Dogodilo se na današnji dan, 5. studenoga... [Formirana 1. gardijska brigada “Tigrovi”]

Na današnji dan, 5. studenog 1872. godine, Susan B. Anthony (1820.-1903.), velika sufražetkinja, glasala je na izborima za američkog predsjednika - i time zaradila prekršajnu prijavu. Kad se nekoliko dana kasnije pojavila pred sucem, branila se pozivanjem na 14. amandman američkoga ustava, u kojem se pravo građanstva - pa tako i pravo glasa - priznaje svim osobama, a ne samo muškarcima. No, obrana joj je bila uzalud. Sudac Ward Hunt, koji je već prije početka suđenja bio pripremio i presudu i njeno obrazloženje, dodijelio joj je kaznu u iznosu od 100 dolara. Susan B. Anthony, koja je prije toga održala strastveni govor zalažući se za žensko pravo glasa, na presudu je reagirala riječima: "Časni suče, znajte da nikad neću platiti ni dolara vaše nepravedne kazne!" Tako je i bilo. Što je zanimljivo, iako je kazna ostala neplaćena, država je zbog toga nikad nije progonila, bojeći se da će žalba stići do ustavnog suda, gdje bi pitanje 14. amandmana vjerojatno bilo protumačeno drugačije nego kod suca Hunta. Tako je Susan B. Anthony utjerala strah u kosti bastionima patrijarhata.

Zagrebačka gradska skupština donijela je 1906. odluku o gradnji toplinske elektrane. Probni rad elektrane započeo 5. studenoga 1907., a samo par dana kasnije priključena je na napon cjelokupna izgrađena mreža s potrošačima. Tako je Zagreb dobio prvu javnu rasvjetu.

Na današnji je dan Adolf Hitler održao sastanak sa svojim najmoćnijim suradnicima i priopćio im plan daljnjeg političkog i vojnog djelovanja. Sastanku su bili nazočni ministar vanjskih poslova Konstantin von Neurath, ministar rata general-feldmaršal Werner von Blomberg, vrhovni zapovjednik kopnene vojske general Werner von Fritsch, zapovjednik ratne mornarice admiral Erich Raeder i zapovjednik Luftwaffe Hermann Göring. Hitler je zamolio prisutne da u slučaju njegove smrti to izlaganje shvate kao njegov politički testament. Po Hitleru, cilj njemačke politike je očuvanje i povećanje njemačkog naroda (Volksmasse). Za ostvarenje tog cilja nezaobilazan je životni prostor, kojeg Nijemci, u usporedbi s ostalim nacijama, nemaju dovoljno.

Hitler područje njemačke ekspanzije vidi, za razliku od Francuske i Velike Britanije, u Europi. Za ostvarenje tog cilja nužna je upotreba sile. Hitler je odredio kao najpovoljnije vrijeme za ostvarenje njemačkih ciljeva period od 1943. do 1945. godine. Njemačko naoružanje bi u tom periodu bilo u zenitu, a kasnije bi postojala opasnost od zastarijevanja. Svijet očekuje udarac od Njemačke i iz godine u godinu sve se više za to priprema. Osim toga, potrebno je ostvariti ciljeve prije nego što ostari nacistički pokret, pa i sam Führer. Podatak o tom sastanku ostao nam je sačuvan u obliku memoranduma koji je sastavio Hitlerov vojni ađutant pukovnik grof Friedrich Hossbach.

Američki pilot kapetan Elgen Long krenuo je sa aerodroma u San Franciscu na prvi let oko svijeta preko Sjevernog i Južnog pola. Letio je 215 sati i preletio 62.597 kilometara. Let je započeo 5. studenog , a završio 3. prosinca 1971.

Na današnji je dan započeo proces formiranja 1. gardijske brigade “Tigrovi”. Dogodilo se to u bazi Rakitje pokraj Zagreba, gdje je tog dana formirana Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Sljedeće godine, 12. travnja 1991., donijeta je Odluka o osnivanju Zbora narodne garde. Postrojba “Tigrova ” iz Rakitja tako je prerasla u 1. brigadu Zbora narodne garde. Bojne “Tigrova” nazivale su se prema bazama ili kodnim nazivima: 1. bojna – Vrapče (ćuk), 2. bojna – Rakitje (kos), 3. bojna- pionirac, po Pionirskom gradu (žuna), 4. bojna – Kumrovec pa Petruševac (gavran), 5. bojna – Vinica kod Varaždina (oblak), 6. bojna – Tomislavac, po planinarskom domu na Sljemenu (orao).

Saddam Hussein bio je irački predsjednik od 1979. do 2003. godine. U ožujku 2003. godine Sjedinjene Države i Velika Britanija pokrenule su jednostranu vojnu akciju (bez dopuštenja Ujedinjenih naroda) protiv Iraka. Glavni cilj vojne akcije - svrgavanje Saddama Husseina s vlasti - postignut je nakon tri tjedna ratovanja. Dana 13. prosinca 2003. američke snage uhitile su Saddama Husseina blizu grada Tikrita. U srpnju 2004. počinje prvo sudsko saslušanje, a u listopadu 2005. započelo je suđenje za zločine koje je Saddam Hussein počinio nad Kurdima i Šijitima tijekom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća. 5. studenog 2006. Saddam Hussein osuđen je na smrt vješanjem.

Na današnji je dan serijski ubojica Gary Ridgway postigao dogovor s tužilaštvom: u zamjenu za poštedu od smrtne kazne priznao je 48 ubojstava i obećao pomoći policiji u pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava koje do tada nisu pronađene. Danas se smatra da je ubio čak 71 žrtvu. Ubijao je žene, najčešće prostitutke i to davljenjem odostraga. Tijela je bacao u nenastanjene dijelove države Washington na sjeverozapadu SAD-a. Ubijao je tijekom 1980-tih i 1990-tih, a uhićen je 2001., na izlasku iz tvornice kamiona u kojoj je radio. Otkrili su ga pomoću DNA dokaza. Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti pomilovanja.

Ostali događaji:

1605 – Barutna urota u Velikoj Britaniji

1879 – Umro James Clerk Maxwell

1907 – Električna javna rasvjeta u Zagrebu

1911 – Italija anektirala Libiju

1918 – Talijanska vojska okupirala Pulu

1932 – Zagrebačke punktacije

1959 – Rođen Bryan Adams

2006 – Saddam Hussein osuđen na smrt

2007 – Kina lansirala prvi mjesečev satelit

Na današnji dan 1913. rođena je američka glumica Vivien Leigh poznata po ulozi Scarlett O'Hare u kultnom filmu ˝Prohujalo s vihorom˝. Slijedi niz glazbenika poput Ikea Turnera (1931.), gitarista i bivšeg supruga Tine Turner, zatim Arta Garfunkela (1941.) pjevača iz poznate hippy grupe Simon & Garfunkel, te Bryana Adamsa (1959.) Na današnji dan 1974. rođen je i hrvatski nogometaš Dado Pršo.

Današnji dan nosi tužnu obljetnicu za rock'n'roll na prostorima bivše Jugoslavije. Milan Mladenović, frontman Ekatarine Velike izgubio je bitku s rakom gušterače u 36. godini 1994.