Bosna i Hercegovina

Od utemeljenja do novih političkih izazova, kontinuitet koji nose generacije – HDZ BiH obilježio 36 godina

„Politički put koji je iza nas obvezuje nas i danas. Zajedništvo koje je prije 36 godina bilo temelj političkog organiziranja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini ostaje jednako važno i u vremenu koje je pred nama. Kroz desetljeća su se mijenjali ljudi, okolnosti i izazovi, ali odgovornost za očuvanje ravnopravnosti, identiteta i političkog položaja hrvatskoga naroda ostala je trajna. Ovu obljetnicu ne promatramo samo kao podsjećanje na prijeđeni put, nego i kao obvezu da nastavimo čuvati identitet, vrijednosti i prava hrvatskoga naroda te doprinositi stabilnoj, prosperitetnoj i europski usmjerenoj Bosni i Hercegovini. Svim članovima i članicama Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine upućujemo iskrene čestitke povodom obljetnice utemeljenja stranke“, poručili su predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović prigodom 36. obljetnice HDZ-a BiH.

Tim je povodom u Mostaru održana proširena sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, koja je okupila stranačko vodstvo i članove Predsjedništva te je bila posvećena osvrtu na dosadašnje djelovanje stranke i aktualnim pitanjima važnima za njezin daljnji rad.

32-pro-irena-sjednica-predsjedni-tva-hdz-bih-5-jpg-6187dd54.webp

U tom je kontekstu istaknut kontinuitet političkog djelovanja HDZ-a BiH, kao i važnost očuvanja vrijednosti na kojima stranka temelji svoj rad.

Sjednica je održana i u ozračju aktualnih političkih prilika u Bosni i Hercegovini, u kojima pitanja ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja hrvatskoga naroda, stabilnosti institucija i europskog puta zemlje ostaju među ključnim političkim temama.

U okviru obilježavanja odana je počast i poginulim hrvatskim braniteljima te je iskazano sjećanje na preminule članove HDZ-a BiH. Kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače položeni su vijenci i zapaljene svijeće, uz zahvalnost svima čiji su životi i djelovanje utkali dio u povijest stranke.

Deseci požara u ŽZH: Gorjele šume, krov i automobil

Vatrogasci na području Županije Zapadnohercegovačke imali su iznimno aktivan vikend, a u izvješću Uprave civilne zaštite ŽZH za protekla 72 sata evidentirano je 29 događaja i angažmana vezanih uz požare. Najzahtjevniji je bio požar u Ljutom Docu kod Širokog Brijega, gdje je opožareno oko 68 hektara.

Svi u šoku zbog onoga što se zbiva u Hercegovini: „Uvjeti se promijenili, ovo se nikada ranije nije dogodilo!”

 Izostanak kiše i visoke temperature ovoga ljeta uzrokuje velike probleme poljoprivrednim proizvođačima u Hercegovini.

- Dugotrajna suša i visoke temperature izravno utječu na poljoprivredne kulture na način da biljka gubi energiju i smanjuje se priljev hranjivih tvari u plod - kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković, naglasivši kako je voda u Hercegovini postala ograničen resurs prema kojemu se moramo odnositi znatno racionalnije.

Posljedice ovogodišnjih ekstremnih vremenskih uvjeta ponajviše su vidljive u hercegovačkim vinogradima i maslinicima.

- Nikada se prije nije dogodilo da ćemo ovako rano imati berbu grožđa. Berba će biti pomjerena 15 dana, možda čak i tri tjedna ranije nego uobičajeno. To je znak da imamo ogromnu sušu.

O ekonomskim posljedicama suše, po njegovim riječima, u ovom je trenutku teško govoriti, ali ono što je sigurno, upozorava ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda, klimatske promjene svake sljedeće godine sve jače će se odražavati na poljoprivredu, pri čemu sustavi za navodnjavanje postaju neizostavan uvjet za bavljenje komercijalnom proizvodnjom.

- Iako Hercegovina jeste bogata vodama i rijekama, ipak ćemo se morati ponašati racionalnije, odnosno koristiti vodu na najbolji mogući način, ne samo u navodnjavanju u poljoprivredi, nego i pri korištenju vode za piće i za tehničku uporabu. Taj resurs više nije neograničen – kazao je Ivanković.

Dodao je kako uslijed klimatskih promjena kojima svjedočimo proteklih desetak godina, komercijalna poljoprivreda bez navodnjavanja jednostavno neće biti moguća.

Fra Velimir Mandić blagoslovio kamen temeljac Kuće nade u Mostaru: Onkološki pacijenti dobit će besplatan smještaj

U Mostaru je postavljen kamen temeljac za Kuću nade koja će onkološkim pacijentima tijekom liječenja pružiti besplatan smještaj, hranu i potporu.

U organizaciji Zaklade Svjetlo nade u srijedu je, polaganjem kamena temeljca pokraj zgrade Onkologije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, službeno označen početak izgradnje Kuće nade, budućeg doma za onkološke pacijente i njihove obitelji.

Relikvije svetog Leopolda Bogdana Mandića, koje je nedavno voditeljici Zaklade Svjetlo nade Antoneli Vučić predao fra Velimir Mandić, bit će ugrađene u temelje budućeg doma, dajući ovom projektu snažnu duhovnu simboliku.

Fra Velimir Mandić u srijedu je sudjelovao u polaganju kamena temeljca te tom prigodom blagoslovio temelje buduće Kuće nade, koja bi trebala biti mjesto podrške, blizine i nade za onkološke pacijente i njihove obitelji.

Objekt je namijenjen onkološkim pacijentima koji na liječenje u Mostar dolaze iz drugih gradova i općina, a trebali bi imati osiguran besplatan smještaj, hranu i dodatnu potporu tijekom liječenja.

Postavljanje kamena temeljca
Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca
 

Kamen temeljac zajednički su položili ravnatelj SKB-a Mostar dr. Ante Kvesić, predstojnica Klinike za onkologiju SKB-a Mostar dr. Inga Marijanović i onkološka pacijentica iz Posušja Marija Crnogorac.  Među uzvanicima i sudionicima ovog važnog događaja bio je i Marijo Primorac, predsjednik Upravnog odbora Zaklade Svjetlo nade i gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić, koji su svojim angažmanom dio projekta čiji je cilj pružiti podršku i dostojne uvjete boravka onkološkim pacijentima i njihovim obiteljima. Među uzvanicima bila je i predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač .

Kuća sa šest apartmana uz samu bolnicu

Buhač je istaknula kako je riječ o humanom projektu koji će, osim smještaja, pacijentima pružiti mjesto odmora, potpore i zajedništva tijekom liječenja.

 

“Ova kuća, osim što će pružiti smještaj onkološkim pacijentima, bit će i mjesto zajedništva, potpore, odmora i nade na putu njihova ozdravljenja i ustrajne borbe s bolešću i njezinim posljedicama”, kazala je Buhač.

Postavljanje kamena temeljca
Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca

Dodala je kako će Vlada HNŽ-a nastaviti pružati potporu projektu.

Kuća nade bit će montažni objekt površine 350 četvornih metara, prilagođen osobama s invaliditetom. Imat će šest potpuno opremljenih apartmana i veliki zajednički dnevni boravak.

Voditeljica Zaklade Svjetlo nade Antonela Vučić objasnila je kako je cilj pacijentima osigurati siguran i dostojanstven privremeni smještaj neposredno uz bolnicu, ali i besplatnu hranu te drugu potrebnu pomoć.

Naglasila je da je pacijentima iz udaljenijih mjesta posebno teško nakon kemoterapije ili zračenja ponovno putovati kući autobusom ili automobilom.

Postavljanje kamena temeljca
Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca

“Mislim da je takvo putovanje naporno i zdravim ljudima, a kamoli onkološkim pacijentima”, kazala je Vučić.

Prema njezinim riječima, dinamika izgradnje ovisit će o donacijama. Nada se da bi Kuća nade mogla biti završena do kraja godine, ali ističe kako to u ovom trenutku ne može obećati.

U realizaciju projekta uključeni su predstavnici vlasti, gospodarstvenici i građani iz različitih dijelova zemlje. Vučić je navela kako je dosad najveća pomoć stigla upravo od gospodarstvenika i pojedinaca koji su se osobno uključili u projekt.

Postavljanje kamena temeljca
Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca

Broj pacijenata udvostručen u deset godina

Predstojnica Klinike za onkologiju SKB-a Mostar dr. Inga Marijanović istaknula je kako Kuća nade za pacijente treba biti mnogo više od običnog smještaja.

“Gradimo nešto novo, stvaramo dom i pokazujemo našim pacijentima da nisu sami. Kuća nade pružit će prostor u kojem će onkološki pacijenti imati brigu i njegu, imati sve nas uz sebe i lakše proći kroz taj težak put”, kazala je Marijanović.

Postavljanje kamena temeljca
Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca

Podsjetila je kako zgrada Klinike za onkologiju nije postojala do 14. travnja 2012. godine te da su brojni pacijenti prije toga morali odlaziti na liječenje u druge gradove.

Podaci koje je iznijela pokazuju i snažan rast broja pacijenata. Kroz Kliniku za onkologiju 2015. godine prošlo je oko 10.000 pacijenata, dok ih je 2025. bilo više od 20.000.

Postavljanje kamena temeljca
Foto: Denis Kapetanović | Bljesak.info / Postavljanje kamena temeljca

Klinika prima pacijente iz Hercegovačko-neretvanske, Hercegbosanske i Županije Zapadnohercegovačke, ali i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Istodobno raspolaže sa samo 20 bolničkih kreveta.

Marijanović je naglasila kako potrebe ostaju znatno veće od trenutačnih kapaciteta te da će Kuća nade zbog toga značajno pomoći radu Klinike i pacijentima koji prolaze kroz liječenje.

Tradicija stara 700 GODINA: Dirljiva priča o posljednjem kovaču iz sela u BiH

„Cijela obitelj je radila – otac, djed, pradjed, u nedogled. I sve se to tako nastavilo. Dokle će biti ne znam, ali dok se bude moglo raditi, neće se napuštati. Sutra opet kada bih birao, najvjerojatnije bih ovo izabrao”, istaknuo je Jozeljić.

Selo Oćevija na području Vareša vjerojatno je jedino mjesto u Europi gdje se i danas željezo kuje i obrađuje na srednjovjekovni, predindustrijski način, uz pomoć snage vode, baš kao što je to rađeno stotinama godina ranije.

Ova informacija dostupna je u turističkim brošurama, međutim kada posjetite ovo jedinstveno mjesto, kovačije ili majdane u Oćeviji, možete osjetiti dašak tog prošlog vremena, a svaki od predmeta koji se tu nalaze priča svoju povijesnu priču staru stotinama godina.

U jednoj od preostale tri aktivne kovačije u Oćeviji ekipa Fene zatekla je Dražena Jozeljića, koji je od oca Mije naslijedio kovački zanat i njime se bavi već 25 godina.

Kaže da je tradicija bavljenja kovačkim zanatom u njegovoj obitelji otprilike 700 godina te da se prenosila s koljena na koljeno.

Trenutno sam ja zadnji ostao, hoće li netko kasnije naslijediti, to se ne zna. Ima ih još par, malo su stariji, u godinama su, i to je sve”, navodi Dražen. 

Dodaje da je nekada ovdje bilo devet kovačnica, sve niz rijeku, a sada su ostale samo tri.

Prema njegovim riječima, ranije se najviše pravio poljoprivredni alat, međutim, sada se to radi strojno.

„Sada idu peke, tave, a što se tiče poljoprivrednog alata, slabije. Najaktualnije su peke, tave, tanjurače za roštiljanje, za pripremanje nekih jela”, kazao je Jozeljić.

Dodao je da postoji interes za ove ručno rađene proizvode te da sve što proizvedu i prodaju, kako u Bosni i Hercegovini tako i izvan granica naše zemlje – u zemljama Europske unije, SAD-u, a neki proizvodi iz ove kovačnice stigli su čak i do Japana. 

„Nije nam nikada nešto ostalo. Problem je samo što nema tko raditi. Mlađi uglavnom odlaze vani. Za ovaj posao još se nitko nije javio da bi radio. Nekada je posao težak. Dok si živ ne možeš sve naučiti. Što će biti, vidjet ćemo”, kaže Jozeljić.

Znanje o kovačkom zanatu koje je stekao tijekom godina rado bi prenio ako bi se pojavio netko tko je zainteresiran za to. Ističe da su vrata njegove kovačnice uvijek otvorena.

„Ali teško je sve to. Inače, za svaki fizički posao teško je naći radnika. Svatko ima neki svoj pravac, a ja sam se odlučio za ovaj”, navodi Jozeljić.

Ističe da se nijedan posao ne radi ako nemaš ljubavi prema poslu te dodaje da je on ljubav prema ovom starom zanatu naslijedio od svog oca.

„Cijela obitelj je radila – otac, djed, pradjed, u nedogled. I sve se to tako nastavilo. Dokle će biti ne znam, ali dok se bude moglo raditi, neće se napuštati. Sutra opet kada bih birao, najvjerojatnije bih ovo izabrao”, istaknuo je Jozeljić.

Ekipi Fene, ali i nekolicini turista koji su u tom trenutku posjetili Oćeviju i njegovu kovačnicu, pokazao je na kojem principu radi čitav sustav, naglasivši da je glavna snaga ove kovačnice voda iz rječice Oćevice, koja pokreće sve.

„Voda je glavna, glavni pogon. I danas je to tako ostalo, malo se nešto usavršilo sa strujom, ali bez vode ne bismo ništa mogli uraditi. Mislim da u svijetu nigdje nema ovakav sustav rada i da je sve ovoliko staro”, zaključio je Jozeljić.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube