Fra Dario Dodig o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini ljubuškog kraja

Tako je bilo i na Humcu. Društvo sv. Ante bilo je vezano za djelovanje franjevaca koji su dugo godina brižno i strpljivo djelovali sa svojim pukom u ovom kraju.

U okrilju ovoga društva rasli su duhovni i kulturni plodovi. Tako je i danas. Nakon toliko godina istim žarom fratri sa svojim pukom stvaraju i na opće dobro obnavljaju rad ovoga društva na Humcu.

Kako se kroz povijest razvijalo društvo, a kako ono danas govorio nam je gvardijan i župnik samostana i župe svetog Ante Padovanskog na Humcu fra Dario Dodig. S njim je razgovarao urednik emisije Sitan kamen do kamena Vedran Vidović.

Život na Humcu bogat je od prapovijesnog vremena, a osobito je svoj procvat doživio dolaskom franjevaca i formiranjem samostana na Humcu.

”Od 12. stoljeća datira najvrjednije o našem muzeju, a to je Humačka ploča, koja govori o crkvi sv. Mihovila arkanđela, koja je postojala. To je jedna darovnica i najznačajniji je pisani spomenik za Hrvate u BiH, ali i ne samo u BiH, jer je to najznačajniji pisani spomenik od Baščanske ploče, koja je od Humačke starija samo trideset godina. I već od crkve sv. Mihovila arkanđela pa nadalje, mi smo prisutni na ovim prostorima kroz burnu, tešku, rekao bih čak, i mučeničku povijest”, kazao je fra Dario Dodig, gvardijan i župnik samostana i župe svetog Ante Padovanskog na Humcu.

U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. Jedan je od najvažnijih muzeja u BiH, a govoreći o njegovom razvoju fra Dario je kazao kako su fratri u to vrijeme studirali po svijetu i vidjeli kako to svijet čini, a uz to je ljubuški kraj bogat nalazištima koje su ljudi otkrivali kopajući pa su se raspitivali kod svećenika o tome pa su se počeli skupljati i proučavati eksponati što je bio početak Humačkog muzeja u koji danas dolaze brojni posjetitelji.

”Ljudi su iznenađenu da u jednom manjem mjestu postoji jedan tako značajan muzej. Nose pozitivne dojmove. To je treći postav muzeja, utemeljio ga je fra Anđeo Nuić, veliki fratar, koji je jako raširio Franjevački svjetovni red u Hercegovini, napisao prvi hercegovački molitvenik koji nosi naslov Molitvenik fra Anđela Nuića i utemeljio je muzej. Samo te tri velike značajke iz njegova života dosta govore. Uz njegovu bistu, na ulasku u muzej je i bista fra Bonicija Rupčića, koji je suutemeljitelj, a za stotu godišnjicu muzeja organizirao je simpozija, zaslužan je i za brojna arheološka nalazišta u ljubuškom kraju, a osobito za rimski logor Gračine , koji se sada obnavlja”, pojašnjava fra Dario Dodig koji je govorio i galeriji Majka, koja se kako je kazao sasvim slučajno rodila.

”Veliki doprinos galeriji i samostanu da je prof. dr. sc. Ljudevit Rupčić, fra Bonicijev brat, koji je također doktor znanosti. Mijenjao je misionare u Švicarskoj i zamolili ga da napiše nešto na temu majke, a kada su se oni vratili s odmora iznenadili su se tim lijepim pjesmama i odlučili ih objaviti u knjizi, a netko je rekao da bi bilo lijepo i angažirati umjetnika za ilustracije u knjigama, a to je bio Aleksandar Zvjagin, koji je oslikavao mostarsku kapelicu sv. Petra i Pavla i tada je sasvim spontano počeo skupljati slike, zaljubio se u umjetnost i radove na temu Majke i na kraju svog života završio je u bolnici i baš na obljetnicu Gospinih ukazanja u Međugorju pozvao je tadašnjeg gvardijana fra Branimira Musu i rekao mu da je to skupljao i da bi volio da se napravi galerija u njegovoj rodnoj župi Humac. Umro je, ali je njegovo je djelo ostalo. Nastavio fa je raditi Viktor Nuić, doktor kanonskog prava. To je ogromna galerija s preko 450 eksponata slika i kipova, vrlo vrijednih i vrlo lijepih na temu žene, majke, majčinstva Blažene Djevice Marije… Ljudi su, kao i za muzej, iznenađeni da to postoji tu”, kazao je fra Dario Dodig, koji je potom govorio i o osnutku društva ”Sv. Ante” na Humcu.

”Opet bih istaknuo jedno veliko ime našega samostana, a to je fra Rudo Mikulić koji je 1931. započeo rad s društvom koje je brojilo više od 2000 ljudi. Puno ljudi se učlanjivalo. Za mene je to čudo. 1931. godine počeo je na ledini, nabavio instrumente iz Češke vlakom u Čapljinu, iz Čapljine konjima na Humac. Najprije ih je učio čitanju i pisanju pa tek onda notama. Bio je veliki entuzijast i vizionar s jakom vjerom u ljude koje je htio oplemeniti. Oformio je pjevačka društva, jedno je HKUD ”Sv. Ante” te limenu glazbu koji su ove godine slavi devedeset godina svoga postojanja. Počeo je raditi s njima, a onda odlučio i napraviti zgradu u kojoj bi se održavala susreti u to vrijeme siromaštva. Počeo je jednu kamenu zgradu i sanjao o njoj, počeo je Drugi svjetski rat i 1942. godine, a 1945. godine komunisti su uzeli tu zgradu i ideja se nikad nije ostvarila. Zgradu smo vratili u krilo samostana, a onda se rodila ideja da napravimo i ono što je on zamislio – koncertnu dvoranu. Na isti način je i u Zagrebu napravljen koncertna dvorana, koja se zvala ”Dom sv. Ante” uz franjevački samostan, danas je to kazalište Komedija. Počeo je to graditi, nikad nije završio, ali s dobrim ljudima mi smo to ostvarili, dodali još jedan kat da imamo prostor za učionice, mogućnosti za pastoralni i kulturni rad… I na blagdan svetog Franje otvorili smo zgradu i stavili je u funkciju. To što je on utemeljio oživjeli smo i krećemo naprijed”, kazao je fra Dario Dodig, koji se osvrnuo i na nosač zvuka ”Ako tražiš čudesa”, koji je snimio mješoviti župni zbor sv. Ante Humac.

”Čestitam im i zahvaljujem, posebno prof. Zdenku Vištici, koji je zbor jako oživio. Veliki zbor ima preko 60 članova. Svake nedjelje pjevaju na pučkoj misi i daju lijepi ton liturgijskom slavlju. Nije lako tri puta tjedno, a vidim da je to i više od toga biti na probama u kojima je ugrađena i vjera i molitva. Molili su me da idemo u projekt snimanja CD-a. Mi imamo nešto pjesama o sv. Anti, ali ne previše pa je on počeo skupljati i htio je da ih bude 13, jer je to broj svetog Ante i izišao je lijepi CD, koji ćemo uskoro i promovirati”, kazao je fra Dario Dodig o CD-u s kojega su pjesme emitirane u emisiji Sitan kamen do kamena, a koja je dostupna na našem YouTube kanalu.