Ljubuški slikar Ivan Herceg o izložbi Vlahe Bukovca: Ovo je vrh slikarstva
- Napisao/la Dušan Musa | Radio Capljina
- Objavljeno u Aktualno
- Ispis
- Pošalji e-mail
Pred izložbom „Vlaho Bukovac Antologijska djela iz zbirke Modere galerije“, u Zagrebu, koja je postavljena u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta Založbe kralja Tomislava u Čapljini, padaju svi tabui, a ostaje zaključak - lijepo je zaista lijepo!
Autorica postava Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu, posebice je akceptirala značenje čapljinske izložbe u bosanskohercegovačkim okvirima.
„Značaj i razmjeri ove izložbe čine me neizmjerno ponosnom i sretnom. Ponosnom, jer izložbom antologijskih djela Vlaha Bukovca i pratećim katalogom, moja domicilna ustanova i Založba kralja Tomislava, po prvi puta publici u Bosni i Hercegovini doista zamašno i seriozno predstavljaju opus velikana Hrvatske likovne moderne. Sretnom, stoga što se ovoga puta publici obraćamo s djelima genijalnog slikara kao najvrjednijom potvrdom povijesne uloge naših ustanova u promicanju izvrsnosti iz nacionalnog trezora hrvatske umjetničke baštine. Bukovčev život i djelo s ovom izložbom, tomu neosporno svjedoče“.
Sudionici u programu otvaranja i posjetitelji kroz dvadesetak dana od otvaranja izložbe, ističu njezino značenje. Trpimir Grgić, akademski slikar iz Čapljine, kaže:
„Zaista hvala Založbi što je uspjela dovesti ovako veliku izložbu ovako velikog umjetnika u naš grad. Moram reći da sam je većinu ovih djela vidio, ali uvijek iznova se može gledati, vidjeti i nešto naučiti. Mogu reći da se izložba razlikuje od prostora do prostora, malo drukčije izgleda u ovom prostoru nego u Zagrebu u Modernoj galeriji, ali uvijek izgleda fenomenalno! Vlaho je stari majstor, jedan od naših najvećih, najboljih, najznačajnijih umjetnika“, kazao je Grgić dok je Ivan Herceg, slikar iz Ljubuškog nakon razgledanja djela, primijetio:
„Vrhunski su dojmovi, ovo je vrh slikarstva, nijedan hrvatski slikar nije mogao ono što je radio Vlaho Bukovac Stvarno sam impresioniran izložbom, ovo je za Čapljinu veliki likovni i kulturni događaj. Slike djeluju svježe, kao da su naslikane jučer, a ne prije više od stotinu godina. Baš je to specifičnost stila Vlahe Bukovca. Vidi se da je s lakoćom radio, vrhunski, zaista vrhunski umjetnik“.
„Ovo je jedan divan događaj da u naš grad dođe jedno ovako veliko ime. Vlaho Bukovac je jedan od najznačajnijih umjetnika prošlog stoljeća, ali ne samo prošlog, on je i sada aktualan, jer njegova djela žive. Poslije umjetnika djela ostaju, djela žive, normalno mi ih gledamo, doživljavamo i to je ono najveće što može umjetnik kao ostavštinu dati pokoljenjima“, kazao je Ante Brkić, akademski kipar i slikar iz Čapljine.
Ushićen izložbom bio je i Edo Džajo kolekcionar iz Ljubuškog, koji je konstatirao: „Kad je Bukovac u pitanju onda svi znamo da je to najveći hrvatski slikar svih vremena, zadovoljstvo je pogledati ovakvu izložbu u Čapljini. Hvala svim ljudima koji su se angažirali da ova izvanredna djela, antologijska djela hrvatske umjetnosti, možemo gledati u Hercegovini“, naglasio je Džajo od kojeg smo doznali da je danas na tržištu malo Bukovčevih dijela, a „cijene su astronomski velike. Najmanje ulje Vlahe Bukovca košta 20.000 eura. To su minijatura ulja 20 x 30, a inače može se nekad naći velebno djelo, ali za njega se mora dati cijelo bogatstvo da bi se uživalo u tako vrhunskom majstoru kao što je Vlaho“.
Čapljinac koji je želio ostati anoniman, nakon razgledanja izložbe Vlahe Bukovca, je ustvrdio:
„Poslije svega viđenoga, zamolio bih građane Čapljine da dođu vidjeti ovu izložbu, jer je ona po meni, umjetnički vrhunac“.
Ukratko, moderna, simbolizam, impresionizam, ekspresionizam, nadrealizam, larpurlartizam, dadaizam i ini umjetnički smjerovi, sve to postaje irelevantnom pred lijepim, a izložba Vlahe Bukovca u Čapljini je brutalno lijepa u ova vremena, pomiješanih stilova i traženja rješenja za nove iskorake u umjetnosti. Taj sud se nameće nakon vizualnog razgledanja 25 izloženih djela, pri čemu i laika prođu trnci kad stane pred monumentalnom slikom, 308 x 185, Gundulićev san. Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja.