sljedećeg mjeseca pogubljen na električnoj stolici. Američki kongres je, reagirajući na ovo ubojstvo, zadužio američku Tajnu službu (Secret Service) za fizičko osiguranje predsjednika. Zanimljivo je da je do tada Tajna služba bila prvenstveno zadužena za financijski kriminal poput krivotvorenja i pranja novca, zbog čega je sve do 2003. godine bila je u sastavu Ministarstva financija (Department of Treasury).

Nakon ulaska indijskih trupa u pakistanski glavni grad Lahore 6. rujna 1965., konflikt zbog pokrajine Kašmir prerastao je u Indijsko-pakistanski rat. Trajao je pet tjedana i odnio tisuće žrtava na obje strane, a završio je UN-ovim prekidom vatre i kasnijom Taškentskom deklaracijom u siječnju 1966. U ratu se zbilo najveće okupljanje vojske u Kašmiru još od podjele Britanske Indije 1947. Mnogi detalji ovog, kao i ostalih indijsko-pakistanskih ratova, ostaju nepoznati.

6. rujna 1972. – Münchenski masakr
Na današnji dan završila se talačka kriza prilikom Olimpijskih igara 1972. godine u Münchenu. Događaji su započeli kad su rano ujutro prethodnoga dana arapski teroristi provalili u zgradu u kojoj su spavali izraelski olimpijski natjecatelji i uzeli ih kao taoce. Teroristi su pripadali organizaciji Crni rujan, koja je ime dobila po nesretnim rujanskim događajima iz 1970. godine, kad su jordanske snage kralja Huseina izvršile napad na palestinske militantne organizacije. Za pregovore s teroristima u Münchenu bila je zadužena njemačka policija, kojoj je bio nadređen ministar unutarnjih poslova Hans-Dietrich Genscher – poznat kasnije kao ministar vanjskih poslova u vrijeme rata u Hrvatskoj 1991. godine. Genscher je bio na čelu kriznog centra, a teroristi su ga čak nakratko pustili u zgradu da razgovara s taocima. Teroristi su zahtijevali oslobađanje palestinskih zatvorenika u Izraelu te puštanje iz njemačkog zatvora Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof (iz Baader-Meinhof skupine). Izraelska vlada je odbila bilo kakve pregovore. Nijemci su omogućili teroristima prijevoz do zračne luke, no tamo su ih napali pomoću snajpera. Prije nego što su svladani teroristi su pobili sve zarobljene taoce. Ukupno je poginulo 11 izraelskih sportaša, 5 terorista i jedan pripadnik policije.

Na današnji dan 1991. vraćeno je ime jednom od najljepših europskih gradova, Sankt Peterburgu, koji se od 1924. zvao Lenjingrad. Nastao je početkom 18. stoljeća, nakon što je Rusija u tom dijelu izbila na more. Osnivanjem Sankt Peterburga, car je tamo prebacio sjedište Rusije iz Moskve. Grad je službeno nazvan po sv. Petru, ali mnogi smatraju da je njegov osnivač, ruski car Petar Veliki, grad nazvao po sebi. Ime Petrograd je nosio između 1914. i 1924. kada se tijekom Prvog svjetskog rata Rusija okreće narodnim vrijednostima. Za sovjetskog režima zvao se Lenjingrad, po Vladimiru Iljiču Lenjinu. Grad je poznat i po skraćenom imenu Piter, kako ga zovu njegovi stanovnici.

Diana, princeza od Walesa, tragično je poginula u Parizu 31. kolovoza 1997. a pokopana je nekoliko dana kasnije, 6. rujna. Javni pokop započeo je u devet sati ujutro u Londonu, kada je pogrebna procesija krenula iz Kensingtonske palače. Lijes je nošen do palače St. James. Službena ceremonija održana je u Westminsterskoj opatiji, a završila je na grobu u Althorpu. U Westminsterskoj opatiji bilo je 2.000 ljudi, a prijenos na britanskoj televiziji pratilo je više od 32 milijuna ljudi. No, to nije ništa prema brojkama iz cijelog svijeta - Dianin pogreb pratile su čak 2,5 milijarde ljudi, čime je postao jedan od najgledanijih događaja u povijesti.

Na današnji dan 1923. rođen je posljednji jugoslavenski kralj Petar II. Karađorđević. 1943. rođen je slavni rocker Roger Waters, a 1964. glumica Rosie Perez. Svoje rođendane 6. rujna slave i pjevačice Macy Gray (1967) i Nina Persson iz grupe The Cardigans (1974).