Županijama se ne dopušta biti subjekt raspodjele sredstava MMF-a
- Napisao/la Miro Bošnjak | vecernji.ba
- Objavljeno u In medias res
- Ispis
- Pošalji e-mail
Godinama su nastojanja političkog Sarajeva bila usmjerena k unitarizaciji i pokušaju da se o svim bitnim političkim i drugim pitanjima odluke donose isključivo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Problem je to političke nestabilnosti Bosne i Hercegovine dugi niz godina. Država koja je po odlukama Daytonskog sporazuma decentralizirana ne poznaje model odlučivanja po kojem će svi drugi čekati politička, izborna i svaka druga pripadajuća prava onako kako im projicira Sarajevo.
Najnoviji pokušaj dogovora oko prijavljivanja, a potom i raspodjele sredstava Međunarodnog monetarnog fonda unutar Bosne i Hercegovine, otvorio je opet stare prijepore i nesuglasja. Uz nazočnost pripadnika američkog Veleposlanstva i Europske unije prije nekoliko dana donesena je odluka o načinu i postotku raspodjele sredstava u odnosu prema Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Distriktu Brčkom.
Međutim, nakon što je odluka donesena, naknadnom pameću muslimansko-bošnjački politički krugovi u Vijeću ministara nisu htjeli prihvatiti takvu odluku i ugrozili su kreditni angažman s MMF-om. Željeli su da se iz tog procesa isključe županije u većoj ili manjoj mjeri, a da se sredstva centraliziraju i dijele kako to želi političko Sarajevo.
U želji da se takvo stanje prevlada, jučer je ponovno održana telefonska sjednica Vijeća ministara gdje je ministar financija Vjekoslav Bevanda ponudio dvije odluke radi povlačenja sredstava MMF-a koja se već nalaze na računu Centralne banke, no do konačnog dogovora opet nije došlo. U raspodjelu su ponovno trebale biti uključene županije, ali četvero bošnjačkih ministara ne želi prihvatiti da županije budu subjekti u raspodjeli sredstava od MMF-a, pa će sredstva koja su na računu Centralne banke i dalje biti blokirana.
Zanemarujući stvarne potrebe županija koje su se našle u teškoj situaciji izazvanom koronavirusom, bespotrebno se otvaraju novi prijepori koji mogu dovesti do povlačenja novčanih sredstava koja su itekako potrebna gladnom bh. tržištu. Takav odnos otvara dodatne probleme u situaciji kada svugdje u svijetu vlada solidarnost, želja pomoći drugima, a poglavito u teškoj situaciji u kakvoj se Bosna i Hercegovina i prije epidemije koronavirusa godinama nalazi. Međutim, na ovdašnjim prostorima sve je politički i nacionalno obojeno i samo se gleda kako svaku situaciju, pa i ovu izazvanu koronavirusom, iskoristiti i politički usmjeriti u svoj žrvanj.
Namjere takvih političkih krugova otvoreno su diskriminirajuće ne samo prema nepoštivanju županijama s hrvatskom većinom, već i prema Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj i drugima kojima bi, po unitarnoj projekciji, pripale mrvice. Takva razmišljanja ne vode računa o tome tko će i na koji način vraćati novac koji bi doznačio MMF.
Državni i federalni proračun iz godine se povećavaju, ne zbog gospodarskog rasta, već na račun i preko leđa građana u općinama, gradovima i županijama koji su žrtve nepravične raspodjele.