U Saboru RH rasprava o položaju Hrvata u BiH u 2019. [video]

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izvijestio je na početku kako je dnevni red dopunjen točkom o Interpelaciji o radu Vlade RH u vezi s pripremom zdravstvenog sustava RH na posebne okolnosti uzrokovane koronavirusom. Podnositelji su 16 zastupnika u Saboru.

Sjednica uživo:

Krenulo se potom na iznošenje stavova po klubovima na slobodnu temu. Prva je stav iznosila Dragana Jeckov u ime kluba zastupnika SDSS-a. Govorila je, između ostalog, o siromaštvu djece, kao i djeci žrtvama rada, navevši primjer o ubojstvu obitelji Zec prije 29-godina, što je izazvalo reakciju zastupnika Hrvatskih suverenista Hrvoja Zekanović i zastupnika Domovinskog pokreta Stipe Mlinarića. Opširnije

Sabor o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH

Zastupnici raspravljaju i o provedbi saborske Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2019. godinu.

O Izvješću o provedbi Deklaracije u 2019. godini govorio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a onda je uslijedilo 12 replika.

Stabilna i funkcionalna BiH, te opstanak i prosperitet Hrvata u njoj, za Hrvatsku su neupitni, strateški nacionalni ciljevi, poručio je Radman podnoseći Hrvatskom saboru prvo izvješće o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH.

Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH  zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom prije 25 godina, naglasio je Gordan Grlić Radman.

Hrvati se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju prava

Upozorio je, međutim, da se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju svojih prava, svojevrsnim institucionalnim nasiljem, koje se očituje u onemogućavanju njihova legitimnog političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice.

Stoga je institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova Deklaracija itekako potrebna kako bi Hrvati opstali u krajevima BiH u kojima stoljećima žive, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Hrvatska u 2019. učinila vrlo mnogo.

Ministar je izvijestio kako su u ostvarenje institucionalne pomoći Hrvatima u BiH, sudjelovali predsjednik i članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela, koji su u okviru svoje nadležnosti, dali znatnu političku, financijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, znanstvenim i vjerskim institucijama.

Riješeno je i pitanje lakšega ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanja hrvatskog državljanstva, kazao je, te posebno važnim označio ojačanu suradnju u korištenju dostupnih europskih fondova.

Grlić Radman je Sabor izvijestio kako je premijer Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je potporu reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO.

Vrlo aktivno, istaknuo je, bilo je i njegovo Ministarstvo,  U svim aspektima vanjsko-političkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH , što podrazumijeva i nužnu reformu njenog Izbornog zakona, rekao je.

Naveo je kako je BiH lani bila država koja je primila najveći iznos hrvatske službene razvojne pomoći: isplaćeno je 85,6 milijuna kuna za ukupno 106 projekata.

Robna razmjena s BiH 2, 2 milijarde eura

Pohvalio se i kako je robna razmjena s BiH iznosila 2,2 milijarde eura, bila je za 5,9 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 823,7 milijuna eura. Ta činjenica često ostaje neprimijećena u hrvatskoj javnosti, a tome nesumnjivo veliki obol daju Hrvati u BiH. Jasno se može zaključiti kako ostanak Hrvata u BiH te njihova dobra životna i ekonomska perspektiva daju snažan doprinos i  gospodarstvu Hrvatske, naglasio je Grlić Radman.

Naveo je i kako je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, kao glavno državno tijelo koje operativno provodi Deklaraciju, lani raspisao natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa za koji je osigurano 25,8 milijuna kuna, najviše do tada. 

Grlić Radman je pobrojao aktivnosti niza ministarstava, pa naveo da je Ministarstvo rada, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uredilo mirovinska prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Smatram da su te zakonske izmjene bile od iznimnog značaja za lakše reguliranje statusa pripadnika HVO-a, a njima je također ispravljena jedna nepravda, rekao je ministar.

Naveo je i kako je Ministarstvo obrane u sklopu bilateralne suradnje, omogućilo školovanje pripadnika Ministarstva obrane BiH, a čak 22 od ukupno 37 aktivnosti bilateralne vojne suradnje sa zemljama jugoistočne Europe, koje su Oružane snage RH provele u 2019. godini, odnosile su se na suradnju s BiH.

Po Deklaraciji godišnje izvješće o ostvarivanju ciljeva o položaju Hrvata u BiH

Sabor je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH donio u prosincu 2018. i u njoj odredio Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao tijelo koje mu jednom godišnje podnosi izvješće o ostvarivanju ciljeva navedenih u Deklaraciji.

Ministarstvo, koje je u tom kontekstu prikupilo očitovanje nadležnih nacionalnih tijela, u Izvješću je pobrojalo svoje, aktivnosti predsjednika Vlade i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te aktivnosti i projekte 13 ministarstava.

Hrvatska, ističe se u Izvješću, podupire suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost BiH, kao države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. Svestrani partnerski odnosi s BiH, jednakopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda te euroatlantski put BiH, glavne su odrednice pristupa hrvatske Vlade koja je usmjerena na poboljšanje položaja i unapređenje života hrvatskog naroda u BiH.

O osnivanju istražnog povjerenstva

Sabor će u utorak raspraviti prijedlog 40 oporbenih zastupnika da se osnuje povjerenstvo koje bi istražilo eventualna ometanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije.

Iza tog prijedloga stoje svi oporbeni klubovi koji, nakon curenja informacija u "aferi Janaf", žele da se istraži utjecaj političkih tijela na opstruiranje istraga, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propusti u sigurnosnom i pravosudnom sustavu.

Žele i da povjerenstvo ispita postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava, gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz ustava neovlaštenim osobama itd.

HDZ je od početka rezerviran prema prijedlogu i ne kani ga podržati.

Manje lokalnih dužnosnika, manja vijeća i skupštine

Saborska srijeda rezervirana je za zakone vezane uz skore lokalne izbore kojima se predlaže smanjenje broja lokalnih dužnosnika i, kako uvjerava resorni ministar Ivan Malenica, osigurava ušteda od oko 100 milijuna kuna godišnje.

Slijedom tih zakona, u svibnju iduće godine birat će se 618 dužnosnika manje, a broj članova predstavničkih tijela smanjit će se za deset posto.

Ukinut će se dužnosti zamjenika načelnika i gradonačelnika u svim općinama i gradovima s manje od 35 tisuća stanovnika, dok bi oni koji ih imaju više od tog broja imali jednog zamjenika. Po dva zamjenika zadržale bi županije s više od 250 tisuća stanovnika, gradovi sjedišta županija te oni s više od 100 tisuća stanovnika.

Broj članova predstavničkih tijela, kojih se bira više od 8200, smanjio bi se za oko deset posto, pa bi tako u zagrebačkoj Gradskoj skupštini umjesto sadašnjih 51 sjedilo 47 zastupnika.

Istoga dana, Sabor će raspraviti i zaključak koji je predložio Most, a kojim bi Sabor zadužio Vladu da mu u roku od 30 dana dostavi šestomjesečno izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite, počevši od 18. ožujka.

U četvrtak će zastupnici raspraviti prijedlog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., a radni tjedan zaključiti u petak raspravom o članarinama u turističkim zajednicama.

Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa

Sabor, koji po Ustavu redovito zasjeda do 15. prosinca, vjerojatno će raditi i idući tjedan, no pojedinosti za taj tjedan još se službeno ne znaju. Za pretpostaviti je da će proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, s obzirom na najavu iz Kluba HDZ-a da će to učiniti do kraja jesenjeg zasjedanja.