Kako su hrvatski reprezentativci pjesmom u kojoj se spominje Herceg Bosna izludili bošnjačku javnost

Naime, hrvatski reprezentativci, kao i navijači hrvatske nogometne reprezentacije, dakle reprezentacije koja predstavlja doslovno sve Hrvate svijeta, bez obzira gdje žive na kugli zemaljskoj, svoj uspjeh su, između ostaloga, slavili i pjesmom “Lijepa li si” Marka Perkovića Thompsona.

U jednom stihu navedene pjesme, u kojoj se inače nabrajaju sve zemljopisne regije u kojima žive Hrvati, pjeva se “Herceg Bosno – srce ponosno”. Ta činjenica, izgleda, do ludila dovodi bošnjačke javne osobe, od novinara pa do “intelektualaca” i drugih javnih osoba sa sarajevske društvene scene.

Pojam Herceg Bosna ni po čemu nikomu ne bi trebao biti sporan niti izazivati bijesne reakcije. Riječ je o pojmu kojim se označavaju teritoriji u Bosni i Hercegovini na kojima žive Hrvati a također je i povijesni pojam za doslovno cijelu Bosnu i Hercegovinu. K tomu, kao ratni entitet Hrvata, Herceg Bosna je očuvala hrvatsku konstitutivnost ali i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

No, u bošnjačkoj javnosti, koja se već 20 godina “bori” za tobožnju građansku državu u BiH, samo spominjanje Herceg Bosne izaziva napadaje bijesa. Razlozi zbog čega je to tako su jednostavni i doslovno su preslikani od velikosrpskih nacionalista i jugoslovenskih unitarista s kraja prošlog stoljeća (danas imamo velikobošnjačke nacionaliste i bosanske unitariste).

Naime, sotoniziranjem Herceg Bosne kao hrvatskog ratnog entiteta u BiH i njegovim prikazivanjem kao zločinačkog i “UZP-ovskog” želi se Hrvatima osporiti prirodno pravo na političku i društvenu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Pri tom se otvoreno laže jer sama Herceg Bosna nije “UZP”. Prema haškim presudama UZP se dogodio tijekom šest mjeseci na dvije-tri lokacije tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. I to je to.

Priča je jednostavna da jednostavnija ne može biti. Jednako kao što su Milošević, Arkan i drugi osporavali pravo Hrvatskoj na osamostaljenje pravdajući to “oživljavanjem ustaške NDH”, tako danas i bošnjačka javnost želi zabraniti samo spominjanje Herceg Bosne kako bi osporila Hrvatima pravo na političku i društvenu ravnopravnost u BiH.

Istovremeno, ta nastojanja su jasan pokazatelj kako se u bošnjačkoj javnosti zamišlja “građanska država”. Riječ bi, dakle, bila o državi u kojoj malobrojniji narodi ne smiju ni spominjati riječi koje se ne sviđaju javnosti brojnijeg naroda. Nažalost, to samo pokazuje koliko je BiH daleko od bilo kakve društvene reintegracije te kako su tri konstitutivna naroda u BIH doslovno tri različita svijeta s minimalnim dodirnim točkama i koje povezuje samo činjenica da zajedno žive na istom geografskom prostoru i ništa više. Dodatni pokazatelj nepostojanja bilo kakve društvene kohezije je, recimo, i zabrana Djeda Božićnjaka po javnim institucijama u Sarajevu jer, eto, Djed Božićnjak vrijeđa vjerske osjećaje “građana”.

Herceg Bosna je, pak, duboko ugrađena u identitet ne samo Hrvata u BiH nego Hrvata diljem svijeta i to kao politička, administrativna i društvena jedinica koja je omogućila opstanak Hrvata na teritoriju BiH.

Lako je dokazivo da su stotine tisuća Hrvata protjerane i nije im omogućen povratak u dijelove BiH koje Herceg Bosna nije obuhvaćala. Hrvate su gotovo podjednako protjerivali i Vojska RS i Armija BIH i to ne samo uslijed ratnih događanja koji bi i mogli biti kakav-takav alibi za počinjena ratna zvjerstva. Tako recimo nikad nije ponuđeno suvislo objašnjenje gdje su nestali Hrvati Sarajeva, Zenice, Tuzle i zašto je počinjen genocid u Grabovici gdje nije bilo sukoba HVO-a i Armije BiH niti što se zbilo s Hrvatima Banja Luke čiji progon također nije bio posljedica ratovanja HVO-a i VRS po Banja Luci.

No, bijesne reakcije su samo dodatno učvrstile pjesmu “Lijepa li si” kao neformalnu himnu hrvatskoga sporta i hrvatske izvrsnosti a samu Herceg Bosnu kao važan dio identiteta hrvatske nacije.

Nakon svega, sad postaje i razumljivo zbog čega se sve učestalije u dominantno bošnjačkom dijelu BiH događaju napadi na simbole hrvatskog identiteta poput hrvatske zastave i grba.