Isplata mirovina za srpanj počet će u srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, preko Jedinstvenog računa riznice Federacije Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Federalnoga zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Korisnicima će srpanjske mirovine biti isplaćene u uvećanim iznosima, nakon što je Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio Odluku o akontacijskom usklađivanju mirovina po stopi od 3,5 posto, koja se primjenjuje od 1. srpnja 2026.

Akontacijsko usklađivanje mirovina po stopi od 3,5 posto primjenjuje se na mirovine ostvarene zaključno s 1. siječnja 2026. Mirovine ostvarene tijekom 2026. godine ne podliježu ovom usklađivanju, osim najnižih i zajamčenih mirovina koje se usklađuju po istoj stopi.

Stopa akontacijskog usklađivanja utvrđena je sukladno članku 79. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, primjenom zakonom propisane formule koja uzima u obzir 60 posto rasta prosječne bruto plaće i 40 posto rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI).

Novi iznosi mirovina

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina iznosi 690,10 KM, zajamčena 823,59 KM, dok najviša mirovina iznosi 3.450,47 KM.

Osnovica za izračun najniže mirovine iz članka 81. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO-u („Službene novine Federacije BiH“, broj 6/26), za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine, iznosi 749,71 KM (724,36 + 3,5 posto = 749,71).

Na temelju navedenoga:

• Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke a), za manje od 20 godina mirovinskog staža, odnosno 60 posto osnovice, iznosi 449,83 KM.
• Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke b), za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 25 godina, odnosno 65 posto osnovice, iznosi 487,31 KM.
• Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke c), za 25 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina, odnosno 70 posto osnovice, iznosi 524,80 KM.
• Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke d), za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 35 godina, odnosno 75 posto osnovice, iznosi 562,28 KM.
• Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke e), za 35 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina, odnosno 85 posto osnovice, iznosi 637,25 KM.
• Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točke f), za 40 godina mirovinskog staža i više, odnosno 95 posto osnovice, iznosi 712,22 KM.

Invalidske, obiteljske i zajamčene mirovine

Invalidska i obiteljska mirovina, iza aktivnog osiguranika, u smislu članka 81. stavka 4. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, od 1. siječnja 2026. godine iznose:

• Najniža invalidska mirovina iznosi 674,74 KM.
• Najniža obiteljska mirovina iznosi 674,74 KM.

Iznos zajamčene mirovine za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine na temelju 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 871,93 KM.

Najniža mirovina korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji te Zakonu o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, izmjenama navedenih propisa koje se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine, utvrđena je u iznosu od 690,10 KM.

Za isplatu potrebno 370,17 milijuna KM

Prosječna samostalna mirovina za srpanj iznosi 881,89 KM.

Mirovinu za srpanj primit će ukupno 471.578 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 370,17 milijuna KM.

Podsjećamo da će konačna stopa redovitog usklađivanja mirovina biti utvrđena nakon što Federalni zavod za statistiku objavi sve službene statističke podatke za prvo polugodište 2026. godine.

Ako konačna stopa usklađivanja bude viša od akontacijski isplaćenih 3,5 posto, razlika će korisnicima biti obračunata i isplaćena retroaktivno, počevši od mirovine za srpanj 2026. godine.

U hotelu Bigeste u Ljubuškom održan je Prvi susret Mreže Hrvata iz Bosne i Hercegovine – Snaga povezivanja, koji je okupio predstavnike gospodarstva, javnog sektora, znanstvenih institucija, jedinica lokalne samouprave te Hrvate iz BiH i njihove potomke iz dijaspore s ciljem jačanja suradnje, povezivanja i stvaranja novih razvojnih prilika.

Program je otvoren pozdravnim govorima gradonačelnika Ljubuškog Vedrana Markotića, predsjednika Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predraga Čovića, te ravnateljice Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marine Perić Kaselj, nakon čega su uslijedile panel rasprave posvećene gospodarskom razvoju, ulozi dijaspore i mogućnostima snažnijeg povezivanja Hrvata iz BiH diljem svijeta.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić istaknuo je kako je Ljubuški ponosan što je domaćin prvog ovakvog susreta te naglasio kako grad posljednjih godina bilježi sve više povrataka obitelji iz Njemačke, Irske i drugih zemalja.

„Čuli smo iskustva uspješnih ljudi koji su izgradili karijere u inozemstvu, a danas ulažu u Bosnu i Hercegovinu i Ljubuški. Takva iskustva za nas imaju veliku vrijednost. Sve više naših ljudi vraća se, pokreće obrte i tvrtke te ovdje odgaja svoju djecu, što nam je najbolji pokazatelj da se može živjeti i uspjeti u našem kraju“, rekao je Markotić.

Dodao je kako su jedinice lokalne samouprave otvorene pomoći svakom povratniku, ali da je za snažniji investicijski zamah potrebno prilagoditi određene zakonske propise na državnoj razini kako bi se olakšala ulaganja dijaspore.

Na prvom panelu pod nazivom „Gospodarski razvoj – Snaga povezivanja Hrvata iz BiH“ sudjelovali su Snježana Köpruner, generalna direktorica i vlasnica GS-TMT Travnik, Petar Puljić, poduzetnik iz Australije i vlasnik tvrtke Living Gems, Dominik Turudić, poduzetnik iz Međugorja i Njemačke te Ante Stipić, predsjednik Udruge povratnika i vlasnik PROTV-a.

Petar Puljić naglasio je kako među iseljeništvom postoji velika želja za ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, ali da su preduvjet jasni zakoni i pravna sigurnost.

„Ne tražimo ništa da nam se pokloni. Trebaju nam jasna pravila, sigurnost ulaganja i zakoni koji se neće mijenjati usred procesa. Ako se jedan čovjek vrati iz Australije ili Njemačke, vratit će se i drugi. Zato je važno razvijati pozitivnu priču o ulaganjima i uklanjati administrativne prepreke“, poručio je Puljić.

Snježana Köpruner istaknula je kako dijaspora Bosni i Hercegovini može ponuditi mnogo više od kapitala.

„Ljudi koji su stekli znanje i iskustvo u svijetu mogu pomoći razvoju gospodarstva, industrije i konkurentnosti. Najveći uspjeh nije samo otvoriti tvornicu nego omogućiti mladim ljudima da ostanu ovdje, zasnivaju obitelji i grade svoju budućnost“, kazala je Köpruner, dodavši kako su njezina iskustva ulaganja u BiH pozitivna zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnim zajednicama.

U drugom panelu pod nazivom „Od transnacionalne suradnje do lokalnog razvoja: prilike, izazovi i budući smjerovi“ sudjelovali su fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, Robert Tokić, član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Gabrijel Lukić, predsjednik Udruge Mladi za domovinu, te Bruno Penava, predsjednik Udruge Epsilon i vlasnik poslovnog centra WEST u Posušju.

Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović naglasio je kako je povezivanje s dijasporom jedan od strateških ciljeva Vlade ŽZH.

„Želimo stvoriti platformu koja će povezati Hrvate iz Bosne i Hercegovine i dijaspore te omogućiti razmjenu iskustava, znanja i poslovnih ideja. Kao Vlada nastavit ćemo raditi na uklanjanju administrativnih prepreka i poboljšanju učinkovitosti javne uprave kako bismo olakšali ulaganja i povratak naših ljudi“, rekao je Čović.

Dodao je kako će Vlada ŽZH, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, nastaviti raditi na ubrzanju administrativnih procedura i stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja za investitore i povratnike.

U nastavku programa predstavljeni su razvojni potencijali Grada Ljubuškog, Grada Širokog Brijega, Općine Posušje, Općine Grude, Općine Čitluk, Općine Neum, Grada Čapljine i Grada Mostara, nakon čega je predstavljen mentorski program povezivanja dijaspore i mladih s ciljem prijenosa znanja, iskustava i profesionalnog usmjeravanja. Susret je zaključen radom u tematskim skupinama, u kojima su sudionici razmijenili ideje i uspostavili nove kontakte za buduću suradnju.

Organizatori su izrazili zadovoljstvo odazivom te istaknuli kako je cilj da Mreža Hrvata iz BiH preraste u tradicionalno okupljanje koje će dodatno povezati Hrvate iz domovine i iseljeništva te otvoriti nove mogućnosti za gospodarsku i društvenu suradnju.