Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Brojnim strancima koji kod sebe nemaju dovoljno novca zabranjuje se ulazak u BiH.

Iako ovo zvuči nerealno, podatci službenih institucija pokazuju da se, baš kao i u europskim državama, i u BiH provodi Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka.

Koliko novca moraju imati?

Prema toj odluci, strani državljani pri ulasku u BiH moraju imati po 150 maraka po svakom namjeravanom danu boravka.

Neki to možda nisu znali ili su jednostavno mislili da se uopće ne nadzire, o čemu svjedoči i podatak da je takvih slučajeva u ovoj godini zabilježeno više od 120.

„U razdoblju od 1. siječnja do 30. kolovoza 2026. godine evidentirana su 122 slučaja odbijanja ulaska strancu zbog neposjedovanja sredstava za uzdržavanje“, rekla je za „Nezavisne novine“ Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.

Koji su uvjeti za ulazak?

Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.

Kako su dodali, članak 19. Zakona o strancima propisuje uvjete za ulazak stranaca u BiH, gdje je propisano da, uz osnovne uvjete (posjedovanje važeće putne isprave, vize BiH i/ili dozvole boravka BiH), stranac mora ispunjavati i ostale opće uvjete.

„Stranac mora imati dovoljno sredstava za uzdržavanje za vrijeme namjeravanoga boravka i za izlazak iz BiH, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu, odnosno dokaz da ih može zakonito pribaviti“, pojasnili su iz Granične policije BiH u izjavi za „Nezavisne novine“.

Da ima sredstava za uzdržavanje, stranac dokazuje prilikom namjeravanoga ulaska u BiH, odnosno prilikom obavljanja graničnih provjera na graničnom prijelazu.

„Granične provjere su nadležnost Granične policije BiH, ali druga tijela uprave, kao što je Služba za poslove sa strancima, posjedovanje sredstava za uzdržavanje stranca mogu zahtijevati u odvojenim postupcima iz svoje nadležnosti“, naglasila je Vican Bošković u izjavi za „Nezavisne novine“. 

Što ako nemaju dovoljno novca?

Međutim, ako stranac nema dovoljno novca, to ne znači da ne postoji način da mu se naknadno omogući ulazak u BiH.

„Ako stranac ne ispunjava zakonske uvjete iz članka 19. Zakona o strancima, u ovom slučaju ako ne posjeduje sredstva za uzdržavanje, njemu se u skladu s člankom 24. ovoga zakona odbija ulazak u BiH, a stranac može ući nakon što otkloni razloge zbog kojih mu je odbijen ulazak“, pojasnila je Vican Bošković.

Dakle, podsjetimo, godinama unatrag strancu je, da bi boravio u BiH, potrebno imati kod sebe minimalno 150 KM po danu, a tako će, po svemu sudeći, biti i u 2027. godini.

„Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2027. godinu jest 150 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanoga boravka u BiH“, navedeno je u Nacrtu odluke o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka u BiH za 2027. godinu.

Tko još zaviruje u tuđi novčanik?

BiH u ovakvoj praksi nije usamljena. I ostale europske zemlje znaju pojedinim gostima zaviriti u novčanik, o čemu svjedoči i iskustvo jednoga Banjolučanina.

„Za blagdane sam s obitelji išao k rodbini u Njemačku. Sletjeli smo i došli do granične policije kako bismo prošli putovničku kontrolu. Članovi obitelji su prošli bez problema, a onda počinje moja agonija. Prvo me pitaju kamo idem, pa koliko dana ostajem, imam li povratnu zrakoplovnu kartu i tako redom. Na sve odgovaram potvrdno. I onda za kraj pitanje – imam li dovoljno novca za boravak u zemlji? Pokazujem bankovnu karticu i kažem da imam svotu koja je dovoljna, ali oni samo odmahuju rukom“, ističe ovaj Banjolučanin.

U jednom je trenutku, kaže nam dalje, osjećao i nelagodu.

„Ispitivanje se nastavlja i već mi postaje neugodno jer se osjećam kao da sam kriminalac. Na kraju im pokazujem novčanik u kojem je, po njima, bio dovoljan iznos eura. Samo su se nasmijali, udarili pečat u putovnicu i kratko rekli: 'Uživajte'“, rekao je ovaj Banjolučanin u izjavi za „Nezavisne novine“.

Ako se radnik razboli tijekom korištenja godišnjeg odmora, dani za koje mu je uredno utvrđena privremena spriječenost za rad ne uračunavaju se u godišnji odmor. Drugim riječima, bolovanje i godišnji odmor ne mogu se za iste dane računati istodobno.

Planirali ste godišnji odmor, ali ste se tijekom odmora razboljeli i liječnik vam je otvorio bolovanje? Ti dani ne bi trebali biti potrošeni kao godišnji odmor, pod uvjetom da je privremena spriječenost za rad uredno utvrđena.

o proizlazi iz Zakona o radu Federacije BiH, koji izričito propisuje da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Bolovanje prekida računanje dana godišnjeg

Prema članku 49. Zakona o radu FBiH, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, kao ni vrijeme praznika u koje se ne radi te drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

To u praksi znači da, ako radnik tijekom godišnjeg odmora dobije bolovanje koje obuhvaća, primjerice, četiri radna dana, ta četiri dana ne troše se kao dani godišnjeg odmora.

Primjerice, radniku je odobreno deset radnih dana godišnjeg odmora, a tijekom tog razdoblja četiri radna dana provede na uredno utvrđenom bolovanju. Ta četiri dana ne računaju se u iskorišteni godišnji odmor.

To, međutim, ne znači nužno da se godišnji odmor automatski produžuje za četiri dana odmah nakon završetka prvotno određenog termina. Zakon propisuje da plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, a radnika o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora mora obavijestiti pisanom odlukom.

Preostali dani godišnjeg odmora stoga se trebaju koristiti u skladu s pravilima o korištenju godišnjeg odmora i odgovarajućom odlukom poslodavca.

Nije dovoljno samo reći da ste bolesni

Važno je razlikovati bolest od službeno utvrđene privremene spriječenosti za rad.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.

Dakle, činjenica da se radnik tijekom godišnjeg odmora osjeća loše sama po sebi ne znači da se određeni dani automatski prestaju računati kao godišnji odmor. Potrebno je da postoji uredno utvrđena privremena spriječenost za rad.

Radnik je također prema Zakonu o radu dužan najkasnije u roku od tri dana od nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Što napraviti ako se razbolite na godišnjem?

Ako se bolest pojavi tijekom godišnjeg odmora, potrebno je javiti se liječniku kako bi se utvrdilo postoji li privremena spriječenost za rad te o tome u propisanom roku obavijestiti poslodavca.

Ako je bolovanje uredno utvrđeno, dani obuhvaćeni bolovanjem ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

To je važno i zato što se radnik prema Zakonu o radu ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu poslodavac može uskratiti to pravo osim u slučajevima koje zakon posebno uređuje.

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar pozivaju proizvođače meda na sudjelovanje u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Manifestacija će biti održana u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, na adresi Butmirska cesta 40, Ilidža, najkasnije do 13. studenoga 2026. godine.

Zainteresirani pčelari svoje uzorke meda trebaju dostaviti najkasnije do 9. listopada 2026. godine.

Za svaki prijavljeni uzorak potrebno je dostaviti:

• dvije staklene teglice meda od po 200 grama;
• uzorci će biti podvrgnuti fizikalno-kemijskim i peludnim analizama te senzornoj ocjeni.

Cijena ispitivanja iznosi 50 KM po uzorku, a uključuje navedene laboratorijske i senzorne analize.

Uzorci se mogu dostaviti u:

• Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Butmirska cesta 40, Ilidža;
• Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa Čule 10

Dostava uzoraka moguća je tijekom radnog vremena, od 8:00 do 16:00 sati.

Pozivaju se svi zainteresirani proizvođači meda da pravodobno dostave svoje uzorke i sudjeluju u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“.

Poveznica na poziv : https://faz.ba/wp-content/uploads/2026/09/DANI-MEDA-U-FBIH-2026.pdf

FAZ Mostar

Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava –

rok do 30.9.2026. godine

Podsjećamo sve korisnike prava na dodatak za treće i svako sljedeće dijete da rok za predaju dokumentacije za daljnje korištenje prava istječe 30. rujna 2026. godine (srijeda).

Molimo sve koji još nisu dostavili dokumentaciju da istu dostave do naznačenog roka kako ne bi bila obustavljena isplata prava.

Dokumentacija se predaje u nadležni Centar za socijalni rad.

1. potvrde o prebivalištu na istoj adresi za sve članove obitelji (MUP – CIPS),
2. potvrde o upisu, odnosno pohađanju osnovne škole na području Županije za svu djecu iz obitelji koja ostvaruje pravo na potporu za treće i sljedeće dijete u obitelji a koja su uzrasta za osnovnu školu,
3. dokaz da je dijete za koje se ostvaruje pravo na dodatak osigurano u Zavodu za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke za dijete (potvrda od ZZO ŽZH).

ŽZH Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike