Đelo Hadžiselimović gostovao u Ljubuškom [audio]

Ljubušaci su na tribini Udruge mladih Agape u hotelu Bigeste imali priliku uživo upoznati Đelu Hadžiselimovića, legendarnog TV urednika koji je od svog imena stvorio brend.Sintagma „Odabrao Đelo Hadžiselimović“ koja se mogla čuti na kraju svakog dokumentarca prikazanog na HRT-u ostala je duboko urezana u kolektivnu svijest društva s ovih prostora.

Njegov potpis postao je sinonim za kvalitetan televizijski program, a fraza „Odabrao Đelo Hadžiselimović“ u javnosti se počela koristiti kada se opisuje dobar izbor ili kvalitetan proizvod, oko nje su se ispredale legende, pričale afirmativne zgode i vicevi, te pjevale pjesme.

Đelo je pred Ljubušacima prepričao svoj život, govorio je o svojim stavovima i mišljenjima vezanima uz televiziju nekad i sad, a otkrio je i neke detalje o tome kako izgleda svijet televizije iza kamera.

Kako je ispričao, kada je odlučio upisati komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, iz njegove obitelji u kojoj je bilo dosta liječnika sumnjali su da će uopće moći naći zaposlenje zbog tog svog opredijeljenja, ali je on imao sreće jer ga je, nakon jednog predavanja, profesor Ante Peterlić, poslao na Televiziju Zagreb (kasnije HRT op.a.) kod svojih prijatelja, tadašnjih alfa i omega kvizova, Laze Goluže i Mire Mahečića, rekavši mu: "To ti je posao od par mjeseca, otiđi, nešto ćeš zaraditi!"

"Na kraju sam ostao 40 godina", rekao je Đelo, koji se u Ljubuškom prisjetio i sudjelovanja u Hrvatskom proljeću za vrijeme studentskih dana.

"Bio sam na svakom mitingu, ali to je bilo zbog jedne djevojke, strašno mi se sviđala jedna studentica francuskog, pa sam išao za njom i eto zbog toga umalo završio u zatvoru", ispričao je i izazvao smijeh okupljenih u Bigesteu.

Iako Hadžiselimovića mnogi znaju samo kao "onoga koji bira dokumetarce", njegova karijera je puno bogatija.

Na televiziji je počeo raditi na kvizu Sedam zamki, a onda i kao vanjski suradnik u organizaciji tada veoma popularnih Jadranskih susreta.

1981. godine postao je urednik Zabavnog programa Televizije Zagreb, a 1986. počeo je raditi na Programu plus.

Tek tada je započela Đelina potraga za dokumentarcima, po kojoj je i najpoznatiji. Iako svi znaju njegovo ime, većina gledatelja ni danas ne zna kako izgleda, iako se Đelo pojavljivao i ispred ekrana.

"Ja sam radio ispred kamere, to je bilo u vrijeme Nedjeljnog popodneva Saše Zelepugina, tamo sam najavljivao emisije i druge stvari, međutim nije me to nikad privlačilo, uvijek sam želio biti anonimac, a ispalo je da sam postao poznati anonimac", ispričao je večeras Ljubušacima.

1990. godine postao je urednik Drugog programa HRT-a, a večeras je otkrio kako su podigli taj kanal.

"Kad je počelo odvajanje od Jugoslavenske televizije, mi smo trebali preko noći napraviti drugi kanal. Sve što smo tada imali na HRT-u smo stavili na Prvi, a Veljka Đuretića, Maru Benčić i mene su zadužili da doslovno preko noći osmislimo čitav program Drugog. Rekli su: "Nije važno koliko košta, mi moramo imati taj program". Ne da nije koštalo, nego je donosio više marketinga nego Prvi program. Dok nije počeo rat to je bio jako uspješan program gdje se profilirala Hrvatska televizija", ispričao je Hadžiselimović.

Početkom Domovinskog rata, Đelo je postao urednik novoosnovanog Ratnog programa.

"Mnogi kažu, to je sad možda malo pretjerivanje, ali lord Carrington je rekao nekome u Srbiji; "pa vas je pobijedila Hrvatska televizija". Mi smo tada imali tv studije po čitavoj Hrvatskoj, naši političari su de facto od naših reportera saznavali što se događa u Hrvatskoj, ali to je bilo i jako opasno, puno nam je kolega stradalo"

Nakon rata, Hadžiselimovićev glavni posao postao je upravo odabir dokumentarnog sadržaja i uređenje Dokumentarnog programa HRT-a. Zbog ovog posla proputovao je cijeli svijet, te odlazio na brojne svjetske i domaće filmske i dokumentarističke festivale, međutim bilo je i karijernih padova.

"Mene su 11 puta smjenjivali i 11 puta su me vraćali. Kako dođe nova politička grupacija, odmah vas smijene, pa kada vide da ne ide, onda kažu; hajde vrati se", ispričao je večeras.

Nakon odlaska s HRT-a, počeo je raditi na prvom hrvatskom specijaliziranom dokumentarnom kanalu DokuTV.

S Ljubušacima je podijelio i to koji su njemu dokumentarci najdraži.

"Od naših to su definitivno dokumentarci Branka Lentića, Petra Krelje, Stipe Božić radi sjajne dokumentarce, Burić radi dobre dokumentarce, od vanjskih, tu su mi uvijek na prvom mjestu bili David Atenborough, Michael Moore, Joshua Openheimer. Volim dokumentarce koji imaju osobni pristup, volim ono što je radio Goran Milić, ono što je radio Michael Palin, ali prije svih to je radio Zuko Džumhur u svojim Hodoljubljima - jedan osoban pristup nečemu, a opet zanimljiv svima, tako da ljudi mogu osjetiti ono što je autor doživio"

Otkrio je i kako funkcionira kupovanje i odabir dokumentaraca.

"Dok sam bio na HTV-u, birao sam onoliko koliko su mi glavni urednici dali mjesta, odnosno za koliko sam se izborio. Sada kada radim na kablovskoj, imam 24 sata programa, pa je to puno lakše. Nekad je to bilo puno sporije, bile su tu VHS kasete i DVD-ovi, danas je sve preko linkova, tko god nešto u svijetu proizvede, pošalje vam link i vi možete vidjeti sve što je u svijetu napravljeno, pa birate", ispričao je i dodao kako su najskuplji BBC-jevi dokumentarci.

Ispričao je i kako se dokumentarci najčešće kupuju u paketima.

"Pa tako, netko prodaje recimo 30 sati, a vama treba 20, kalkulirate, pa kupite 30, jer želite neke kvalitetne dokumentarce koji se nalaze u tom paketu".

Cijene dokumentaraca za javne servise se formiraju prema zemljama i broju pretplatnika, pa je tako danas Hadžiselimović otkrio kako je cijena jednog dokumentarca na HRT-u znala biti oko 1000 eura, dok je na kablovskoj cijena oko 300 eura.

Dao je i svoj pogled na medije danas.

"Medijski svijet današnjice je u kaosu, tu su kompjuter, interenet i televizija u jako čudnom odnosu, mnogi ne znaju što će biti. Neki pretpostavljaju da će se to ujediniti u jednu jedinstvenu varijantu, ali ljudi smatraju da je previše informacija, svi se sjećamo, dok su bila dva-tri programa, svi su ih gledali, a danas kada imate tisuće programa, nitko ih ne gleda, Youtube raste, sve to raste, koliko je to dobro, vidjeti ćemo"

Dojmovi nakon održane tribine u Ljubuškom su mu bili pozitivni.

"Super, krasni ljudi, krasna pitanja, što od voditelja, a još više od publike. Baš je bilo ugodno u jednom ležernom, ali vrlo zanimljivom izdanju", rekao je nakon tribine.

U audiozapisu poslušajte što je rekao za Radio Ljubuški

Poslijednja izmjena danaUtorak, 04 Lipanj 2019 08:49
 
index Instagram400x230 youtube