BiH je gubitnik u utakmici triju nacionalnih republika

SDA je na kongresu u subotu usvojio deklaraciju u kojoj se navodi da mu je “primarni i dugoročni cilj usvajanje ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, s trima razinama vlasti: državnom, regionalnom i lokalnom, s Gradom Sarajevom koji je političko, administrativno, kulturno i ekonomsko središte BiH”.

Republički ustroj za Hrvate i Srbe, pa i ovako zapakiran, asocijacija je i podsjećanje na prijeratnu, unitarnu BiH, kojom bi danas upravljali Bošnjaci kao najbrojniji narod. Možda bi se ovo moglo doimati kao dramatiziranje da u isto vrijeme iz nekih drugih sarajevskih političkih krugova nije počelo otvoreno i sve agresivnije zagovaranje ukidanja načela konstitutivnosti naroda i promoviranje građanskog koncepta, koji u slučaju BiH znači stvaranje nacionalne, “bosanske” odnosno bošnjačke države.

No, ne iritira samo Srbe i Hrvate spominjanje republike. Jednako negativno i Bošnjaci prihvaćaju postojanje Republike Srpske. U njihovim akademskim i političkim krugovima svako malo pojavi se inicijativa za osporavanjem naziva ovog entiteta. “Srpska” im je sporna zbog nacionalnog svojatanja dijela BiH, a “Republika” zbog asocijacije na državu, što RS nije. Hrvati su svoj odnos prema današnjoj Republici Srpskoj pokazali tako što su se u zanemarivu broju vratili na taj prostor s kojeg su masovno prognani devedesetih.

Hrvati su svoju republiku, Herceg Bosnu, ugradili u današnju Federaciju BiH, entitet u kojem se ni nakon četvrt stoljeća ne uspijevaju izboriti za ravnopravnost sa znatno brojnijim Bošnjacima. Zbog onoga što im je donijela Federacija Hrvati i danas žale za svojom republikom. Bošnjaci, pak, žestoko reagiraju i na evociranje uspomena na Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu dovodeći to odmah u kontekst navodnog hrvatskog separatizma.

A BiH je, osim republičkog, kroz povijest imala i razne druge oblike ustroja u kojima također nije bilo mjesta za nacionalnu ravnopravnost, kao ni za razvoj demokracije. Bila je BiH okupacijski teritorij za vrijeme turske vladavine, kondominij Austro-Ugarske Monarhije, pa i federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije. Te povijesne situacije tri bosanskohercegovačka naroda različito su doživljavala, baš kao što doživljavaju i danas aktualne republike. I daytonsku BiH. Video Player is loading.

BiH je nastala raspadom Jugoslavije, odnosno zato što su Hrvatska, Slovenija, potom i druge republike, tražile osamostaljenje. Iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) nastalo je sedam republika. Bilo je to vrijeme kada su se dijelile i druge zajednice Istočnog bloka. Iz Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) nastalo je 15 republika. U svim slučajevima malobrojniji su tražili republiku od “temeljnog” naroda. U BiH je obrnuta situacija. Bošnjaci kao većinski narod traže prijeratni ustroj kako bi gradili građansku, odnosno svoju državu. Povijest kao “majka učiteljica” kaže da su svi oni koji su imali maksimalističke težnje završili u malim pašalucima. Srbi su imali 80 posto kontrole nad bivšom državom, danas su gotovo svedeni na beogradski okrug. Bošnjaci iz toga moraju izvući pouku. Pogotovo što im u ideji stvaranja unitarne republike na putu stoje dvije republike; jedna koja službeno nosi ime manjeg bh. entiteta (RS), a druga (HR HB) koja je u temeljima današnje BiH, a i svetinja je najmalobrojnijeg naroda.

Sigurno je samo da u međusobnoj utakmici triju republika svi gube. BiH će biti kolateralna šteta u ovim političkim igrama. I bit će tako sve dok se umjesto svojim idealiziranim republikama tri naroda ne budu okrenula stvaranju funkcionalne države koja će biti jednako komotna i poželjna svakom od njih. Samo takva BiH, u kojoj će se pomiriti nacionalno i građansko, dugoročno je moguća i održiva.

U utakmici u kojoj međusobno razigravaju tri republike već se zna rezultat. Gubitnik je država BiH. I minimalni poraz od 2:1 može značiti eliminaciju iz daljnjih europskih natjecanja.