‘Isus, Sin Čovječji’ na daskama HNK Mostar
- Napisao/la Pogled.ba
- Objavljeno u Kazalište
- Ispis
- Pošalji e-mail
Jedna od najvažnijih priča u povijesti svijeta popraćena zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima ovog vikenda bit će ispričana na daskama Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru u sklopu dvije izvedbe nagrađivane predstave "Isus, Sin Čovječji“.
Mostarska publika tako će u petak, 1. listopada, i u subotu, 2. listopada, u 20 sati imati priliku pogledati scensko utjelovljenje poetizirane biografije života Isusa Krista u ovoj raskošnoj predstavi, nastaloj prema istoimenom djelu velikog libanonsko-američkog pisca Halila Džubrana, a u režiji Roberta Pehara.
Domaća izvorna glazba u suvremenim aranžmanima, pjevanje, ples i referiranje na bogatu europsku likovnu tradiciju s biblijskim motivima, sve to kroz ovaj kazališni komad publici stvara osjećaj kao da se zaista nalaze negdje u Judeji.
Kroz kronologiju Isusovog života, smrti i uskrsnuća vodi nas lik Suzane, Marijine susjede iz Nazereta, kao svojevrsne naratorice i praktičnog podsjetnika na temeljnu ideju djela: marginalci kao ključni protagonisti u čijim se iskazima zrcali veličina Isusovog utjecaja na Pojedinca, navode iz HNK Mostar.
Ogroman doprinos raskošnosti ove predstave ponudila je i originalna glazba, koja semitsko etnoglazbeno naslijeđe na fascinirajuće efektan i skladan način spojila s pučkim hercegovačkim vjerskim melosom, gradeći još jedan kulturološki most.
U predstavi "Isus, Sin Čovječji" igraju Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Krešić, Anja Kraljević, Iva Šimić, Velimir Pšeničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo, Filip Lukenda, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.
Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramaturški obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.
Halil Džubran, maronitski kršćanin, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo, stoji u priopćenju.
