Hram u Ljubuškom mora i treba biti zadužbina svakog pravoslavnog vjernika

Na temeljima starog hrama, tijekom vikenda koji prethodi Miholjdanu (7. listopada), nakon više od 30 godina služit će se sveta liturgija s početkom u 9 sati.

Odnedavno crkvena opština Ljubuški ima puni pravni status u sklopu Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske, jer je obnovljena Srpska pravoslavna crkvena opština Ljubuški, koji status je imala i prije 1941. godine.

U međuvremenu je ova parohija u Ljubuškom bila pod upravom Srpske pravoslavne crkvene opštine Čapljina.

Važnost hramskog kompleksa

Zadnjih desetak godina brigu o vjernicima ovog podneblja vodi protojerej Marko Gojačić, arhijerejski namjesnik mostarsko-nevesinjski, koji je do travnja 2023. godine bio paroh čapljinski. Ove godine preuzeo je brigu za vjernike u mostarskoj parohiji, ali ostao je zadužen za parohiju Ljubuški te će voditi obnovu hrama.

Kroz dugi niz godina službovanja u Čapljini, podignuo je na višu razinu djelovanje SPCO Čapljina, pokrenuo niz akcija, te je sudjelovao u skoro svim društvenim aktivnostima grada. Za nesebično zalaganje nagrađen je pečatom za promicanje međureligijskog dijaloga u dolini Neretve.

Parohija Ljubuški je zbog velike važnosti, kako povijesne tako i duhovne, podignuta u status zasebne Crkvene opštine Ljubuškom, s tim u vezi paroh Marko Gojačić u izjavi za Dnevni list kaže: „Hram je sagrađen davne 1865. godine. Devastiran je tijekom Prvog svjetskog rata, a obnovljen je 1921. godine, da bi ponovno bio devastiran. Njegovo propadanje nastavilo se neadekvatnom brigom u proteklim godinama. Važnost ovog hramskog kompleksa u Ljubuškom je velika, jer postoje sačuvana svjedočanstva o djelovanju pravoslavne zajednice na tom području u pogledu kulturnog života srpskog naroda. Upravo u školi uz hram održana je Osnivačka skupština Prosvjete 1909. godine“.

-Obnova treba biti znak zahvalnosti velikoj pravoslavnoj zajednici koja je nekada djelovala u Ljubuškom te da svojim primjerom podrške pokažemo budućim generacijama kakvi smo mi danas Srbi i kršćani i da ne zaboravljamo naše svetinje. Hram u Ljubuškom mora i treba biti zadužbina svakog pravoslavnog vjernika, poručio je paroh Gojačić.

Gradnja starog hrama podno tvrđave hercega Stjepana Kosače pod Jurjevicom na lokalitetu Drini na Mostarskim Vratima započela je 1861. godine, a završena je 1865. godine i posvećena sv. arhangelu Mihailu. 

Sagrađena je na barovitu i podvodnu terenu, slabih temelja te se nedugo po gradnji raspukla. Porušena je do temelja u ratnom vrtlogu 1992. godine. Iz nje su 2003. godine izvađene moći i prenesene u manastir Žitomislić.

Projekt obnove podržali su nedavno Vlada Županije Zapadnohercegovačke, kao i Grad Ljubuški koji od prvih akcija čišćenja ruševina financijski podržava ovaj projekt.

Pomozite obnovu hrama

-To je ljubuški – naš hram. Je li on pravoslavni ili katolički, to su te naše razlike. Međutim, u ovom ludom vremenu nekakvih razlika koje su nam servirane, smatram da bi bilo suludo jedan život koji imamo, jedno vrijeme koje živimo, protratiti na takve razlike, a u konačnici ljudi su samo dobri ili zli. Sve drugo je nebitno, kaže nam jedan javni djelatnik i profesor kojeg smo zamolili za mišljenje.

-Lako je posvađati se, treba se pomiriti. Sada govorim kao kršćanin koji vjeruje u jednoga Boga – Krist je jedan. Mi ljudi učinili smo razlike, a oni koji ne čuvaju tuđe, ne mogu čuvati ni svoje, ističe još jedan Ljubušak.

Srpska pravoslavna crkvena općina Ljubuški poziva sve zainteresirane da se uključe u obnovu hrama sv. arhangela Mihaila. U prethodnom razdoblju završeno je čišćenje ruševina hrama, a očišćen je i saniran pristupni put koji je bio u lošem stanju, a koji vodi do hrama. U tijeku su i radovi na čišćenju parohijskog doma uz sami hram.

Svi koji žele pomoći da se ova svetinja ponovo sagradi pod Kosačinim gradom, mogu se obratiti nadležnom svećeniku na broj telefona 065/923-990.

Sredstva za obnovu mogu se uplatiti na račun otvoren u ASA banci broj 1342011130000215 – s naznakom za obnovu hrama u Ljubuškom, primatelj Srpska pravoslavna crkvena opština Ljubuška u Ljubuškom.

O povijesti hrama

Gradnja parohijske crkve počela je 15. kolovoza 1861. godine. Najveći prilog donio je iz Rusije svećenik Prokopije Čokorilo – dar od 525 srebrenih ruskih rubalja.

 Ostale priloge dali su Mostarci i Ljubušaci. Risto Semiz, jedan od najbogatijih Ljubušaka tog vremena, poklonio je zemljište za gradnju. Crkva se gradila sve do 20. srpnja 1865. godine kada je dovršena i posvećena sv. arhangelu Mihailu.

-Kad je zidana, učinjena je velika pogreška tijem što je što je crkva ozidana bez sigurnog temelja. Pošto se nije moglo doći do sigurnih i čvrstih jaruga, u temelj su metnute drvene grede na kojima je zid podignut. Zbog nesigurnog temelja raspukla je crkva i poslije tog nije se nikad mogao utvrditi krov, da ne kaplje, zato je crkva uvijek vlažna i mokra, piše 1906. tadašnji paroh Risto Terzić.

U tijeku 1890. godine, uz pripomoć zemaljske vlade, crkveni zidovi su ojačani željeznim šipkama, ali to je malo pomoglo. Tada je paroh Jovan Grgurević predlagao da se crkva sruši i izgradi nova, jer stalne popravke samo odlažu njeno spontano rušenje. Paroh je u više navrata tražio da se teške kamene ploče na krovu zamjene ciglom ili limom, ali je i taj prijedlog ostao bez uspjeha. Kad su grede u temelju sagnjile, crkva je oko 20 cm potonula u zemlju i svuda se raspukla.

Uz crkvu, za vrijeme Austro-ugarske vladavine djelovala je i srpska škola.

Mjesni paroh je iznio nekoliko podataka o parohiji ljubuškoj i djeci u srpskoj osnovnoj školi za 1913. godinu: -domova 47, duša 196, rođenih 4, umrlih 7, vjenčanih 3; -učenika 14, prvi razred 4, drugi 3, treći 4 i četvrti 3; -ukupan broj učenika: 1898. godine – 36, 1900. -30, 1906. – 23 učenika.