Dušan Musa o dopunjenom izdanju knjige „Hercegovački ustanak“ i budućim planovima

Drugo, dopunjeno izdanje knjige pisca i novinara Dušana Muse ''Hercegovački ustanak 1875.-1878.- akteri, istine i zablude'' nedavno je obavljeno u izdanju izdavačke kuće Rabic Sarajevo.

Musa je u razgovoru za Radio Ljubuški izjavio kako drugo izdanje sadrži ono što bi jedna knjiga koja tretira jedan duži period trebala imati.

Uz glavninu teksta u prvom izdanju, tu je sad još i jedna recenzija doc. dr. Marinka Marića, profesora na sveučilištu u Dubrovniku.

''Želio sam da bude recenzent s područja Dubrovnika, jer je upravo dubrovačko područje pomagalo hercegovački ustanak bezrezervno i duša ustanka su bili ljudi sa dubrovačkog područja.'', kazao je Musa.

U dopunjeno izdanje ušla su i dva osvrta publiciste Slobodana Stajića iz Sarajeva te Marka Antonija Brkića, profesora na sveučilištu Hercegovina u Međugorju.

Musa je podsjetio kako njegova knjiga obrađuje dugo razdoblje sa prvim upadom Osmanlija na područje Bosne i Hercegovine.

''Pokušali su još jednom da prodru, te ih je tada kod Bileće potukao još jednom žestoki hercegovački vojvoda, Vlatko Vuković, a to je ujedno i početak moje knjige. Knjiga završava razdobljem kada se konstituira austrougarska vlast u Bosni i Hercegovini, dakle to je razdoblje nakon 1878.g., po završetku ustanka.'' , nadodao je.

Istakao je dva čovjeka značajna za ustanak, sa područja grada Ljubuškog

''Ja bih ovdje istakao da su se u ustanku angažirala, dva čovjeka iz Klobuka, vojvoda Don Ivan Musić i drugi je bio Fra Pavo Petrović, oni jedini imaju potvrde da su sudjelovali u borbi. Vrlo su vezani za Ljubuški, a borbe su se vodile uglavnom na području Popova polja, od Ravnoga pa dole prema Trebinju i crnogorskoj granici, naši  ustanici su bili katolici. Bila  su dva bataljuna u kojima je bilo pretežito ustanika katoličke vjeroispovijesti. Inače su bataljuni, onima kojima je zapovijedao Don Ivan Musić, bili mješovitog sastava.''

Cijelo razdoblje je obuhvaćeno kroz ovu knjigu.

''Ja sam cijelo razdoblje obuhvatio kroz ovu knjigu. To je bio zahtijevan posao za jednog novinara, međutim ja sam se potrudio jer sam imao dojam da to nedostaje ovdašnjoj publici'', rekao je Musa.

Naveo je kako je zadovoljan uspjehom, te da je prvo izdanje knjige rasprodano.

''Inače u cjelini, prvo izdanje je rasprodano, tiraža je bila 300 primjeraka. Ja kao autor dobio sam 80 komada, a kako bih se zahvalio ljudima koji su mi pomagali prilikom izrade, darovao sam im  knjigu kao neku vrstu zahvale. Izdavač je ostatak uspio rasprodati, što je po meni uspjeh u današnjoj Bosni i Hercegovini.'', kazao je Musa.

U početku je mislio pisati samo o hercegovačkom ustanku.  

''Kad sam počeo onda sam shvatio da današnja populacija u Bosni i Hercegovini i okruženju baš i nema jasnu percepciju o nadiranju Osmanlija, pa sam onda shvatio da treba i to razdoblje obraditi, kako bi se na cjelovit način obradio hercegovački ustanak. To govorim iz razloga što neke stvari iz tog osmanskog razdoblja nisu baš onako precizno detektirane.  Ja sam istražujući razdoblje osmanskih osvajanja na tom području ovog dijela Balkana, zaključio da su oni imali svoju strategiju. Strateški su bili vrlo rekao bih potkovani. Našli su inženjere ljevače iz Njemačke, imali su određenu strategiju i sa tom strategijom upali su  u Bosnu i Hercegovinu. Dugi niz godina su štetili tadašnjoj srednjovjekovnoj Bosanskoj državi'', rekao je Musa

Osvrnuo se i na stanje u izdavaštvu u BiH, te je istaknuo da autori kako bi promovirali ono što su izdali, moraju organizirati predstavljanja knjiga.

''Izdavaštvo u Bosni i Hercegovini je isprekidano, malo se tu može govoriti o tome. Mi možemo govoriti o izdavaštvu na području Sarajeva, gdje ima nekoliko izdavačkih kuća, gdje izdaju uglavnom djela svjetskih autora koja su uglavnom poznata, da mogu to prodati. Kada je riječ ovdje o nama u Hercegovini, onda to uglavnom ide preko ''Matice hrvatske'' u Čitluku, koja je vrlo bogata po pitanju izdanja, ili pak ''Napredak'' u Ljubuškom'', nadodao je Musa.

Tijekom prikupljanja podataka za knjigu, bilo je potrebno posjetiti neke institucije koje jamče provjerene podatke.

Autor knjige, Dušan Musa, par puta je posjetio Ostrogon u Mađarskoj, kako bi pronašao podatke. Također je posjetio Crnu Goru, Beograd, Zagreb, Suboticu i ostale gradove kako bi prikupio podatke iz  antikvarijata.

''Obišao sam neke institucije u Crnoj Gori, koje imaju podatke o ustanku,koji nisu korišteni kod nas. Ostalo sam mogao koristiti iz ovih knjiga koje su objavljivane o hercegovačkom ustanku, u prvom redu autora koji su bili suvremenici hercegovačkog ustanka, kao sto su Đorđević i Buconjić, poznati autori, te kasnije i autori Don Ivica Puljić i Fra Andrija Nikić, koji su pisali na tu temu, te Marko Vego  kojji je 50.-ih godina izdao jednu manju knjigu o Don Ivanu Musiću kao vođi Hrvata u Hercegovačkom ustanku. To su ove knjige koje su postojale ovdje u Bosni i Hercegovini i da bi to sve skupa dobilo pravi okvir, trebalo je putovati. Ja sam išao u Ostrogon u Mađarsku, tri puta, gdje je studirao vođa ustanka Don Ivan Musić, da bi neki podatak o njemu našao'', izjavio je Musa

Nadodao je, kako se autori nemaju kome obratiti vezano za financijska sredstva.

''Mi se kao  autori, nemamo kome obratiti, a izdavači mogu, tako da je iz fonda za izdavaštvo, izdavačka kuca Rabic iz Sarajeva dobila 1000 maraka za ovu knjigu. Međutim, po nekim mojim procjenama, mislim da je u knjigu i ostalo uloženo oko 15 000 KM'', rekao je Musa

Što se tiče novih djela, od Muse uskoro možemo očekivati i zbirku pjesama o Hercegovačkom ustanku.

''Ja sam radeći na ovome djelu došao do više pjesama o hercegovačkom ustanku koje nisu nikad nigdje objavljene, niti sabrane, a objavljena je jedna koja je najduža, izašla je  u monografiji Rakitna. Poslije sam slučajno našao tu pjesmu i prikupio sam još neke pjesme koje sam uspio pronaći. Ja bih to pripremio i na neki način zaokružio to o hercegovačkom ustanku“, nadodao je Musa

Više u ovoj kategoriji: « Prosinac u Frami Veljaci
 
index Instagram400x230 youtube