SDA, HDZ i SDP drže ključ vlasti

Večernji list donosi imena svih 98 zastupnika.

A kako će izgledati nova parlamentarna većina u Federaciji, ne ovisi samo o čistoj matematici u ovom domu, koja inače traži 50 zastupnika za natpolovičnu većinu, već prevažnu ulogu ima i federalni Dom naroda iz kojega i počinje proces izbora nove federalne vlasti.

Kada je riječ o kandidatima koji su dobili mandat, vidljiva su neka nova lica, ali i niz iskusnih političara. Tako je, primjerice, u ime SDA mandat osvojio Fadil Novalić, aktualni premijer, u ime HDZ-a – HNS-a tu su Lidija Bradara, Josip Martić, Mladen Bošković, u ime NiP-a Elmedin Konaković, SDP-a Damir Mašić…

Zanimljivost je da je kandidat HDZ-a – HNS-a Stanko Musa parlamentarac koji je dobio najveći broj glasova, prestigavši kandidate svih drugih stranaka.

Moguće kombinacije

U ovom trenutku moguće je izraditi nekoliko kombinacija za većinu u Zastupničkom domu, prvenstveno vodeći računa o tomu da stranke nose legitimitet konstitutivnih naroda, a tek onda i dovoljan kapacitet za dosezanje spomenutih 50 ruku.

Baš kao i u kontekstu državne razine vlasti, kod Hrvata je situacija jasna – pobjednik je HDZ – HNS koji u novom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije osvaja 15 zastupničkih mandata, dok će, od ostalih hrvatskih stranaka u ovomu domu, HDZ 1990 imati tri, a po jednog HNP i HRS.

Kada je riječ o strankama koje nose bošnjački izborni legitimitet, SDA je osvojio 26 mandata, dok je na drugom mjestu SDP s 15.

Pitanje ustroja nove većine pritom treba promatrati i kroz zastupljenost u broju mandata, ali i kut prijašnjih međustranačkih iskustava u zajedničkom radu, pri čemu definitivan odgovor na pitanje tko će voditi procese u zakonodavnom tijelu Federacije čeka dovršetak ustroja Doma naroda.

No, hipotetički, ako bi u vlast zajedno SDA i HDZ – HNS, kao politički subjekti koji nose i najveći legitimitet, došlo bi se do 41 zastupnika, a što sa sobom vuče i potrebu otvaranja suradnje s nekim drugim strankama. Uz potporu ostalih hrvatskih stranaka, taj broj porastao bi na 46, a što znači da bi se preostala četiri mandata tražila kod stranaka iz bošnjačkog političkog korpusa.

Je li to SBiH, koji je inače nedavno najavio zajedničko djelovanje s NES-om, pa samim tim treba računati na dvije stranke zajedno, otvoreno je pitanje, ali svakako jedno od onih koja znaju zagolicati maštu analitičara, ali i stranačkih pregovaračkih izaslanstava. S druge strane, scenarij u kojemu bi okosnicu većine činili HDZ – HNS i SDP pretpostavlja i ulazak većeg broja manjih stranaka, no u tom slučaju ostaje otvoreno pitanje Doma naroda, odnosno većine u Klubu bošnjačkoga naroda.

U slučaju Doma naroda svakako treba uputiti na izmjene Izbornog zakona koje je nedavno donio visoki predstavnik Christian Schmidt, a sukladno kojima se, osim povećanja broja izaslanika svakog od triju klubova naroda sa 17 na 23, uvodi i bolja zastupljenost konstitutivnih naroda u skladu s područjem iz kojega dolazi.

To u praski znači da su umanjeni izgledi da bošnjačkim glasovima izabrani izaslanici preuzmu nadzor nad Klubom hrvatskoga naroda, odnosno povećavaju se izgledi da legitimni hrvatski predstavnici predlažu predsjednika Federacije, piše Večernji list.

Izborni rezultati

Prema novom rješenju, a u kontekstu izbora predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, skupina od 11 izaslanika iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki izaslanik može podržati isključivo jednog kandidata.

Prema procjenama koje su do sada napravljene, za očekivati je kako će Hrvati imati i više od 11 legitimno izabranih izaslanika u Klubu hrvatskog naroda, a što im daje mogućnost biti aktivan sudionik svih procesa koji slijede. Upravo će ustroj Doma naroda uvelike diktirati sve procese koji se tiču izbora nove federalne vlasti, a neizravno biti i ključan čimbenik buduće većine u Zastupničkom domu.

Hrvatski politički predstavnici pritom su jasno dali do znanja kako je rezultat takav da se može tražiti partnere sukladno legitimnosti izbornih rezultata kod druga dva naroda, a pritom je cilj ići u provedbu izbornih rezultata u roku od 30 dana nakon službeno proglašenih rezultata, zaključuje Večernji list.