Više...

Glazbom povezani: Ljubuški domaćin prijateljima iz Velenja
Četrdeset djelatnika Glazbene škole „Fran Korun Koželjski“ iz Velenja boravilo je u Ljubuškom u okviru nastavka višegodišnje suradnje dviju glazbenih škola, koja je od 2019. godine iznjedrila brojne zajedničke aktivnosti, razmjene i prijateljstva.
• Rujan 29, 2026
• Objavljeno u Ljubuški

Marela iz Zvirovića već 12 godina živi uz koze: „Volim sve životinje, ali one su moja ljubav“
Već 12 godina Marela Dugandžić iz Zvirovića kod Čapljine svoj život dijeli s kozama. Ono što je počelo s jednom ili dvije koze danas je preraslo u stado od oko 40 grla, a za Marelu kozarstvo nije samo posao – to je ljubav i način života.
Ekipa Glasa Hercegovine posjetila je Marelu na njezinu imanju, gdje uz pomoć supruga i djece brine o burskim kozama.
„Volim sve životinje, ali koze su moja ljubav“, kaže Marela, kojoj su se burske koze prvi put svidjele tijekom boravka u Americi. Prva grla nabavljali su iz Srbije, Slovenije i Mađarske, a danas gotovo svaka koza na njezinu imanju ima svoje ime.
Marelin dan počinje dok većina ljudi još spava. Ustaje oko pet sati, obilazi i hrani životinje, a potom odlazi na posao u školu u Zvirovićima i Prćavcima. Nakon posla ponovno se vraća kozama, a dan joj često završava tek oko 20:30 ili 21 sat.
Veliku potporu pružaju joj suprug i djeca, koji također sudjeluju u brizi o životinjama.
„Ja ovo volim. Moji su zadovoljni, a kao prvo – ja sam sretna“, kaže Marela.
Briga o četrdesetak koza zahtijeva mnogo vremena i rada. Treba pripremiti sijeno i hranu, voditi ih na ispašu te svakodnevno brinuti o njihovu zdravlju. Marela im priprema i posebnu mješavinu kukuruza, ječma, zobi, vitamina i soli.
Ipak, na sve te obveze ne gleda kao na teret.
„Ako ujutro ustanem s voljom i idem njima, meni to nije teško. Da to ne voliš, ne bi to mogao raditi“, poručuje.
Uz životinje odrastaju i njezina djeca. Znaju pomoći oko koza, a naučili su i musti. Marela i suprug odmalena ih nastoje uključiti u život na imanju i prenijeti im vrijednosti uz koje su i sami odrasli.
Na imanju obitelj proizvodi i velik dio hrane za vlastite potrebe – imaju meso, mlijeko, sir, jaja i povrće.
Marelina priča pokazuje jednu drukčiju Hercegovinu – onu u kojoj se ustaje prije svitanja i vrijedno radi, ali se sreća pronalazi u jednostavnim stvarima, obitelji i ljubavi prema životinjama.
„Volim sve životinje, ali koze su meni nešto posebno.“
Ekipa Glasa Hercegovine zahvalila je Mareli i njezinoj obitelji na srdačnom dočeku, iskrenom razgovoru i gostoprimstvu.
• Rujan 25, 2026
• Objavljeno u Ljubuški

Pobuna vlasnika svadbenih salona: „Ne možemo odgovarati za glazbenike i fotografe koje biraju mladenci”
Po njegovim riječima, u razgovorima su vlasnici svadbenih salona izjavili da nemaju utjecaja na to, niti biraju fotografe, niti glazbenike, te da ne mogu preuzeti odgovornost za te stvari.
Vlada Republike Srpske u četvrtak je odobrila Prijedlog zakona o ugostiteljstvu, kojim se regulira rad salona za posebne prigode, usluge smještaja i uvođenje elektroničkih knjiga, ali ugostitelji nisu zadovoljni dijelom koji se tiče svadbenih salona, ​​jer, kako kažu, njihovi prigovori nisu usvojeni, pišu Nezavisne.
Zato će, ističu, čim prijedlog ovog zakona dođe u Narodnu skupštinu Republike Srpske, uvesti amandmane, kako bi uključili ono što su tražili.
Inače, u ožujku ove godine, u NS RS-u je raspravljano o prijedlogu zakona o ugostiteljstvu, a najavljeno je da se planira uvođenje sustava koji će evidentirati sve što je vezano za ugostiteljske usluge, od čaša do glazbe i fotografiranja. Nacrt je predviđao da svadbeni salon s mladencima pronađe redovite fotografe i glazbu, da im se omogući pružanje usluga tijekom proslave, čak i ulaska u salon.
Vlada RS-a navodi da ovaj prijedlog zakona pojednostavljuje procedure za gospodarstvenike i građane, poboljšava digitalizaciju i kontrolu kvalitete usluga, te stvara moderni normativni okvir za daljnji razvoj turizma i ugostiteljstva.
„Ključne novosti odnose se na sustavno uređenje rada salona za posebne prigode, kao i preciznije uvjete pružanja usluga smještaja u apartmanima, kućama za odmor i sobama za najam, gdje fizičke osobe mogu pružati te usluge u do pet smještajnih jedinica, tj. do 10 kreveta, dok pravne osobe kao pružatelji tih usluga nemaju ograničenja u pogledu broja smještajnih jedinica i gostiju“, objavila je Vlada RS-a.
Pojašnjavaju da se definira i mogućnost pružanja usluga smještaja u kampovima za fizičke osobe po pojednostavljenom postupku, dok se s ciljem razvoja seoskog turizma i lokalne gastronomske ponude prvi put uvodi kategorija „kušaonica“.
„Novi zakon ugostiteljima omogućuje korištenje hermetički zatvorene PET ambalaže, uz staklenu ambalažu, a istovremeno zabranjuje posluživanje pića u plastičnim čašama, vrećicama i drugoj otvorenoj plastičnoj ambalaži za jednokratnu upotrebu“, objašnjavaju.
Proces digitalizacije se također poboljšava uvođenjem elektroničke knjige gostiju putem Centralnog informacijskog sustava, a skraćuje se i razdoblje revizije za kategorizaciju ugostiteljskih objekata s četiri na tri godine, uz mogućnost izvanrednih kontrola. 
„Posebna pozornost posvećuje se pristupačnosti objekata osobama s invaliditetom, kroz uvođenje službene oznake pristupačnosti, koja osigurava veću transparentnost i informiranost korisnika o dostupnosti ugostiteljskih usluga“, navode iz Vlade RS-a.
Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u ugostiteljstvu i turizmu RS-a „Horeca“, rekao je za „Nezavisne novine“ da nisu zadovoljni predloženim zakonom, jer ono što su predložili tijekom javnih rasprava nije usvojeno.
„Prijedlog zakona je gotovo isti kao što je bio na prethodnoj sjednici Skupštine, samo je prepisan i stavljen u daljnju proceduru. Čekamo da ponovno dođe u Skupštinu, pa ćemo pokušati kroz amandmane uključiti ono što smo željeli. Najviše primjedbi imali smo u vezi s radom svadbenih salona, ​​jer ovaj zakon stavlja veliko opterećenje na vlasnike istih, u smislu da moraju prijaviti tko radi dekoraciju, fotografe, tj. dužni su voditi evidenciju o tome“, objašnjava Kurtinović.
Po njegovim riječima, u razgovorima su vlasnici svadbenih salona izjavili da nemaju utjecaja na to, niti biraju fotografe, niti glazbenike, te da ne mogu preuzeti odgovornost za te stvari.
„Na javnim raspravama došli smo do nekih rješenja koja su bila prihvatljiva svima. Bilo je nekih rješenja, ali ostaje pitanje zašto nisu uvrštena u ovaj zakon kao amandmani“, dodaje.
Prema njegovim riječima, u prijedlogu zakona ima dobrih stvari, navodeći da se odnosi na uvođenje kušaonice, što je dobra stvar za razvoj ruralnog turizma, kao i na uvođenje elektroničke knjige.
• Rujan 25, 2026
• Objavljeno u Bosna i Hercegovina

NEMATE DOVOLJNO NOVCA? NEMA ULASKA U BIH: Pogledajte koliko je stranaca ove godine vraćeno s granice
Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.
Brojnim strancima koji kod sebe nemaju dovoljno novca zabranjuje se ulazak u BiH.
Iako ovo zvuči nerealno, podatci službenih institucija pokazuju da se, baš kao i u europskim državama, i u BiH provodi Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka.
Koliko novca moraju imati?
Prema toj odluci, strani državljani pri ulasku u BiH moraju imati po 150 maraka po svakom namjeravanom danu boravka.
Neki to možda nisu znali ili su jednostavno mislili da se uopće ne nadzire, o čemu svjedoči i podatak da je takvih slučajeva u ovoj godini zabilježeno više od 120.
„U razdoblju od 1. siječnja do 30. kolovoza 2026. godine evidentirana su 122 slučaja odbijanja ulaska strancu zbog neposjedovanja sredstava za uzdržavanje“, rekla je za „Nezavisne novine“ Franka Vican Bošković, glasnogovornica Granične policije BiH.
Koji su uvjeti za ulazak?
Iz Granične policije BiH poručuju da stranac može ući u BiH ako ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o strancima.
Kako su dodali, članak 19. Zakona o strancima propisuje uvjete za ulazak stranaca u BiH, gdje je propisano da, uz osnovne uvjete (posjedovanje važeće putne isprave, vize BiH i/ili dozvole boravka BiH), stranac mora ispunjavati i ostale opće uvjete.
„Stranac mora imati dovoljno sredstava za uzdržavanje za vrijeme namjeravanoga boravka i za izlazak iz BiH, uključujući i sredstva za zdravstvenu zaštitu, odnosno dokaz da ih može zakonito pribaviti“, pojasnili su iz Granične policije BiH u izjavi za „Nezavisne novine“.
Da ima sredstava za uzdržavanje, stranac dokazuje prilikom namjeravanoga ulaska u BiH, odnosno prilikom obavljanja graničnih provjera na graničnom prijelazu.
„Granične provjere su nadležnost Granične policije BiH, ali druga tijela uprave, kao što je Služba za poslove sa strancima, posjedovanje sredstava za uzdržavanje stranca mogu zahtijevati u odvojenim postupcima iz svoje nadležnosti“, naglasila je Vican Bošković u izjavi za „Nezavisne novine“. 
Što ako nemaju dovoljno novca?
Međutim, ako stranac nema dovoljno novca, to ne znači da ne postoji način da mu se naknadno omogući ulazak u BiH.
„Ako stranac ne ispunjava zakonske uvjete iz članka 19. Zakona o strancima, u ovom slučaju ako ne posjeduje sredstva za uzdržavanje, njemu se u skladu s člankom 24. ovoga zakona odbija ulazak u BiH, a stranac može ući nakon što otkloni razloge zbog kojih mu je odbijen ulazak“, pojasnila je Vican Bošković.
Dakle, podsjetimo, godinama unatrag strancu je, da bi boravio u BiH, potrebno imati kod sebe minimalno 150 KM po danu, a tako će, po svemu sudeći, biti i u 2027. godini.
„Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2027. godinu jest 150 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanoga boravka u BiH“, navedeno je u Nacrtu odluke o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za uzdržavanje stranca za vrijeme namjeravanoga boravka u BiH za 2027. godinu.
Tko još zaviruje u tuđi novčanik?
BiH u ovakvoj praksi nije usamljena. I ostale europske zemlje znaju pojedinim gostima zaviriti u novčanik, o čemu svjedoči i iskustvo jednoga Banjolučanina.
„Za blagdane sam s obitelji išao k rodbini u Njemačku. Sletjeli smo i došli do granične policije kako bismo prošli putovničku kontrolu. Članovi obitelji su prošli bez problema, a onda počinje moja agonija. Prvo me pitaju kamo idem, pa koliko dana ostajem, imam li povratnu zrakoplovnu kartu i tako redom. Na sve odgovaram potvrdno. I onda za kraj pitanje – imam li dovoljno novca za boravak u zemlji? Pokazujem bankovnu karticu i kažem da imam svotu koja je dovoljna, ali oni samo odmahuju rukom“, ističe ovaj Banjolučanin.
U jednom je trenutku, kaže nam dalje, osjećao i nelagodu.
„Ispitivanje se nastavlja i već mi postaje neugodno jer se osjećam kao da sam kriminalac. Na kraju im pokazujem novčanik u kojem je, po njima, bio dovoljan iznos eura. Samo su se nasmijali, udarili pečat u putovnicu i kratko rekli: 'Uživajte'“, rekao je ovaj Banjolučanin u izjavi za „Nezavisne novine“.
• Rujan 25, 2026
• Objavljeno u Bosna i Hercegovina