Informacije

Razboljeli ste se tijekom godišnjeg odmora: Propadaju li vam ti dani?

Ako se radnik razboli tijekom korištenja godišnjeg odmora, dani za koje mu je uredno utvrđena privremena spriječenost za rad ne uračunavaju se u godišnji odmor. Drugim riječima, bolovanje i godišnji odmor ne mogu se za iste dane računati istodobno.

Planirali ste godišnji odmor, ali ste se tijekom odmora razboljeli i liječnik vam je otvorio bolovanje? Ti dani ne bi trebali biti potrošeni kao godišnji odmor, pod uvjetom da je privremena spriječenost za rad uredno utvrđena.

o proizlazi iz Zakona o radu Federacije BiH, koji izričito propisuje da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad.

Bolovanje prekida računanje dana godišnjeg

Prema članku 49. Zakona o radu FBiH, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, kao ni vrijeme praznika u koje se ne radi te drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

To u praksi znači da, ako radnik tijekom godišnjeg odmora dobije bolovanje koje obuhvaća, primjerice, četiri radna dana, ta četiri dana ne troše se kao dani godišnjeg odmora.

 

Primjerice, radniku je odobreno deset radnih dana godišnjeg odmora, a tijekom tog razdoblja četiri radna dana provede na uredno utvrđenom bolovanju. Ta četiri dana ne računaju se u iskorišteni godišnji odmor.

To, međutim, ne znači nužno da se godišnji odmor automatski produžuje za četiri dana odmah nakon završetka prvotno određenog termina. Zakon propisuje da plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, a radnika o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora mora obavijestiti pisanom odlukom.

Preostali dani godišnjeg odmora stoga se trebaju koristiti u skladu s pravilima o korištenju godišnjeg odmora i odgovarajućom odlukom poslodavca.

Nije dovoljno samo reći da ste bolesni

Važno je razlikovati bolest od službeno utvrđene privremene spriječenosti za rad.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju FBiH, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani liječnik medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi.

Dakle, činjenica da se radnik tijekom godišnjeg odmora osjeća loše sama po sebi ne znači da se određeni dani automatski prestaju računati kao godišnji odmor. Potrebno je da postoji uredno utvrđena privremena spriječenost za rad.

Radnik je također prema Zakonu o radu dužan najkasnije u roku od tri dana od nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Što napraviti ako se razbolite na godišnjem?

Ako se bolest pojavi tijekom godišnjeg odmora, potrebno je javiti se liječniku kako bi se utvrdilo postoji li privremena spriječenost za rad te o tome u propisanom roku obavijestiti poslodavca.

Ako je bolovanje uredno utvrđeno, dani obuhvaćeni bolovanjem ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

To je važno i zato što se radnik prema Zakonu o radu ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu poslodavac može uskratiti to pravo osim u slučajevima koje zakon posebno uređuje.

Hercegovina Travel Fest stiže u Ljubuški 25. i 26. rujna: Četiri putopisne priče, izložba i nagradna igra za posjetitelje

U studiju Radio postaje Ljubuški ugostili smo Veroniku Pinjuh, ravnateljicu Turističke zajednice Grada Ljubuškog i Slobodana Tomića inicijatora Hercegovina Travel Festa, koji su predstavili program ovogodišnjeg, petog izdanja festivala.

Hercegovina Travel Fest i ove godine u Ljubuški donosi zanimljive putopisne priče, iskustva s različitih krajeva svijeta te goste iz svijeta sporta, putovanja, volontiranja i obiteljskih avantura.

Festival će biti otvoren u petak predavanjem Blanke Vlašić, jedne od najuspješnijih hrvatskih atletičarki, koja će govoriti o putovanjima kroz perspektivu vrhunskog sporta. Posjetitelji će imati priliku čuti i priču Marije Zorke Vasić o iskustvima u Americi i volontiranju u Africi.

Subotnji program donosi putničku obitelj Putoholičari, koja će govoriti o putovanjima s djecom, te putopisca Gorana Blaževića i njegovu priču o „usporenom putovanju“ – ideji da na putovanjima ne treba uvijek žuriti od jedne atrakcije do druge, nego zastati i doista doživjeti mjesto koje posjećujemo.

Poseban dio festivala namijenjen je najmlađima. U sklopu dječjeg natječaja učenici triju osnovnih škola iz Ljubuškog predstavit će svoje likovne radove na temu putovanja i snova, a najbolji radovi bit će nagrađeni. Dječja izložba bit će otvorena uoči početka festivalskog programa.

Posjetitelje očekuje i nagradna igra u kojoj, uz pokroviteljstvo Zračne luke Mostar, mogu osvojiti dvije avionske karte za europsku destinaciju po izboru. Tijekom festivala bit će dostupan i interaktivni kviz o Ljubuškom, pa će posjetitelji moći provjeriti koliko poznaju svoj grad.

O ovogodišnjem izdanju i onome što očekuje posjetitelje Veronika Pinjuh ravnateljica Turističke zajednice Grada Ljubuškog kazala je:

„Hercegovina Travel Fest iz godine u godinu raste i drago nam je što smo došli do njegovog petog izdanja. I ove godine pripremili smo zanimljiv program i goste koji dolaze iz različitih područja; od vrhunskog sporta i putovanja do volontiranja i obiteljskih avantura. Želja nam je da svatko pronađe nešto za sebe, ali i da kroz njihove priče dobijemo inspiraciju i možda se sami odvažimo na neko novo putovanje. Posebno nam je važno uključivanje naših najmlađih sugrađana. Kroz dječju izložbu i natječaj na temu putovanja i snova želimo ih potaknuti da upoznaju svijet, budu kreativni i da ga promatraju iz neke nove perspektive. Vjerujem da će i ovogodišnji Travel Fest biti mjesto lijepih susreta, inspirativnih priča i druženja.“

Naš drugi gost Slobodan Tomić u razgovoru se prisjetio početaka festivala i svoje uloge u njegovu pokretanju:

” Inicijator sam glavne ideje, uz podršku Turističke zajednice Grada Ljubuškog uspješno ovu priču zajedno gradimo već pet godina. Moglo bi se reći da sam spiritus movens cijele priče, odnosno kotač zamašnjak koji je sve ovo osmislio i pokrenuo. Posebno mi je drago što je festival zaživio i što ga ljudi očekuju. Svake godine nastojimo donijeti nove i zanimljive goste, različite priče i iskustva koja mogu proširiti perspektivu naših posjetitelja. Nije cilj samo govoriti o putovanjima i destinacijama, nego ljudima približiti različite načine života, iskustva i poglede na svijet te ih možda potaknuti da i sami krenu na neko novo putovanje.“

Hercegovina Travel Fest organizira Turistička zajednica Grada Ljubuškog uz partnere projekta: Zapadnohercegovačku županiju, Grad Ljubuški i Javnu ustanovu „Parkovi“ Ljubuški, uz podršku brojnih sponzora i partnera.

Ulaz na sva festivalska događanja u Kulturnom centru u Ljubuškom je besplatan, a organizatori pozivaju posjetitelje da dođu ranije zbog velikog interesa i ograničenog broja mjesta.

Čeka nas još jedno izdanje festivala posvećenog putovanjima, upoznavanju svijeta, novim iskustvima i pričama koje inspiriraju.

Radio Ljubuški

Poziv pčelarima za sudjelovanje na manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar pozivaju proizvođače meda na sudjelovanje u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“

Manifestacija će biti održana u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, na adresi Butmirska cesta 40, Ilidža, najkasnije do 13. studenoga 2026. godine.

 

Zainteresirani pčelari svoje uzorke meda trebaju dostaviti najkasnije do 9. listopada 2026. godine.

Za svaki prijavljeni uzorak potrebno je dostaviti:

  • dvije staklene teglice meda od po 200 grama;
  • uzorci će biti podvrgnuti fizikalno-kemijskim i peludnim analizama te senzornoj ocjeni.

 

Cijena ispitivanja iznosi 50 KM po uzorku, a uključuje navedene laboratorijske i senzorne analize.

Uzorci se mogu dostaviti u:

  • Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Butmirska cesta 40, Ilidža;
  • Federalni agromediteranski zavod Mostar, Biskupa Čule 10

Dostava uzoraka moguća je tijekom radnog vremena, od 8:00 do 16:00 sati.

Pozivaju se svi zainteresirani proizvođači meda da pravodobno dostave svoje uzorke i sudjeluju u 13. manifestaciji „Dani meda u FBiH 2026.“.

Poveznica na poziv : https://faz.ba/wp-content/uploads/2026/09/DANI-MEDA-U-FBIH-2026.pdf

FAZ Mostar

DODATAK ZA TREĆE I SVAKO SLJEDEĆE DIJETE Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava, rok do 30.9.2026. godine

Podsjetnik o dostavi dokumentacije za daljnje korištenje prava –

rok do 30.9.2026. godine

Podsjećamo sve korisnike prava na dodatak za treće i svako sljedeće dijete da rok za predaju dokumentacije za daljnje korištenje prava istječe 30. rujna 2026. godine (srijeda).

Molimo sve koji još nisu dostavili dokumentaciju da istu dostave do naznačenog roka kako ne bi bila obustavljena isplata prava.

Dokumentacija se predaje u nadležni Centar za socijalni rad.

  1. potvrde o prebivalištu na istoj adresi za sve članove obitelji (MUP – CIPS),
  2. potvrde o upisu, odnosno pohađanju osnovne škole na području Županije za svu djecu iz obitelji koja ostvaruje pravo na potporu za treće i sljedeće dijete u obitelji a koja su uzrasta za osnovnu školu,
  3. dokaz da je dijete za koje se ostvaruje pravo na dodatak osigurano u Zavodu za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke za dijete (potvrda od ZZO ŽZH).

ŽZH Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike

Ljubuške mažoretkinje u novim uniformama zahvalile ministrici Leko na potpori u radu

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko susrela se na Koćuši s članicama ljubuških mažoretkinja Plesnog kluba Paganini. Povod susreta bila je zahvala mažoretkinja na dosadašnjoj potpori koju imaju od strane Ministarstva financija ŽZH, kao i razgovor o nastavku suradnje i podršci njihovom radu u budućem razdoblju. Tijekom susreta razgovaralo se o aktivnostima Plesnog kluba Paganini, uspjesima ljubuških mažoretkinja te njihovom doprinosu promociji Ljubuškog i Županije Zapadnohercegovačke kroz brojne nastupe i natjecanja.

„Zaista smo prezadovoljni suradnjom s Ministarstvom financija ŽZH i ministricom Blagicom Leko. Ono što nam posebno znači jest činjenica da prepoznaju naš rad, trud i rezultate koje ostvarujemo. Ta nam je podrška od velike važnosti, bilo da je riječ o opremi, uniformama ili odlascima na natjecanja i nastupe. Kad bi nam i druge razine dale takvu podršku gdje bi nam bio kraj“, kazao je voditelj Plesnog kluba Paganini u sklopu kojeg djeluju ljubuške mažoretkinje Jozo Rimac.

Istaknuo je kako je Ministarstvo financija ŽZH u cijelosti financiralo nabavu novih uniformi u kojima će Ljubuške mažoretkinje prvi put nastupiti u subotu u Župi dubrovačkoj.

„Prošle godine Ministarstvo nam je pomoglo u nabavi čizmica, a ove godine osiguralo je sredstva za nove uniforme. To nam puno znači jer naši nastupi zahtijevaju kvalitetnu i adekvatnu opremu. Upravo zato smo danas željeli osobno zahvaliti ministrici Leko i Ministarstvu na svemu što čine za naše mažoretkinje i naš klub“, zaključio je Rimac.

Ministrica Leko izrazila je zadovoljstvo susretom te istaknula važnost podrške mladima, sportu i plesnoj umjetnosti, kao i spremnost za nastavak suradnje s Plesnim klubom Paganini.

Isplaćene potpore učenicima prvih razreda osnovnih i srednjih škola

Grad Ljubuški isplatio je jednokratne financijske potpore učenicima koji su ove školske godine krenuli u prve razrede osnovnih i srednjih škola.

Potpora u iznosu od 200 KM isplaćena je za 204 učenika prvih razreda osnovnih škola, dok je za 182 učenika prvih razreda srednjih škola isplaćeno po 300 KM, a ostvarili su je učenici koji pohađaju škole u Ljubuškom ili u drugim sredinama, a imaju prebivalište na području Grada Ljubuškog. Ukupan iznos isplaćenih potpora iznosi 95.400 KM.

Sredstva su uplaćena roditeljima/skrbnicima djece na njihove račune, čime je, nakon podjele bilježnica i osnovnog školskog pribora prvog dana nastave, realizirana još jedna mjera usmjerena na potporu obrazovanju i obiteljima s djecom kojom se nastoji olakšati troškove koji prate početak nove školske godine.

Evo što se najviše isplati u BiH: Drva, pelet, struja ili toplinska pumpa

Pred početak nove sezone grijanja mnogi građani u Bosni i Hercegovini računaju troškove i važu opcije.

Pelet je ove sezone dostigao cijenu i do 900 KM po toni, cijene struje otežano se uspoređuju zbog različitih sustava i blok-tarifa diljem zemlje, dok toplotne pumpe nude visoku energetsku efikasnost, ali uz znatno veća početna ulaganja, pišu Nezavisne.com.

Šta se zapravo najviše isplati za kuću površine 100 kvadrata? Jedinstvenog i univerzalnog odgovora nema jer dvije kuće identične kvadrature mogu imati drastično različite račune.

Na konačnu potrošnju utječu izolacija, stolarija, klimatski uvjeti, željena temperatura, efikasnost kotla te navike ukućana.

Radi lakšeg i objektivnijeg uspoređivanja sustava pod istim uvjetima, stručnjaci kao model uzimaju kuću kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplotne energije, pri čemu dobro izolirana kuća može trošiti znatno manje, a stara i neizolirana znatno više.

Koliko ove zime košta grijanje na pelet?

Iako je pelet godinama slovio za idealan kompromis između komfora i cijene, ovogodišnje cijene ozbiljno mijenjaju računicu. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene kod proizvođača kreću se od oko 585 KM do 880 KM po toni, dok se kod maloprodajnih trgovaca penju na 733, 793, 830, 850 pa sve do 900 KM.

Za kuću iz modela koja potroši tri tone peleta, samo trošak nabave energenta iznosi:

  • Po cijeni od 600 KM po toni – 1.800 KM
  • Po cijeni od 750 KM po toni – 2.250 KM
  • Po cijeni od 850 KM po toni – 2.550 KM

Ako su potrebne četiri tone, trošak raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM. Uz samu cijenu peleta, u kalkulaciju valja uračunati servisiranje kotla, čišćenje, manju potrošnju struje za rad sustava te osiguranje prostora za skladištenje.

Jesu li drva i dalje najjeftinija opcija?

Drva ostaju duboko ukorijenjena jer veliki broj domaćinstava već posjeduje peći, kotlove i dimnjake. Ipak, univerzalnu računicu je teško izvesti.

Nije svejedno kupuje li se bukva ili hrast, prodaje li se ogrjev u prostornim ili punim kubnim metrima, je li iscjepan, dovezen i, što je najvažnije, kolika mu je vlažnost.

Suho drvo ima daleko veću energetsku vrijednost od vlažnog, a savremeni kotlovi iz iste količine izvlače znatno više topline nego stara ložišta.

Za domaćinstva koja već imaju riješenu infrastrukturu i povoljno dolaze do suhog drva, ova opcija ostaje cjenovno vrlo konkurentna, unatoč obvezi fizičkog rada oko unošenja, loženja i čišćenja pepela.

Kakva je situacija s električnom energijom i blok-tarifama?

Kod korištenja električnog kotla fizika je jasna, sav potrošeni kilovat-sat pretvara se u toplinu, pa bi modelskih 12.000 kWh topline zahtijevalo otprilike 12.000 kWh električne energije.

No, cijena struje u BiH nije jedinstvena:

  • Republika Srpska: primjenjuju se blok-tarife (bijeli blok do 500 kWh, plavi od 501 do 1.500 kWh i crveni iznad 1.500 kWh), pri čemu se obračun vrši progresivno kroz razrede, a ne paušalno po najvišoj cijeni.
  • Federacija BiH (Elektroprivreda BiH): blok-tarife za obračunski period od 30 dana dijele se na zeleni (do 350 kWh), plavi (351–1.000 kWh) i crveni blok (iznad 1.000 kWh).

Veliku ulogu igra i dvotarifno brojilo, gdje niža tarifa važi noću, radnim danima i subotom od 13 do 16 te od 22 do 7 sati, dok nedjeljom vrijedi cijeli dan.

  • Elektroprivreda HZ HB: ovdje se ne primjenjuje isti sustav blokova, već se razlikuju tarifne grupe, viša i niža sezona te veće i manje dnevne tarife, uz cijene koje uključuju mrežarinu i snabdijevanje, ali ne i PDV te naknadu za obnovljive izvore.
  • Brčko distrikt: prosječna cijena električne energije u univerzalnoj usluzi iznosi 23,07 feninga po kWh.

Prednosti toplinskih pumpi i inverter klima

Toplinska pumpa koristi električnu energiju primarno za premještanje topline iz okoline u objekt, pa iz jednog kWh struje može isporučiti nekoliko kWh toplinske energije.

Uz sezonski koeficijent učinka (SCOP), računica pokazuje da bi za istu količinu topline (12.000 kWh) potrošila znatno manje struje nego klasični električni kotao:

  • Uz SCOP 3: oko 4.000 kWh struje
  • Uz SCOP 3,5: oko 3.429 kWh struje
  • Uz SCOP 4: oko 3.000 kWh struje

Ipak, toplinska pumpa nije uvijek najjeftinije rješenje bez obzira na uvjete. Njezina efikasnost ovisi o vanjskoj temperaturi, kvaliteti ugradnje i izolaciji objekta.

Najbolje rezultate daje u dobro izoliranim kućama s podnim grijanjem, dok u starim objektima s visokotemperaturnim radijatorima može trošiti znatno više. Uz to, početna investicija je znatno viša.

Kao cjenovno pristupačnija alternativa ističe se i inverter klima (koja funkcionira kao toplotna pumpa zrak-zrak). Ona može višestruko smanjiti potrošnju struje i ima manju početnu cijenu, no teže ravnomjerno zagrijava veće kuće s više odvojenih prostorija, pa je idealnija za manje objekte otvorenijeg tlocrta ili kao dopunski sustav.

Šta se na kraju više isplati?

Univerzalnog pobjednika nema. Domaćinstva koja već imaju kvalitetan kotao i povoljan ogrjev teško će opravdati brzi povrat investicije u novi skupi sustav.

S druge strane, gradnja ili obnova sustava u dobro izoliranoj kući daje odličnu polaznu točku za toplinsku pumpu.

Stručnjaci naglašavaju da prije svake velike investicije u novi uređaj valja razmisliti o ulaganju u termoizolaciju i stolariju. Smanjenjem toplinskih gubitaka objekta automatski se smanjuje potreba za energijom, neovisno o tome grijete li se na drva, pelet ili struju.

Uskoro ponovno pomičemo kazaljke na satu: Doznajte kada prelazimo na zimsko računanje

Prema sadašnjim pravilima, sat se mijenja posljednje nedjelje u ožujku i posljednje nedjelje u listopadu. Takav raspored vrijedi i u sljedećim godinama, dok se eventualno ne donese odluka o njegovoj promjeni.

 Pomicanje sata ponovno nas očekuje u listopadu. Kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag i tako prijeći na zimsko računanje vremena. Te ćemo noći dobiti jedan sat sna više, no promjena će značiti i da će mrak nakon toga padati ranije.
Na zimsko računanje vremena prelazimo u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada. Točno u 3 sata ujutro kazaljke treba vratiti na 2 sata. Ovogodišnja promjena dolazi nešto ranije nego prethodnih godina. Prema dostupnim podacima, 25. listopada najraniji je datum prelaska na zimsko računanje vremena još od 2014. godine.

Kraće dnevno svjetlo posebno će primijetiti oni koji s posla ili iz škole izlaze u kasnijim poslijepodnevnim satima. Dani će se i dalje postupno skraćivati, a sunce će zalaziti sve ranije.

Pomicanje sata zasad ostaje dio naše svakodnevnice i obavlja se dva puta godišnje. U proljeće kazaljke pomičemo jedan sat unaprijed, čime počinje ljetno računanje vremena, dok ih u jesen vraćamo jedan sat unatrag i prelazimo na zimsko računanje vremena. 

Prema sadašnjim pravilima, sat se mijenja posljednje nedjelje u ožujku i posljednje nedjelje u listopadu. Takav raspored vrijedi i u sljedećim godinama, dok se eventualno ne donese odluka o njegovoj promjeni.

O ukidanju pomicanja sata u Europskoj uniji raspravlja se već godinama, no zasad nije došlo do konačne promjene pravila. Zbog toga ćemo i dalje dva puta godišnje morati namještati satove – u proljeće unaprijed, a u jesen unatrag.

Pretplati se na ovaj RSS feed
 
index Instagram400x230 youtube