Dajte malo poezije: Munib Delalić, "Ars Mea"

Istaknuto Dajte malo poezije: Munib Delalić, "Ars Mea"

U današnjoj rubrici "Dajte malo poezije" predstavljamo književnika Muniba Delalića i njegovu pjesmu Ars Mea.

Munib Delalić rodio se 1950. u Ljubuškom, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je historiju jugoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živio je i radio u Mostaru baveći se prosvjetnim i književnim radom. Od 1993. živi u Norveškoj, u Oslu, gdje radi kao pisac i prevoditelj. U književnosti se pojavio sedamdesetih godina objavljujući uglavnom poeziju, a bavio se i književnom kritikom i esejistikom. Za poeziju nagrađivan. Preveo je s norveškog više od šezdeset beletrističkih naslova. Za prevoditeljski rad nagrađivan.

Objavio sljedeće knjige:

U krugu krug, pjesme, Sarajevo, 1978.
Nježni stroj, pjesme, Sarajevo, 1985.
Svijet i sladostrašće, pjesme, Mostar, 1986.
Krotki raspored, pjesme, Sarajevo, 1989.
Lahor, pjesme, Sarajevo, 1997.
Zlatnik, pjesme, Međugorje, 1999.
Sjaj usputne postaje, lirski dnevnik, Međugorje, 2001.
Skandinavsko pismo, pjesme, Međugorje, 2002.
Nostalgično se dovršiti, pjesme, Zagreb-Međugorje, 2004.
Sjeverno od svega, eseji na norveške književne teme, Sarajevo, 2007.
Bare storm og solnedgang tokjeg med fra Hercegovina, izabrane pjesme na norveškom, Oslo, 2009.
Svijetu sučelice, izabrane pjesme, Sarajevo, 2009.
Razgovor s nadom, lirski dnevnik, Sarajevo, 2010.
Tragom sjevernog pisma, zapisi na skandinavske književne teme, Sarajevo, 2012.
U zemlji dobroćudnih trolova, lirski dnevnik, Sarajevo, 2015.
U svijetu rukopisa, pjesme, Sarajevo, 2017.

 

"Ars Mea"

Ranih sedamdesetih
u Ljubuškom: Mile i Diana,
Zdravko i Miro, Dževad i
Neđo, i Slobo, i moja
malenkost –

književna grupa kojom bi se
mogla podičiti i mnogo veća
mjesta od mjesta našega.

Eh, ono vrijeme kad smo bili
mladi i lijepi, kad smo mislili
da smo moćni, da sve možemo,
da smo veći od mjesta, veći
od vremena.

Sad smo ostarjeli i osijedjeli,
umorni, beskućni. Sad iz pjesničkih
antologija koje niko ne čita, do kojih
nikome nije stalo, blijedim očima
svijet gledamo; svijet nijemo
tumačimo. I samo

u trenucima velike slabosti
pomislimo da smo moćni, da sve
možemo, da smo veći od mjesta, veći
od vremena. Koje nam je sve dalo.
Koje nam je sve uzelo.

Podsjećamo, za vrijeme novonastale situacije s epidemijom koronavirusom koja je, među ostalim, primorala JU "KŠC" Ljubuški - odjel Knjižnicu Ljubuški da zatvori svoja vrata, kako bismo ostali povezani s članstvom, nadasve ljubiteljima poezije koji za istom žude, dok je do daljnjega prolongiran naš svakodnevni rad s korisnicima naših usluga, kao ujedno i naše brojne te raznovrsne kulturne manifestacije, u rubrici "Dajte malo poezije" objelodanjivat ćemo poeziju znanih i neznanih ljubuških pjesnika.

 
index Instagram400x230 youtube