Stjepan Skoko u filmu "Kipar iz Graba"

Tu je ideju do realizacije doveo Tomislav Topić, inače direktor Mediteran Film Festivala, i režirao film "Kipar iz Graba" koji je premijerno prikazan sinoć u kinu Borak.

Jeste li pogledali film i kako ste zadovoljni načinom na koji vas prikazuje?

- Film još nisam gledao u cjelini, samo u segmentima. Uvijek se blago začudim kada vidim kako me drugi vide.

Kako ste uopće reagirali na ideju da se o vama snimi film?

- Nakon nekoliko godina nagovaranja redatelja i scenarista Tomislava Topića, pristao sam da se snimi dokumentarac. Bila mi je zanimljiva pomisao da će se još netko, osim mene, baviti mnome.

Jeste li imali neke uvjete koje ste prije samog snimanja stavili pred filmsku ekipu?

- Ništa posebno. Najvažnije mi je bilo da ekipa iz Kadar produkcije, zajedno sa mnom, proces rada na filmu doživi kao kreativni izazov i povod za neka nova iskustva i druženja. Ako je proces rada kreativan i ispunjavajući, onda ni rezultat ne može biti loš.

Slažete li se da će veći dio javnosti ovim filmom upoznati nekog novog Stjepana Skoku?

- Ne znam koliko su poznavali ni onog starog, ali, u svakom slučaju, upoznat će neke nove segmente moga rada i osobnosti. Dokumentarac je zahvalan format za prikazivanje nečijeg lika i djela.

U filmu vas pratimo i za vrijeme realizacije spomenika "Domagojeva lađa". Na koje svoje djelo ste, ako se to može tako reći, najponosniji?

- Odgovor na ovo pitanje je kao da pitate majku koje joj je dijete najdraže. Svako se dijete i svako djelo voli na poseban način.

U jednom trenutku u filmu govorite kako su kreativci posebna priča – moraju se zaustaviti i zabilježiti određenu priču, trenutak.

- Kreativnost je način življenja. Život je najkreativniji proces. Kreativci žive život punim plućima, a rekreativci se zabavljaju u stankama između životnih i poslovnih obveza.

Mnogo se govorilo o jednom od vaših posljednjih projekata "Deset hrvatskih velikana i tri prijatelja". Mnogi su se našli pozvanima komentirati vašu bistu Dragana Čovića?

- U sintagmi "mnogi su se našli pozvanima" ne vidim ništa mjerodavno za ocjenjivanje bilo kojeg moga djela, pa tako ni biste Dragana Čovića. Posredan odgovor na vaše pitanje mogao bi se dati kroz kritički osvrt Elme Ljubčić: "Bez stručne kritike nema ni kulturne ni umjetničke scene u BiH" objavljen na portalu Al Jazeera. Tekst je neka vrsta intervjua s umjetnicima i književnicima koji žive i rade u Sarajevu. Ono što se govori u tom tekstu smatram mjerodavnim za kulturnu i umjetničku scenu, a ne ono što misle i kažu oni "što su se našli pozvanima" suditi o mojim djelima.

Premda, naravno, nemam ništa protiv da bilo tko ima bilo kakvo mišljenje o onome što radim. Uvijek sam se više bavio sobom i onim što ja radim, nego drugima i onome što o meni misle.

Koja vam je najdraža nagrada i kako se nosite s kritikama?

- Najdraža mi je nagrada svjesno uživati u kreativnom činu. Pogled iz neke tuđe perspektive može biti zanimljiv i poticajan, posebno ako je kritika konstruktivna ili dolazi iz miljea poznavatelja i ljubitelja umjetnosti.

Dugo ste obnašali dužnost dekana Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. U devet godina vašeg dekanstva Akademija je doživjela mnoge promjene i novitete. Otvorili ste Galeriju likovnih umjetnosti, pokrenuli brojne radionice, pokrenut je Studij grafičkog dizajna, poslijediplomski studij Ars Sacra, nakon čega je otvoren i studij montaže i režije. Kako danas vidite budućnost Akademije?

- Izvrsno, ako se naglasak bude davao na mobilnost studenata i nastavnika te međunarodnu kompetitivnost s jedne te odgovoran i stručan rad nastavnog osoblja sa studentima s druge strane.

Kako biste ocijenili današnju likovnu scenu, kako je bilo biti umjetnik u vrijeme vašeg studiranja, a kako je danas?

- Vrijeme studiranja bilo je moje najsretnije i najbezbrižnije životno razdoblje. Zagreb je tih godina bio prepun zanimljivih mjesta na kojima ste sa zanimljivim ljudima mogli ostajati do ranih jutarnjih sati. Svaki put se nešto novo događalo i uvijek je u tome bilo neke spontanosti i neopterećenosti. Danas je drugo vrijeme, a i ljudi su drukčiji. A umjetnost je uvijek dijete svoga vremena.

Predstavljat ćete Bosnu i Hercegovinu na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti 2024. godine s umjetničkim djelom "Mjera mora".

- O tom-potom. Dođite na Bijenale, nećete požaliti. Ako vam se djelo i ne svidi, barem ćete uživati u ljepotama Venecije.

Nakon Venecije što je u planu?

- Novi ciklusi, nove skulpture i niz novih životnih i kreativnih iskustava.