Maja Bošnjak: U porastu broj pretile djece i srednjoškolaca, za tjelesnu aktivnost traže se izgovori
- Napisao/la Antonela Marinović Musa / Dnevni list
- Objavljeno u Intervju
- Ispis
- Pošalji e-mail
Pretilost i poremećaji u prehrani predstavljaju jedan od ozbiljnijih problema današnjice, osobito kod djece i mladih.
Razlog tome su neredovita i nekvalitetna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, sjedilački način života uz uporabu tehnologije… Kako promijeniti ovakve loše navike i okrenuti se zdravijem načinu života u razgovoru za Dnevni list otkrila nam je prof. tjelesne i zdravstvene kulture Maja Bošnjak, nekadašnja ljubuška rukometašica, danas fitness trenerica i vlasnica fitness kluba „Maya“.
Hodajte, trčite, vozite bicikl…
„Broj pretile djece i srednjoškolaca u porastu je iz godine u godinu. Ne znam je li problem u neznanju roditelja ili djece, iako smatram da se ide linijom manjeg otpora. I ono što se zna, to se ne primjenjuje. Ako se i primjenjuje, onda se loše kombinira. Što se tiče sporta, ako izuzmemo učenike, odnosno srednjoškolce koji treniraju neki sport, broj onih koji rekreativno treniraju ne prelazi 20 posto. To su porazni podaci“, kazala je Bošnjak za naš list.
Dodala je da se za prehranu, kao i za tjelesnu aktivnost, uvijek traže izgovori.
„Kada dođe do neke dijagnoze, onda je većinom kasno da interveniram kao sportska djelatnica. Prije mene bi se svakako trebali uključiti psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti…
Ako ne želite trenirati, postoje i drugi načini kako se možete pokrenuti. Gibajte se, hodajte, trčite, vozite bicikl. Stvoreni smo da se krećemo, a ne da po cijele dane ležimo. Hrana nam je potrebna kako bismo preživjeli, a došla su takva vremena da živimo kako bismo jeli i uživali. To je čisti hedonizam“, istaknula je Bošnjak.
S obzirom na naše hercegovačko podneblje, koje ne čini samo kamen i krš, već i plodna polja na kojima se uzgajaju različite poljoprivredne kulture, posezanje za brzom i nezdravom hranom trebalo bi biti na zadnjem mjestu.
„Vrlo je široka paleta vrsta i sorti voća i povrća koje se uzgajaju na ovom našem području i svakako je poželjno uvrstiti ih u jelovnike, uz meso ili ribu te ugljikohidrate (krumpir, riža). Na zadnjem mjestu piramide je tzv. brza hrana ili namirnice bogate šećerom. Možemo ih jesti eventualno jednom tjedno. Broj obroka obično se kreće od tri do pet, kako kome odgovara, a svakako je važno da se nakon obroka krećemo. Ponekad je teško uvesti promjene, no moramo biti ustrajni i svjesni toga da smo kreatori svog života, pa i zdravlja, koje je naše najveće bogatstvo“, navela je Bošnjak.
Debljanje u četrdesetima
Tijekom razgovora naša sugovornica osvrnula se i na uzroke debljanja nakon ulaska u četrdesete godine života. Među njima su hormonalna neravnoteža, gubitak energije, nedostatak vitamina u organizmu, pa čak i lijekovi koje koristimo.
„Sasvim je jasno da u dvadesetima i četrdesetima metabolizam ne radi isto, kao ni hormoni. Svakako bi trebalo jesti više proteina za mišićni rast, povećati unos vlakana putem povrća i žitarica, ne izbjegavati ugljikohidrate radi hormonalnog balansa, ali svakako izbjegavati rafinirani šećer i alkohol. Što se tiče tjelesnih aktivnosti, tjedno bi trebalo izdvojiti 150 minuta za trening i isto toliko minuta za hodanje, po mogućnosti u prirodi. Poželjno je bazirati se na treninge snage, smanjiti visokointervalne treninge, spavati najmanje sedam sati, raditi na mobilnosti i fleksibilnosti, ali i obavljati redovne zdravstvene preglede. Pokušajte mijenjati sebe i životne navike i uživajte u životu nakon 40. godine“, zaključila je Bošnjak.
