Dogodilo se na današnji dan, 5. rujna...

5. rujna 1661. – Uhićen Nicolas Fouquet

Kao ministar financija Luja XIV., Nicolas Fouquet se silno obogatio oslabivši granicu između državne riznice i svoje osobne. Što je najvažnije, svoje bogatstvo je javno pokazivao, organizirajući raskošne svečanosti i izgradivši dvorac Vaux-le-Vicomte, raskošniji od bilo kojeg kraljevog dvorca. Luj XIV. je stoga odlučio ukloniti ga. Na današnji je dan kapetan mušketira d’Artagnan (prema čijem je uzoru Alexandre Dumas napisao djelo Tri mušketira) uhitio Fouqueta i sproveo ga na suđenje. Osuđen je na doživotni zatvor, koji je proveo u zloglasnom zatvoru-tvrđavi Pignerol (u blizini francusko – talijanske granice). Tamo mu je sluga bio misteriozni zatvorenik kojeg su nazivali čovjek sa željeznom maskom, a o kojem je također napisano mnogo djela. Fouquet je umro 19 godina nakon uhićenja.

5. rujna 1698. – Petar Veliki uvodi porez na brad

Nakon što se vratio sa svog putovanja po Zapadnoj Europi, gdje je jedno vrijeme čak radio inkognito u nizozemskom brodogradilištu, Petar Veliki je u Rusiju odlučio uvesti reforme koje bi je približile Europi. Budući da je u Europi Luja XIV. tada bio moderan feminizirani izgled s obrijanom bradom, Petar je obavezno brijanje uveo prvo u vojsku, a zatim i u cijelu zemlju, pri čemu su samo svećenici i seljaci bili izuzeti. Plemići koji su željeli zadržati bradu morali su odsada plaćati porez od 100 rubalja na godinu.

5. rujna 1793. – Počinje vladavina terora za vrijeme Francuske revolucije

Nakon što je ukinuta monarhija i proglašena republika, kralj je sveden na običnog građanina. Od tada su ga nazivali građanin Luj Capet, uzevši prezime od naziva kraljevske dinastije. Kralj je podvrgnut suđenju, osuđen i giljotiniran. Zanimljivo je da je giljotina uvedena kao humaniji oblik smaknuća od dotada korištene sjekire ili mača za plemiće, a vješanja za neplemiće. Umjesto kralja izvršnu je vlast preuzelo kolektivno tijelo pod nazivom Konvent, točnije njegov izvršni odbor nazvan Komitet javnog spasa. Taj je komitet dobio diktatorske ovlasti, a teror nad neistomišljenicima provodio je pomoću suda nazvanog Revolucionarni tribunal. Na presude tog suda nije bilo priziva, a s vremenom je ustrojen tako da je svaka osuda automatski značila smrtnu kaznu.

Jedan od vođa Konventa bio je Jean-Paul Marat. On zbog kožne bolesti nije mogao osobno prisustvovati sjednicama, nego je radio od kuće gdje je ležao u kadi, što mu je olakšavalo simptome. Jednog dana na vrata njegovog stana došla je mlada djevojka iz provincije imenom Charlotte Corday, tvrdeći da ima važne informacije o njegovim neprijateljima. Marat ju je primio ležeći u kadi, unatoč protestu njegove supruge. Nakon 15 minuta razgovora Charlotte je iz svog korzeta izvadila kuhinjski nož koji je kupila ranije tog dana i zabila ga u Maratova prsa. Umro je u vrlo kratkom roku. Djevojka je pogubljena na giljotini 4 dana kasnije. U svoju obranu je izjavila: “Ubila sam jednog čovjeka da spasim 100 000”.

5. rujna 1914. – Kobna bitka na Marni (Prvi svjetski rat)

Njemački generalštab, na čelu s generalom Moltkeom, nećakom feldmaršala Moltkea koji je porazio Francusku u Francusko-pruskom ratu, imao je uoči Prvog svjetskog rata samo jednu strategiju koja je mogla uspjeti – da porazi Francusku prije nego se carska Rusija uopće stigne mobilizirati. U suprotnom bi se Njemačka morala istovremeno boriti na dva fronta – zapadnom i istočnom. Trik kojim se namjeravalo napasti Francusku sastojao se u tome da se ne napada francuska granica direktno, nego da se prvo osvoji Belgija, a onda kroz nju napadne Francuze na mjestu gdje im je slabija obrana.

I doista, činilo se da njemački plan uspijeva. Nijemci su pregazili Belgiju bez objave rata i zarili se duboko u francuski teritorij na domak Pariza. Međutim, uslijed prevelike brzine napredovanja napravili su fatalnu pogrešku – ostavili su bok svoje vojske nebranjen. Saveznici su to brzo iskoristili i svim se snagama suprotstavili neprijatelju. Zapovjednik obrane Pariza čak je upotrijebio šest stotina pariških taxi-vozila da preveze rezervne trupe na bojište. Nijemci su bili prisiljeni na povlačenje. Moltke je izvijestio njemačkog cara: “Vaše veličanstvo, izgubili smo rat.” I doista, poraz na Marni 1914. otegnuo je rat na sljedeće četiri godine. Da su Nijemci pobijedili, rat bi vjerojatno bio gotov već prve zime, a ovako je nastala duga agonija rovovskog ratovanja, u kojoj su stradali milijuni vojnika.

Nacionalna asocijacija profesionalnih bejzbolskih liga formirana je 1901. kao krovna organizacija manjih liga. Na današnji dan potpisan je ugovor između većih i manjih liga; njime se odredilo klasificiranje liga, limit plaća i zarade od prodaje igrača te sistem drafta. Usput je stvoren i Odbor za arbitražu koji je mogao suspendirati igrače i klubove u slučaju kršenja pravila.

Doktor Živago književni je klasik Borisa Pasternaka objavljen 1957. Godinu dana kasnije, na današnji dan, i američki su čitatelji dobili priliku uživati u priči o Yuriu Zhivagu, doktoru i pjesniku, rastrganom između dvije žene pred početak Građanskog rata u Rusiji. Ipak, ono što knjigu čini kvalitetnom je tema o čovjeku koji se suočava s promjenama u životu izazvanim od strane sila koje ne može kontrolirati. Po knjizi je snimljen i film.

Cassius Clay (kasnije poznatiji kao Muhammad Ali) legenda svjetskog boksa, 5. je rujna, još kao amater, osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 79 kilograma na Olimpijskim igrama u Rimu. Ono što je osvojio poslije nije lako nabrojati. No, čak i oni koji ne prate boks znaju da se Ali smatra najvećim boksačem ikada.

Minhenski masakr je neslužbeni naziv za splet događaja koji su se odigrali 1972. tijekom Olimpijskih igara. Naime, tada je militantna skupina Crni rujan ubila 11 izraelskih sportaša na što je Izrael reagirao smaknućima osumnjičenih za odgovornost i zračnim napadima.

Svojeveremeno, točnije 1980. kad je otvoren, St Gotthard (16 km) bio je najdulji tunel za motorna vozila. Prolazi kroz švicarski dio Alpa i povezuje dvije pokrajine, Uri i Ticino. Vozači ga vole jer je dio najkraće rute od Hamburga u Njemačkoj do Sicilije u Italiji.

U nizu nemilih događaja u svijetu koji karakteriziraju devedeste, evo jednog veselog. John Travolta, poznati holivudski glumac, na danšnji je dan oženio glumicu Kelly Preston. Njihov brak smatra se jednim od najuspješnijih u Hollywoodu što je inače prava rijetkost. Upoznali su se na setu filma 'The Experts' u Kanadi. John ju je zaprosio na doček Nove godine u Švicarskoj sa 7,5 karatnim dijamantnim prstenom.

Najpoznatiji američki odmetnik Jesse James rodio se na današnji dan i svijet više nije bio siguran. Rođendan s njim dijeli i Kralj Sunce, Louis XIV. Mjesto među velikanima rocka sa svojim bandom Kingston Trio našao je i John Stewart, isto rođen 5. rujna. Kad govorimo o velikanima rocka, spomenimo i Freddya Mercurya, frontmena grupe Queen, koji bi danas slavio 64. rođendan. Davne 1956. rodio se i tenisač Steve Denton, nekada čovjek s najbržim servisom na svijetu (222km/h). Od poznatih filmaša rođendane imaju redatelj Werner Herzog, glumci Michael Keaton i Raquel Welch, glumac koji je samo jednom glumio Jamesa Bonda, George Lazenby i zvijezda Obiteljskih veza, glumica Tina Yothers.