Pogled preko granice: Hvala za hercegovačke i hrvatske trnjke u hladu u Humcu uz Hanu i harfu
- Napisao/la vinskiklub.hr
- Objavljeno u In medias res
- Ispis
- Pošalji e-mail
Kako ljepota privlači ljepotu, pokazao je Trnjak Fest u Franjevačkom samostanu svetog Antuna Padovanskoga u Humcu pokraj Ljubuškoga.
Hana Paraušić svirala je harfu pa su posjetitelji Festivala uz nježnu glazbu u hladu stabala uživali u hercegovačkim i hrvatskim vinima od ove prekrasne, a široj publici još nedovoljno poznate crne sorte.
Priča je započela predavanjima o trnjku, kušanjima te posjetama vinarijama koje od njega rade vina u Hercegovini i Dalmatinskoj zagori. Posebno je atraktivna bila radionica sommeliera Danijela Čečavca. Predstavio je tri stilske varijacije: jednostavnija mineralno-vibrantna vina, potom nešto zrelija i elegantna srednjeg tijela s jačom taninskom strukturom pa raskošna, koncentrirana, punog tijela i brojnih, zrelih, fino zrnatih tanina.
Pokazao je kako se trnjak dobro snalazi u različitim stilskim formama koje su uvjetovane vizijama vinara i lokacijama ili mikrolokacijama vinograda. Ne smetaju mu kiseline, jača tanična struktura, ni viši alkoholi. Štoviše, doprinose njegovoj kompleksnosti, a kad se poklopi i visoki ekstrakt, daje vina koja mogu odležavati desetljećima. Sva vina s radionice, i još mnogo drugih, mogla su se kušati na festivalu uz razgovore s vinarima.
Do prije nekoliko godina rijetki su vinoljupci znali što je trnjak ili trnak, a vinogradari su ga sadili kao oprašivača blatini. Prije više od 10 godina dr. Tihomir Prusina radio je u vinariji Čitluk male količine monosortnih vina od trnjka i promatrao njihov razvoj, ali tek je 2012. postala prekretnica i okidač budućeg razvoja sorte.Te su godine Josip Nuić iz Crnopoda pokraj Ljubuškog i naša znana enologinja Josipa Andrijanić proizveli veliko monosortno vino od trnjka koje je i danas u izvanrednoj kondiciji. Potencijal sorte uvidjeli su i ostali vinari pa su počeli saditi nove vinograde s obje strane državne granice, u Hercegovini i Dalmatinskoj zagori.
A uz nježnu glazbu i pod okriljem slova “h” kojim počinju ime Henryja Mancinija, skladatelja legendarne teme igranih i animiranih filmova o Pink Panteru i čarobna riječ “hvala”, Udruga vinara i vinogradara Ljubuški na čelu sa neumornim i entuzijastičnim Zdenkom Milasom u ugodnom ambijentu samostanskog lapidarija pružila je početkom lipnja priliku vinoljupcima i profesionalcima da se pobliže upoznaju s trnjkom koji mnogi s pravom nazivaju sortom budućnosti. Pa, hvala im…