Fenomen Ljubuškog: Selo Vojnići bez centimetra neobrađene zemlje

Jasno, tada se krumpir nije sadio na otvorenome, nego u plastenike. Nastavak sadnje na otvorenome uslijedio je koncem siječnja i početkom veljače. Tek površnim pregledom uočili smo da je trenutačno malo njiva koje nisu zasađene krumpirima. Sve su obrađene i pripremljene za sadnju, međutim, veći broj kišovitih dana u drugoj polovini veljače spriječio je da se posao sadnje u ovom kraškom polju okonča.

Radna snaga sve skuplja

Uz to što sade rane krumpire zaštićene geografskim podrijetlom kao “Ljubuški rani”, u polju ispod kuća Vojnićani krumpire sade i izvan tog područja, za kasniji dio sezone. Od ing. Ivana Primorca, stručnog voditelja u Poljoprivrednoj zadruzi “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, doznali smo da je prosječna količina koju u sezoni zasadi 187 kooperanata oko 2,5 tona sjemenskog krumpira. Jasno, ima i onih koji sade tonu-dvije, ali i onih koji sade po pet-šest tona.

Samo po osnovi PDV-a, na sjemenski krumpir, čija se cijena ove sezone uglavnom kretala od 1,80 do 2,30 KM po kilogramu, prosječan proizvođač izdvoji oko 800 KM. Naravno, sjeme je samo jedan od uloga, dalje prilikom okopa ide prehrana s dušičnim gnojivom tzv. KAN-om. Zaštitna sredstva protiv krumpirove zlatice, plamenjače i crne pjegavosti primjenjuju se po potrebi.

Na sve to ide i gorivo za traktore, frezu, pojače motore…, pa radna snaga koja je sva skuplja, a ove se godine, prema neslužbenim podacima, ovisno o vrsti posla, po satu plaćalo od 10 do 15 KM plus ručak (radi se uglavnom osam sati, po dogovoru i više), tako da je dnevnica od 80 do 120 KM. Za one koji samo sade krumpir, odnosnu polažu u zemlju na određenim razmacima, niža je u odnosu na one koji frezaju, odnosno brazdaju i slično. Uz zemlju crvenicu koja, kao nijedna druga, “goni” rast biljaka za ranu proizvodnju krumpira, tu je i obilje vode koja do Vojnića te susjednih Šipovače i Veljaka stiže kanalom Klobuk – Vojnići – Šipovača – Veljaci izgrađenim polovinom pedesetih godina prošloga stoljeća. Upravo je izgradnja kanala polovinom prošloga stoljeća Vojnićane, Šipovčane i Veljačane s duhana preorijentirala na proizvodnju povrća, koja je sve više uzimala maha, dok iz Vojnićkog i okolnih kraških polja nije posve istisnula duhan.

Ako bude sreće, što podrazumijeva da ne bude šteta od kasnih mrazova, ljubuški rani će u Vojnićima stići koncem prve dekade svibnja, dok će se krumpir iz plastenika na malim i velikim tržnicama pojaviti već koncem prve dekade travnja. Iz Vojnića za početak sezone još jedna lijepa vijest, a to su uređene ceste, nakon uređenja, odnosno asfaltiranja cesta ispod polja, načinjen je svojevrsni kružni tok.

Uske ceste

Inače, zbog vrijednosti zemlje u Vojnićima ceste su uske, dovoljne za kretanje jednog automobila ili traktora, što je opet posljedica cijene zemlje u kraju gdje je, praktički, svaki škrip obrađen i posađen. Mislimo da Vojnići i slična sela, ako ih još ima ne samo u zapadnoj Hercegovini nego i u cijeloj BiH, trebaju imati prioritet kod izgradnje ukupne, a ne samo prometne infrastrukture.