Hercegovci samo jednog političara vole gotovo kao Tuđmana: Pazite o kome je riječ

Od tada je Milanović u intenzivnoj kampanji te neumorno obilazi cijelu Lijepu našu.

Unatoč tome što je predsjedniku u kampanji za još jedan mandat potporu dao njegov SDP on od svojih načela pa i svojevrsnog ‘Bandićevskog’ populizma ne odstupa pa tako i sada u kampanji vješto balansira između lijevog i desnog biračkog tijela pokušavajući održati poziciju jednoga od najpopularnijih političara u državi dok mu za vratom puše sve veći broj kandidata među kojima odskače nestranački kandidat Dragan Primorac.

Uglednom znanstveniku potporu je dao HDZ, a kada je Hercegovina posrijedi ne treba zaboraviti da Primorca ondje smatraju svojim pošto mu je otac inače rodom iz Ljubuškog. Budući da je Primorčev otac radio kao policajac, bivši ministar obrazovanja rođen je u Banja Luci dok je otac tamo bio na službi. U svakom slučaju Ljubušaci skloni Primorcu kazati će da je on njihove gore list bez obzira na to što je odrastao u Splitu.

Primorac svjestan svojih korijena

I sam Primorac mora da je svjestan svojih korijena pa je tako u nekoliko svojih intervjua u posljednje vrijeme dao do znanja da će posebnu pažnju posvetiti pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Gostujući u Dnevniku RTV Herceg Bosne Primorac je uz ostalo odgovorio i na upit o tome što Hrvatska može učiniti kako bi se položaj bh. Hrvata popravio pa je kazao kako Hrvati u BiH moraju imati apsolutno sva prava kao i drugi narodi.

”Bosnu i Hercegovinu vidim kao članicu Europske unije, vidim ju kao prijateljsku državu koja će uz Hrvatsku graditi svoju budućnost. Isto tako, moja uloga kao predsjednika republike Hrvatske bit će samo jedna; zaštititi prava Hrvata u BiH na sve moguće načine.

Vjerujem da je taj period ispred nas i uvijek ćemo poštivati prava svih drugih” kazao je Primorac upitavši se zašto bi netko drugi morao biti “zgažen” da bi prava Hrvata bila poštivana. Primorac je uz to naglasio i kako je potrebno razumjeti da Hrvatske u mnogim segmentima ne bi bilo da nije bilo Hrvata u BiH.

I Primorac najavio da će se zalagati za BiH Hrvate

”Kada je Hrvatskoj bilo najteže, kada je Hrvatska krvarila, među prvima su se odazvali Hrvati iz BiH. Često kažem da je ovo što se sada događa, i ove investicije i sve; to je samo jedna stvar – vraćanje duga Hrvatima u BiH i jedno veliko hvala za sve što su oni napravili” poručio je predsjednički kandidat koji uživa HDZ-ovu potporu dodajući da Hrvatska ne može biti sretna, ako su ljudi u BiH nesretni.

Nije Primorac daleko od istine kada progovara o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. No, Hrvati u BiH i na nadolazećim predsjedničkim izborima mogli bi biti važna, ako ne i presudna karika baš kao što je to bilo svojedobno u jeku izbora na kojima su snage odmjeravali bivši predsjednik Ivo Josipović i njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović koja je pobjedu odnijela uz ostalo i zahvaljujući glasovima koje je osvojila u Mostaru gdje su birači stajali u nepreglednim redovima kako bi dali glas HDZ-ovoj kandidatkinji.

Bila su to doduše ona vremena u kojima je Hrvate u BiH uspješno mobilizirao Milijan Brkić, međutim, i posljednji nedavno održani parlamentarni izbori potvrdili su staru tezu da je Hercegovina doista oduvijek HDZ-ova utvrda pa je tamo njihova lista osvojila tri zastupnička mandata. Ipak, kada su predsjednički izbori u pitanju situacija nije tako optimistična, tvrdi naš dobro upućeni sugovornik koji smatra da je Milanoviću kada je Hercegovina u pitanju najslabija točka baš to što ga podržava SDP.

SDP Milanoviću slaba točka

Teško da će Hercegovci podržati SDP-ova kandidata, njima bi se da to zaokruže osušila ruka, u šali nam kaže upućeni sugovornik iz toga kraja, koji ujedno napominje da se među Hercegovcima u posljednjih par godina percepcija o Zoranu Milanoviću uvelike promijenila mada on nikada nije bio nesklon Hrvatima u BiH pa ni onda kada je bio premijer koji je u jeku velikih prosvjeda u toj zemlji posjetio Mostar i dao potporu hrvatskom narodu.

Iako se mnogi u Hercegovini sjećaju tog Milanovićeva poteza, stav koji među Hercegovcima prevladava jest da je Milanović otkako je zasjeo na Pantovčak praktički utrčao na HDZ-ov teren i preko noći postao najznačajnija politička figura u Hercegovini, gdje ga i sada dočekuju raširenih ruku jer u njemu vide političara koji se nakon godina i godina zanemarivanja odlučio boriti i govoriti o tom zanemarenom i obespravljenom narodu.

Posebne simpatije u BiH Milanović je osvojio kada je najavljivao da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO-u dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH, prema kojem bi Hrvati ravnopravno birali svoje predstavnike vlasti. No, kako je Milanović na tu temu u međuvremenu naglo utihnuo, tako su i Hrvati u BiH shvatili da predsjednikovu osebujnu retoriku ipak valja uzeti s dozom rezerve.

Čović mudro između Plenkovića i Milanovića

Premda je Milanović govorio kako će uložiti veto na pristupanje tih dviju država uz opasku da će dati uputu stalnom predstavniku Hrvatske pri NATO-u Mariju Nobilu da ne glasa za tu odluku, u pismu upućenom glavnom tajniku Atlantskog saveza predsjednik te detalje ne spominje, nego pomirljivim tonom daje potporu švedskom i finskom pristupanju NATO-u, ali istovremeno diplomatski iskazuje zabrinutost za situaciju u Bosni i Hercegovini.

Ne zamjeraju Milanoviću u BiH u cijelosti ovaj pristup, kažu kako se s rogatim ne valja bosti, nego upravo suprotno, treba u tu borbu ući mirno, stavljajući naglasak na probleme koji su i više nego opipljivi. To što je Milanović govorio po domaćim medijima oni koji su mu u susjedstvu naklonjeni pripisuju predsjednikovu karakteru i političkom trenutku, nadajući se da će doista netko nešto poduzeti za njihovu poziciju u zemlji u kojoj se svi odreda busaju u prsa progovarajući o ravnopravnosti svih triju naroda, ravnopravnosti koja ne postoji ni na papiru ni u praksi.

Interesantno je kako je Milanovićevu stranu po pitanju borbe za prava Hrvata u BiH nerijetko držao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji se s hrvatskim predsjednikom često poprilično prisno susretao, no sve i da želi Čović u kampanji za predsjedničke izbore u Hrvatskoj ne smije dati izravnu potporu Zoranu Milanoviću, jer bi se time zamjerio premijeru Andreju Plenkoviću s kojim ionako već dugo nije u najprisnijim odnosima. Mudar kakav jest Čović stoga svako malo hvali i Plenkovića i Milanovića.

Za razliku od neizravnog Čovića posljednjih je godina po pitanju iznošenja stava o Milanoviću nešto jasniji bio predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž koji je svojevremeno izjavio da je Milanović postigao više na internacionalizaciji problema Hrvata u BiH nego što je to HDZ učinio u posljednja dva desetljeća. Time se Milanović uspio zamjeriti djelu bošnjačkih političara, a je li tom svojom retorikom uspio pridobiti podršku Hrvata u Bosni i Hercegovini u konačnici bi trebali otkriti rezultati predsjedničkih izbora.