Donosimo zakon za spas gospodarstva, županije i općine dobivaju milijune

Klub zastupnika HDZ BiH - HNS Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije podržao je odluku o izmjenama i dopunama proračuna Federacije BiH za 2020. godinu kojom je osigurano 200 milijuna KM pomoći (grant sredstva) županijama.

Također je predložio amandmane koji su nastojali ispraviti nepravdu nakon što je poništena prethodna odluka o transferu općinama i županijama (21 milijun KM) te je kroz amandmane vraćen iznos od 30 milijuna na ekonomski kod “transferi županijama i općinama”. O ovim i temama koje se vežu uz mjere koje se donose u kontekstu pomoći gospodarstvu u vremenu koronavirusa u intervjuu za Večernji list BiH govori dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković.

On je, između ostaloga, posebno naglasio činjenicu da su županije i općine prepoznate u procesu raspodjele sredstava, a poseban je osvrt dao i na Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. U tom je pogledu istaknuo činjenicu da je amandmanima Kluba zastupnika HDZ BiH - HNS napravljena promjena kako pravnog tako i ekonomskog dijela propisa.
Odredbe subvencioniranja su regulirane tako da referentni mjesec pada prometa bude isti mjesec iz 2019. godine, a plaćanja akontacije poreza na dobit i poreza na dohodak dodatno su regulirane u dijelu kojim se oslobađaju plaćanja samo oni subjekti koji su ostvarili pravo subvencioniranja doprinosa.

Koliki je značaj održane sjednice Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije, a posebice kada je riječ o donesenim ekonomskim mjerama za oporavak gospodarstva u Federaciji?

Na 9. izvanrednoj sjednici razmatrali smo sedam točaka dnevnog reda. Neke od točaka koje najviše zanimaju ljude u BiH odnose se na donošenje odluke o izmjeni i dopuni proračuna Federacije BiH za 2020., kao i prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršenju proračuna FBiH.

U tim izmjenama proračuna imamo neke novosti, pa je tako prvi put od zajma Međunarodnog monetarnog fonda, kao i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, te ušteda na razini Federacije, stvoren jamstveni fond u iznosu od 500 milijuna maraka.

Druga novost koja je vrlo važna za županije činjenica je da su prvi put županije prepoznate u iznosu od 200 milijuna maraka i raspodjela će se vršiti sukladno popisu pučanstva iz 2013. godine. Još jedna novost jest da je pozicija pomoći nižim razinama vlast - županijama, općinama i gradovima, a koja je bila 21 milijun, pa je slavnom odlukom Vlade bila poništena, sada vraćena na iznos od 30 milijuna. U ovom proračunu možemo govoriti o više pozitivnih stvari, a ove tri su ključne.

Kada je riječ o raspodjeli sredstava, nezaobilazno je pitanje aranžmana s MMF-om. Kakva su vaša predviđanja u tom kontekstu?

Vezana uz proračun je činjenica da je isti u izravnoj vezi sa zajmom koji je ugovoren s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, kao i odlukom u okviru Instrumenata za brzo financiranje Međunarodnog monetarnog fonda, koji je u iznosu od 330 milijuna eura. Raspodjela će ići po shemi koja je dogovorena.

Taj je novac na računu Centralne banke BiH i ja sam siguran kako će se taj novac raspodijeliti na ovaj način kako sam naveo, odnosno da će županije dobiti 200 milijuna.

Mnogo se govorilo o Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Koje su izmjene usvojene na ovoj sjednici te što one konkretno donose u pogledu pomoći ugroženim gospodarskim subjektima?

Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, a vezan uz pandemiju koronavirusa, na izravan će način pomoći gospodarstvu u Federaciji BiH. Kada je u pitanju taj zakon, on je nadugo razmatran među članovima HDZ-a i stranaka okupljenih oko HNS-a i vidjeli smo neke manjkavosti, kako pravnog tako i ekonomskog dijela. Prošlo je nezapaženo da je manjkavost pravnog dijela Zakona popravljena kroz Zakon o rokovima postupanja u sudskim postupcima za vrijeme stanja nepogode na teritoriju Federacije BiH. Taj je zakon Zastupnički dom potvrdio te su pravne manjkavosti ispravljene. Spomenut ću neke stavke Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica.

Jedna od ključnih promjena onoga početnog zakona, a kada je u pitanju subvencioniranje gospodarstva, jest činjenica da referentni mjesec pada prometa od 20 posto nije više siječanj, veljača i ožujak ove godine, već se to odnosi na mjesece iz 2019. godine.

U prijevodu: referentni mjesec pada vrijednosti prometa za travanj ove godine bit će travanj 2019. godine. To je jedna od ključnih promjena za koju smo mi u Klubu HDZ - HNS smatrali da je potrebno usvojiti. To je i prihvaćeno. Istodobno, oslobađaju se plaćanja akontacije poreza na dobit i poreza na dohodak oni subjekti koji su ostvarili pravo na subvencioniranje doprinosa, a ne svi subjekti i fizičke osobe. Dakle, svi oni koji su se uklopili u ovaj zakon bit će oslobođeni. Tu je i niz izmjena ekonomske naravi.

Hoće li možda doći do nekih dodatnih izmjena tijekom procesa praćenja? Mogu li se u mjesecima koji dolaze očekivati i neka druga zakonska rješenja?

Bit je da je ovo zakon za prvu ruku, kojim se neće zakovati daljnji rad izvršne i zakonodavne vlasti da rade na njegovu poboljšanju. Kroz praćenje ovih mjera vidjet ćemo što to nismo dobro uradili pa ćemo u idućem razdoblju i to regulirati. Sigurno neće sve završiti s ovim prvim izmjenama i dopunama proračuna niti s ovim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Za očekivati je da će se u razdoblju koje je pred nama vidjeti sve manjkavosti i siguran sam kako će Zakon doživjeti promjene u idućem razdoblju uvažavajući stav poslodavaca, sindikata i svih onih koji bi trebali biti uključeni u donošenje još kvalitetnijeg zakona. Ali, sve sukladno našim mogućnostima koje imamo u ovom trenutku.

Nećemo ići u donošenje bilo kakvih zakonskih odredbi koje nismo u stanju ispratiti. To ne bi bilo korektno ni prema poslodavcima, ni prema zaposlenicima, ni prema bilo komu tko u ovom trenutku doživljava posljedice ovoga vremena.

Kako biste ocijenili situaciju glede odnosa građana prema mjerama i preporukama struke u ovom vremenu koronavirusa?

Nakon ukidanja zabrane kretanja htio bih apelirati na pučanstvo u Federaciji BiH, u županijama, u općinama, da se pridržava propisanih mjera (nošenje rukavica i zaštitnih maski, kao i pranje ruku). Imam osjećaj da smo se opustili nakon ukidanja mjere i bojim se da ne dođemo ponovno u fazu restriktivnih mjera koje će nam, siguran sam, teško pasti. Ovo je apel da se i dalje pridržavamo svih propisanih mjera.

 
index Instagram400x230 youtube