Milanovićev odgovor Bakiru potaknuo nove rasprave o Ljubušaku za kojeg se otimaju mnogi
- Napisao/la Šipovača Portal
- Objavljeno u Zanimljivosti
- Ispis
- Pošalji e-mail
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović reagirao je na poruku Bakira Izetbegovića, lidera SDA, koji mu je poručio da bi bilo bolje da manje govori i više razmisli, usporedivši ga s Hasan-agom.
- I onda se pojavi Bakir kao veliki Hasan-aga, pomiritelj, nahuška tog udbaša iz Zenice (Šefik Džaferović op.a.) na mene. Uvijek ima nekoliko ljudi koji će se derati i koji će vrijeđati. Lako je za mene, ja sam tu da udariš, pa pogodiš ili fulaš, nego pljuju po Hrvatskoj i onda mi on kaže, veliki državnik da bih trebao biti pametniji. Odakle njegov interes da ja budem pametniji' - naveo je Milanović.
Predsjednik Hrvatske nazvao Bakira Izetbegovića "Hasan-aga".#n1 #n1bih pic.twitter.com/0f3sMNmqos
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) December 7, 2021
Njegova izjava podsjetila ja na stare i potaknule nove rasprave o tome 'čiji je' Hasan-aga, piše Šipovača Portal.
Prijepori oko porijekla
Tako, primjerice, 2011. godine Slobodna Dalmacija u članku o 'ratu' Imotskog i Vrgorca za "Hasanaginicu" navodi, između ostalog, sljedeće:
- Priča o pripadnosti “Hasanginice”, najpoznatije hrvatske lirske pjesme, nastavlja se i dalje skoro 250 godina nakon njezina zapisivanja. Prema nekima, mjesto njezina zbivanja je Imotski, po drugima Vrgorac, po trećima Zadvarje, po četvrtima Zagvozd, kako tvrdi npr. autor članka na Wikipediji.
Jedni gledaju mjesto rođenja, drugi gdje je službovao Hasan-aga Arapović, treći gdje je živio on ili Hasanaginica, četvrti tipuju na mjesto pokopa...
Nešto ranije, Halid Sadiković na stranici Ljubusaci.com u tekstu "Hasanaga je iz Ljubuškog?" navodi:
- Fra Klement Bušić; odličan poznavalac povijesti Imotske Krajine i lokalnih narodnih predanja; tvrdi da se Hasan-aga prezivao Arapović i da je njegovo pleme iz Ljubuškog; gdje još i danas žive:
Hasan-aga zvao se kućom Arapović (to pleme; koliko je meni poznato; još živi u Ljubuškom). Dvori su mu bili u Vrdolu (Vrdovo ); današnji Zagvozd i Župa; selana sjevernom obronku Biokova; otkle je najlakši uspon na Biokovo. Rane je zadobio od kršćanskih četnika; koje je organizirao sa svojim u Dalmaciji pomagačima general Foskolo za vrijeme Kandijanskog rata ( 1645-1669. ) da svuda gdje mogu napadaju Turke i robe njihove dvorove e bi ih tako što uspješnije istisnuo iz Dalmacije.
Bušićev rad; objavljen u ( Jadranskoj vili ) 1930. godine je prvi i jedini do sada pisani izvor koji potvrđuje da je Hasan-aga Arapović; junak ( žalostne pjesance ); rodom iz Ljubuškog.
Bušićevu tvrdnju da je Hasanaga iz plemena Arapovića; prihvatio je imotski povjesničar; učeni Ante Ujević.
Milanovićeva izjava o Bakiru i Hasan-agi nije prošlo neopaženo ni na forumu portala HercegBosna.org na kojem je jedan forumaš u komentaru ostavio upit:
- Ipak znakovito da je od svih mogućih usporedbi Bakira sa stvarnim i fiktivnim likovima ipak slučajno odabrao Hasan-agu. Je li Hasan-aga Bošnjak ili Hercegovac, Dalmatinac, Hrvat-Turčin, pravi Turčin?
Uskoro mu je stigao odgovor: - Hasan-aga Arapović je Turčin, Hercegovac. Hasanaginica je Fatima Arapović, djevojački Pintorović.
Treći forumaš napisao je: - Hasan Aga Arapović je naš, iz Vitine kraj Ljubuškog, i obitelj Arapović se nakon njegove smrti vratila u Vitinu i vratila se katoličkoj vjeri. Mislim da Zoran Milanović nije pravio nikakvu usporedbu nego mu je nadošlo u trenutku da Bakira nazove Hasan-Aga, da ne bi rekao Mujo ili Muzafer, ili što već.
Dodao je i sljedeće: - Iskoristio bih također priliku da zbog svih pokušaja otimačine balade Asanaginica i njenog porijekla kažem da Hasan-Aga ipak nije pravilno reći u hrvatskom jeziku i bitno je znati da za Hrvate on ipak nije Hasan-Aga, nego Asan-Aga, ona nije Hasanaginica nego Asanaginica kao što se balada i ne zove Hasanaginica nego Asanaginica. Reći Hasan-aga, Hasanaginica je kao reći kahva.
O Asanu Arapoviću i Asanaginici
Na Wikipediji na hrvatskom jeziku stoji:
Asan Arapović (Hasan aga Arapović) (? — 1669.) je bio bogati zemljoposjednik i vođa graničara Turskog Carstva u 17 stoljeću. Imao je svoje posjede u Zagvozdu , Župi i Grabovcu te svoju kulu u Vinica. Mjesto njegovog podrijetla je vjerojatno Mostar ili Ljubuški.Poslije njegove smrti 1669 godine Arapovići se opet sele u Ljubuški i mjesto Vitina i vraćaju se katoličkoj vjeri.
Najpoznatiji je kao muž Fatime Arapović rođ. Pintorović iz pjesme Asanaginica. Ta čuvena hrvatska usmena balada govori o tome kako je Hasan aga bio ranjen u borbi protiv kršćana, te da su ga posjetile majka i sestra, ali ne i žena, tada je on odbacuje i ona se po bratovu nalogu (beg Pintorović) udaje za imotskog kadiju. Na svadbi kada prolazi kraj svoje djece umire od boli.
Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao 1774. godine talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
Presudni Splitski rukopis koji je potvrdio hrvatsko podrijetlo Asanaginice otkrio je hrvatski povjesničar Dujam Srećko Karaman. Analizom je utvrđeno da ju je spjevala kršćanka i majka.
