Evo gdje se najviše selilo iz ŽZH i HNŽ-a

Na pitanje zbog čega dolazi do migracija, stručnjaci ističu brojne razloge, od sigurnosnih, ljudskih prava, siromaštva pa do klimatskih promjena.

Kako bi se prikazali točni podaci, bilten o migracijama stanovništva za prošlu godinu izradio je Federalni zavod za statistiku koji sadrži podatke o kretanju stanovništva unutar FBiH, kao i kretanje stanovništva između FBiH i RS-a te FBiH i Distrikta Brčko BiH prema demografskim karakteristikama.

Kako je prikazano u podacima, u prošloj godini je 3.356 osoba iz BiH bolju budućnost odlučilo potražiti izvan njezinih granica naseljavajući neke od europskih zemalja

Iz Federacije BiH, pokazuju podaci, u inozemstvo se iselilo 2.059 osoba, iz Republike Srpske 1.190 osoba dok je iz Distrikta Brčko novu lokaciju za život u inozemstvu pronašlo 107 osoba. Osim inozemstva, građani BiH mijenjali su mjesto življenja i unutar BiH. U Federaciji BiH 16.518 ih je mijenjalo prebivalište ili boravište. Iz Republke Srpske u FBiH doselilo se 2.176 osoba, a iz Distrikta 284 osoba. Iz inozemstva nijedna osoba prošle godine nije došla živjeti u Federaciju BiH. Kada je pak riječ o iseljavanju, iz FBiH se lani u Republiku Srpsku odselilo 2.550, a u Distrikt 307 osoba, piše Večernji list.

Anlizirajući podatke koji prikazuju preseljenje iz jedne u drugu županiju prikazano je kako je najveći broj osoba mjesto stanovanja mijenjao u Sarajevskoj županiji. Najviše osoba, osim onih koje nisu mijenjale mjesto stanovanja unutar SŽ-a, iselilo se u Zeničko-dobojsku županiju. Najmanje osoba, 81 napustila je Posavsku županiju. Od ukupnog broja iseljenih izvan županija najviše njih – 19 osoba novo mjesto za život našla je u Tuzlanskoj županiji. U Unsko-sanskoj županiji 1.462 osobe mijenjale su mjesto dotadašnjeg življenja, od čega je, kako je prikazano i u podacima, najviše osoba mijenjalo prebivalište ili boravište unutar županije (978). Dio građana ove županije naseljavao je i druge županije, a najviše njih naselilo je Sarajevsku županiju (223).

U Tuzlanskoj županiji 2.427 osoba mijenjalo je mjesto življenja, a najveći dio osoba 1.664 ostao je unutar svoje županije. Iz Zeničko-dobojske županije najviše osoba preslilo se u Srajevsku županije, dok je u Srednjobosanskoj županiji najveći broj osoba ostao unutar županije.

Od 1.182 osoba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji koje su mijenjale prebivalište ili boravište, njih 516 ostalo unutar županije. Iz ove županije 29 osoba novo mjesto za život pronašlo je u Tuzlanskoj županiji, 89 u Srednjobosanskoj, 246 u Zapadnohercegovačkoj županiji, 229 u Sarajevskoj… Od 382 osoba u Županiji Zapadnohercegovačkoj koje su mijenjale mjesto življenja, 135 njih ostalo je u nekim od lokalnih zajednica ove županije, a 206 osoba novi dom pronašlo je Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Hercegbosansku županiju napustilo je 176 osoba, a najviše ih se, kao i iz većine drugih županija, iselilo u Sarajevsku županiju – 36 osoba.

U detaljnoj analizi Federalnog zavoda za statistiku prikazano je kako je najviše bh. građana došlo živjeti u neku od općina Sarajevske županije, čak 7.546, dok je istu županiju napustilo 6.478 osoba. Inače, ova županija jedna je od dviju u FBiH koje imaju veći broj doseljenih nego iseljenih stanovnika.

Druga županija u FBiH koja broi više doseljenih nego iseljenih je Zapadnohercegovačka. Lani se u ovu županiju doselila 441, a odselile su 382 osobe. Promatraući tablice u kojima se prikazuju migracije stanovništva po županijama stoji kako je u USŽ-u zabilježeno 87 stanovnika manje. Tuzlanska županija izgubila je 126 stanovnika. Lokalne zajednice Zeničko-dobojske županije, stoji u podacima, napustilo je najviše stanovnika u odnosu na ostale županije – 678.

Srednjobosanska županija “u minusu” je u prošloj godini bila za 130 stanovnika. Bosansko-podrinjska županija imala je manje 82 stanovnika, dok je prostorno najveća županija u FBiH, Hercegbosanska, imala 14 više iseljenih nego doseljenih. U HNŽ-u je 9 manje stanovnika, dok je u PŽ-u, navodi se u podacima FZS-a, samo jedan stanovnik manje u odnosu doseljenih i iseljenih.